{"id":35468,"date":"2023-05-10T20:32:55","date_gmt":"2023-05-10T20:32:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35468"},"modified":"2023-05-10T20:32:55","modified_gmt":"2023-05-10T20:32:55","slug":"okrugli-stol-benediktinska-kulturna-bastina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35468","title":{"rendered":"Okrugli stol: Benediktinska kulturna ba\u0161tina"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovogodi\u0161nji VIDIK fest u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt zavr\u0161avamo u petak kroz jutro, <strong>12.05.2023.<\/strong> s po\u010detkom <strong>u 11 sati u Ku\u0107i jezika i kulture na Peristilu<\/strong> sa znanstveno-stru\u010dnim okruglim stolom <strong>na temu zna\u010dajnog doprinosa benediktinskog reda<\/strong> na hrvatsku duhovnost, kulturu i pismenost i na koje se na\u010dine odnosimo danas prema tom istom naslje\u0111u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof. dr. sc. <strong>Mirjana Matijevi\u0107 Sokol<\/strong> govoriti \u0107e na temu \u201c<strong>Pismenost i djelovanje benediktinaca na \u0161irem podru\u010dju Splita u ranom srednjem vijeku<\/strong>\u201c.&nbsp;Osvrnuti \u0107e se na nekoliko benediktinskih samostana osnovanih u Splitu i okolici, te na tragove benediktinske pismenosti odnosno pojavu rane beneventane u zapisima. Prve tragove njihove prisutnosti imamo zabilje\u017eene u Trpimirovoj darovnici, a najstariji beneventanski zapis je u Splitskom evangelijaru. Usmjerit \u0107e pozornost na kartulare, samostanske kopijalne knjige. To su Sustjepanski, Sepetarski i kartular splitskih benediktinki, kao i na&nbsp;osnivanje i pisanu ostav\u0161tinu trogirskog \u017eenskog benediktinskog samostana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof. dr. sc. <strong>don Mladen Parlov<\/strong>&nbsp;govoriti \u0107e na temu \u201c<strong>Benediktinske duhovnosti: pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti<\/strong>\u201d Nemjerljiv je doprinos kojega su benediktinci i benediktinke pru\u017eili u oblikovanju Europe. Naime, zahvaljuju\u0107i uglavnom Benediktovim duhovnim sinovima i k\u0107erima Europa kakvu jo\u0161 uvijek poznajemo ima kr\u0161\u0107anske korijene; kr\u0161\u0107anstvo je njezin najdublji identitet. Nije \u010dudno \u0161to su pape 20. st. prozvali sv. Benedikta \u201eocem Europe\u201c (Pio XII.) te ga proglasili \u201eprvotnim za\u0161titnikom Europe\u201c (Pavao VI.). Svoje divljenje prema djelu sv. Benedikta vi\u0161e je puta izrazio i papa sv. Ivan Pavao II., a isto tako i papa Benedikt XVI. Benedikt, njegovo Pravilo i benediktinska duhovnost nisu samo ne\u0161to \u0161to pripada pro\u0161losti. Oni su i sada\u0161njost Crkve i dru\u0161tva, a i u budu\u0107nosti mogu biti izvor novih poticaja, izazova i nadahnu\u0107a kako za Crkvu tako i za dru\u0161tvo. Napisav\u0161i Pravilo sveti je Benedikt Crkvi i \u010dovje\u010danstvu ostavio neprocjenjivo blago koje se je tijekom stolje\u0107a umno\u017eilo, procvjetalo te donijelo plod kr\u0161\u0107anski oblikovane Europe koja je sjeme vjere i kr\u0161\u0107anske kulture prenosila na druge kontinente. No, Benedikt, njegovo Pravilo i benediktinska duhovnost nisu ne\u0161to \u0161to ostaje zatvoreno u pro\u0161losti; oni su i sada\u0161nja snaga Crkve, negdje vi\u0161e negdje manje, a mogu i u budu\u0107nosti biti velika snaga pojedinih mjesnih Crkava te Crkve i dru\u0161tva u cjelini. Ho\u0107e li se to dogoditi ovisi o tome ho\u0107e li Benediktovi duhovni sinovi i k\u0107eri znati s jedne strane ostati vjerni zahtjevima svoga zakono\u0161e, a s druge se prilagoditi novim dru\u0161tvenim prilikama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arheolog <strong>Ljubomir Gudelj Velaga\u00a0<\/strong>govoriti \u0107e na temu \u201c<strong>Benediktinska ostav\u0161tina na splitskom i solinskom podru\u010dju: ju\u010der, danas, sutra\u201d<\/strong>\u00a0Predavanje je oblikovano s arheolo\u0161kog te gledi\u0161ta za\u0161tite, odr\u017eavanja i valorizacije spomeni\u010dke ba\u0161tine. Nekoliko primjera sa splitskog i podru\u010dja Solina pokazuju sada\u0161nje stanje, odnos struke i javnosti prema spomenicima ugra\u0111enim u temelje kr\u0161\u0107anskog i hrvatskog nacionalnog identiteta. Raspore\u0111eni na zemljopisno malom prostoru, nekada savr\u0161ene ljepote, izme\u0111u Sustipana i Klisa, ti odavno napu\u0161teni polo\u017eaji dijele sudbinu naroda koji ih je nastanjivao, oplemenjivao, njegovao i ru\u0161io oblikuju\u0107i jedinstven kulturni pejza\u017e.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"http:\/\/hu-benedikt.hr\/?p=132612\">http:\/\/hu-benedikt.hr\/?p=132612<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35469,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Plakat-Benediktinci.jpg?fit=624%2C338&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56026,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56026","url_meta":{"origin":35468,"position":0},"title":"Promocija knjige Maje Pli\u010dani\u0107 &#8220;Zaboravljeni dimnjaci grada: Industrija Sarajeva 1864\u20131992.&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Zaboravljeni dimnjaci grada: Industrija Sarajeva 1864\u20131992. autorice Maje Pli\u010dani\u0107. Od prvog tvorni\u010dkog dimnjaka 1864. godine do velikih industrijskih kompleksa socijalisti\u010dkog Sarajeva, industrija je mijenjala prostor, izgled i \u017eivot grada. Sarajevska pivara, Fabrika duhana, \u017deljezni\u010dka radionica \u201eVaso Miskin Crni\u201c, Paromlin, Energoinvest, \u017dica, Zrak\u2026\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":35468,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55263,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55263","url_meta":{"origin":35468,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201d u Biogradu na Moru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Sa\u017eetakZbornik radova Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki S. Marije u Zadru... iz recenzije S obzirom da je knjiga zbornik radova koji su plod organiziranog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija u povodu 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki svete Marije u Zadru knjiga koju preporu\u010damo za objaviti ima nemjerljivu povijesnu vrijednost. Tu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":35468,"position":3},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":35468,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":35468,"position":5},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, &#8220;\u017digice&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35468"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35470,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35468\/revisions\/35470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}