{"id":35683,"date":"2023-05-20T20:57:21","date_gmt":"2023-05-20T20:57:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35683"},"modified":"2023-05-20T20:58:27","modified_gmt":"2023-05-20T20:58:27","slug":"kliofest-2023-dodijeljene-nagrade-povjesnicarima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35683","title":{"rendered":"Kliofest 2023: Dodijeljene nagrade povjesni\u010darima"},"content":{"rendered":"\n<p>U subotu, 20. svibnja 2023. odr\u017eavanjem <a href=\"https:\/\/dokt-hist-mod.ffzg.unizg.hr\/?p=725\">doktorske radionice<\/a> zavr\u0161en je deseti <strong>Festival povijesti Kliofest<\/strong> na kojem su prethodnog dana dodijeljene nagrade povjesni\u010darima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu dodjeljuje se dr. sc. HRVOJU GR\u017dINI za knjigu &#8220;Sun\u010dani kip: povijest fotografije u Zagrebu 1839.-1900.&#8221;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga &#8220;Sun\u010dani kip: povijest fotografije u Zagrebu 1839.-1900.&#8221; rezultat je petnaestogodi\u0161njeg rada na pregledu, prikupljanju, obradi i sistematizaciji brojnih informacija o fotografskom \u017eivotu Zagreba u 19. stolje\u0107u. U njoj su po prvi puta na jednome mjestu okupljeni i obra\u0111eni svi fotografi o \u010dijem je djelovanju na podru\u010dju grada Zagreba ostalo pisanoga traga u arhivskim vrelima, novinskim zapisima ili na sa\u010duvanim fotografijama. Pregled je dopunjen va\u017enim detaljima iz fotografskoga \u017eivota koje uklju\u010duju doma\u0107e i putuju\u0107e izlo\u017ebe, izume i patente te novinske oglase i vijesti o fotografiji na stranicama zagreba\u010dkoga tiska. Posebna je pozornost poklonjena dosad uvelike neistra\u017eenim vezama koje su neki od zagreba\u010dkih fotografa imali sa strukovnim udru\u017eenjima u drugim zemljama (osobito u Be\u010du) te raznim novitetima koje su u svakodnevnu praksu unosili posredstvom duboke uklju\u010denosti u fotografski \u017eivot podunavske Monarhije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju dodjeljuje se dr. sc. ANI RAJKOVI\u0106 PEJI\u0106 za doprinos popularizaciji povijesne znanosti izlo\u017ebama u povodu 100 godina tvornice \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dodjela nagrade za popularizaciju povijesne znanosti dr. sc. Ani Rajkovi\u0107 Peji\u0107 proizlazi iz njezinih javnih aktivnosti vezanih za izlo\u017ebe u povodu obilje\u017eavanja stote obljetnice osnutka tvornice \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c u Slavonskom Brodu. Radi se o izlo\u017ebi \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c \u2014 portreti rada\u201c koja je otvorena 4. studenog 2022. u Tehni\u010dkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu te izlo\u017ebi pod nazivom \u201e100 godina tvornice &#8216;\u0110uro \u0110akovi\u0107&#8217; \u2013 stolje\u0107e giganta na Savi\u201c koja je otvorena 8. prosinca iste godine u prostorijama Stalnog postava industrijske ba\u0161tine \u0110uro \u0110akovi\u0107 u Slavonskom Brodu. Obje su izlo\u017ebe predstavljene javnosti i putem niza intervjua, kako na lokalnoj (SBPlus, BrodPortal, Laganini radio, Radio Slavonija, Posavska Hrvatska) tako i na nacionalnoj razini. Pri tome treba istaknuti intervjue koje je Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107 dala za Jutarnji list kao i tjednike Globus, Novosti i Nacional. U njima je dodatno popularizirala teme vezane uz industrijsko naslje\u0111e i ba\u0161tinu kao iznimno izda\u0161no istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje koje mo\u017ee osigurati kreiranje mre\u017ee me\u0111unarodnih partnera u daljnjem razvoju predstavljanja \u201e\u0110ure \u0110akovi\u0107a\u201c kao prepoznatljivog identiteta slavonskobrodske ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju dodjeljuje se izv. prof. dr. sc. \u017dELJKU KRU\u0160ELJU za ukupnu djelatnost u popularizaciji povijesne znanosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Izv. prof. dr. sc. \u017deljko Kru\u0161elj je jo\u0161 od studentskih dana krajem 1970-ih godina sna\u017eno prisutan u svakovrsnim aktivnostima vezanim za afirmaciju i popularizaciju povijesne znanosti i hrvatske historiografije. U protekla \u010detiri i pol desetlje\u0107a gotovo da nije bilo historiografske domene u kojoj nije ostavio svoj trag, kako na nacionalnoj tako dijelom i na me\u0111unarodnoj razini, ne zanemaruju\u0107i nikada ni lokalne okvire. Posebno vidljiv javni trag ostavio je svojim dugogodi\u0161njim novinarskim radom, jer je bio prvi hrvatski novinar, nerijetko i jedini, koji je u hrvatskim tiskovinama s najve\u0107im nakladama sustavno portretirao historiografske teme i rasprave. Zapo\u010delo je to u iznimno slo\u017eenim okolnostima raspada jugoslavenske federacije, kada su historiografske rasprave bile i prvorazredne politi\u010dke teme. Kru\u0161elj se 1980-ih godina uspje\u0161no suprotstavljao velikosrpskim poku\u0161ajima falsificiranja hrvatske povijesti, ponajprije one vezane uz komunisti\u010dki pokret, Drugi svjetski rat, Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku i usta\u0161ke logore. Rad na popularizaciji hrvatske historiografije nastavio je i nakon dr\u017eavnoga osamostaljenja, upozoravaju\u0107i na mnoge neistra\u017eene teme novije nacionalne povijesti, ali i kritiziraju\u0107i neznanstvene pristupe pojedinim temama. Objavio je 12 knjiga, vi\u0161e od 800 novinskih tekstova s historiografskom tematikom, na desetine znanstvenih i stru\u010dnih radova, izlagao na raznim znanstvenim skupovima, sudjelovao u brojnim popularizacijskim projektima i u raspravama u elektroni\u010dkim medijima, \u010desto gostovao na javnim tribinama i okruglim stolovima, uredio i priredio za objavljivanje niz knjiga te recenzirao brojna znanstvena izdanja. U svemu tome nikad ga nije napu\u0161tala aktivisti\u010dka strast u afirmiranju i pribli\u017eavanju naj\u0161iroj javnosti znanstvenih dosega hrvatske historiografije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodjeljuje se IVI KAJFE\u0160 za diplomski rad \u201eDoprinos kanadskih Hrvata stvaranju, me\u0111unarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako su do sada nastale na tisu\u0107e znanstvenih knjiga, zbornika radova i \u010dlanaka o problematici nastanka Republike Hrvatske i Domovinskog rata, uloga u spomenutim doga\u0111ajima i procesima po nizu kategorija heterogenog i diljem svijeta rasutog hrvatskog iseljeni\u0161tva gotovo uop\u0107e nije znanstveno obra\u0111ena. Stoga diplomski rad Ive Kajfe\u0161, izra\u0111en na Fakultetu hrvatskih studija pod mentorstvom docenta Wollfyja Kra\u0161i\u0107a, predstavlja trenutno najopse\u017eniji znanstveni prikaz doprinosa kanadskih Hrvata stvaranju, me\u0111unarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske. Diplomski rad je napisan na temelju mnogih neobjavljenih i objavljenih izvora, novina i \u010dasopisa, relevantne znanstvene i publicisti\u010dke literature, provjerenih podataka s mre\u017enih stranica te igrano-dokumentarnog filma \u201eNisam se bojao umrijeti: domoljubna misija Antona Kika\u0161a 1991.\u201c Niz tema koje su zastupljene u ovome radu potrebno je dodatno istra\u017eivati te prikupljene podatke razraditi, no ostvarenim pristupom, metodologijom i intelektualnim dosezima diplomski rad kolegice Kajfe\u0161 izvrsno je polazi\u0161te za budu\u0107a opse\u017enija istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodjeljuje se FILIPU \u0160IMUNJAKU za diplomski rad \u201eObi\u010dajno-pravne prakse na Vojnoj krajini u 16. stolje\u0107u\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Diplomski rad Filipa \u0160imunjaka, izra\u0111en na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom profesorice Nata\u0161e \u0160tefanec, bavi se nedovoljno istra\u017eivanim praksama prekograni\u010dne komunikacije izme\u0111u ljudi habsbur\u0161kog i osmanskog pograni\u010dja tijekom 16. stolje\u0107a. Rad se osim na opse\u017enoj znanstvenoj literaturi temelji na nizu relevantnih izvora. Prije svega rije\u010d je o prethodno neobjavljenim i nekori\u0161tenim izvornim gradivom iz arhiva u Grazu i Be\u010du. Osim vidljive sposobnosti prikupljanja, transkribiranja i prevo\u0111enja izvora, \u0161to nije uobi\u010dajena praksa na diplomskom studiju povijesti, student je dokazao odli\u010dno umije\u0107e njihove interpretacije. Kolega \u0160imunjak sposoban je mladi povjesni\u010dar koji znanja ste\u010dena na studiju kreativno prezentira i \u0161iroj javnosti. Me\u0111u rijetkim je studentima koji ujedinjuju \u017eelju za radom u arhivima i sposobnost rada na izvorima sa sklono\u0161\u0107u modernoj prezentaciji, digitalizaciji i popularizaciji spoznaja u javnome prostoru.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru dodjeljuje se dr. sc. LUKI ILI\u0106U za autorsku knjigu o procesu radikalizacije u teologiji Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dr. sc. Luka Ili\u0107, ro\u0111en 1969. u Karlovcu, me\u0111unarodno je etablirani povjesni\u010dar protestantizma i teolog, koji se nakon magisterija u Amsterdamu i doktorata na Evangeli\u010dkom (luteranskom) fakultetu u Philadelphiji nastanio u Njema\u010dkoj. Ondje je od 2010. do 2014. bio znanstveni suradnik na Leibnizovu institutu za europsku povijest u Mainzu, a otada radi kao \u017eupnik evangeli\u010dko-luteranske crkve u W\u00fcrttembergu. Znanstvena literatura o Matiji Vla\u010di\u0107u Iliriku na hrvatskome jeziku oboga\u0107ena je pro\u0161le godine prijevodom Ili\u0107eve knjige Teolo\u0161ka biografija Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika \u2013 proces radikalizacije u Flaciusovoj misli, izvorno objavljene na engleskom jeziku (Theologian of Sin and Grace: The Process of Radicalization in the Theology of Matthias Flacius Illyricus). Hrvatsko izdanje pone\u0161to je prera\u0111eno i pro\u0161ireno u odnosu na izvornik, tj. dodana je i novija literatura i neke dodatne spoznaje o Vla\u010di\u0107u i reformaciji. Knjigu je objavio Teolo\u0161ki fakultet \u201eMatija Vla\u010di\u0107 Ilirik\u201c u Zagrebu u svojoj ediciji Folia Protestantica Croatica. Rije\u010d je o intelektualnoj biografiji u kojoj Ili\u0107 prati ideje i misli Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika i studiozno ih prou\u010dava u kontekstu njegovog \u017eivotopisa. Rezultat je znanstveno utemeljeno i uzbudljivo \u0161tivo gdje \u010ditatelj ima priliku upoznati se s Vla\u010di\u0107evim teolo\u0161kom i filozofskom mi\u0161lju i opusom njegovog stvarala\u0161tva, a istovremeno i s njegovim obiteljskim \u017eivotom i akademskom kao i crkvenom karijerom. Ovaj pristup poznat i kao \u201cHistory of Ideas\u201d je ono \u0161to ovu knjigu \u010dini druga\u010dijom i postavlja je u sam vrh suvremene hrvatske historiografske literature ranoga novovjekovlja. Ili\u0107 u knjizi koristi pojam radikalizacije kako bi analizirao na\u010din na koji je odnos Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika prema duhovnim i svjetovnim autoritetima njegova vremena bio klju\u010dno odre\u0111en aktualnom crkveno-politi\u010dkom situacijom, pri \u010demu je presudnu ulogu odigrala i mre\u017ea njegovih kontakata, o\u0161tro podijeljenih izme\u0111u suradnika i pristalica s jedne strane te kriti\u010dara i teolo\u0161kih protivnika s druge. Za pisanje ove knjige dr. Ili\u0107 je pohodio brojne knji\u017enice i arhive diljem svijeta, prelistavao tomove gra\u0111e i \u010ditao brojne studije. Samo bibliografija obuhva\u0107a vi\u0161e od 50 gusto ispisanih stranica izvora, a autor se obilno slu\u017eio i do sada neobjavljenim rukopisima i pismima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Fotografije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/kliofest\">https:\/\/www.facebook.com\/kliofest<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35684,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Dodjela-2023.jpg?fit=1241%2C585&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52894,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52894","url_meta":{"origin":35683,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Dodjela nagrada povjesni\u010darima i obavijest o dobitnicima","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na dodjelu nagrada povjesni\u010darima, koje \u0107e se odr\u017eati u petak 8. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12:30 sati na pozornici I. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":35683,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":35683,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":35683,"position":3},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":35683,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":35683,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35683"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35686,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35683\/revisions\/35686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}