![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Dan-pobjede.jpg?resize=720%2C428&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\n\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n
https:\/\/www.facebook.com\/events\/764654498542913\/<\/a><\/p>\n\n\n\n
Tribina \u0107e se u organizaciji Kluba studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Zagrebu odr\u017eati u \u010detvrtak 11. svibnja 2023. u 19:00 na adresi Trg Drage Iblera 10 (Importanne galerija, FPZG – 2.kat, dvorana A)<\/p>\n\n\n\n
Na tribini \u0107e govoriti: Neboj\u0161a Blanu\u0161a (FPZG), Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 (FPZG), Branimir Jankovi\u0107 (FFZG) i Vladimir Geiger (HIP) uz moderatora Karla Juraka.<\/p>\n\n\n\n
U Europi se ve\u0107 tradicionalno slavi 9. svibnja kao Dan Europe u spomen na dan kada je 1945. godine slomljena nacisti\u010dka Njema\u010dka, \u0161to je zna\u010dilo okon\u010danje Drugog svjetskog rata na tlu Europe. Kako vrijeme odmi\u010de, u obilje\u017eavanju 9. svibnja sve vi\u0161e prevladavaju ideologemi karakteristi\u010dni za Europsku uniju i njezine vrijednosti, a manje za samu pobjedu nad nacifa\u0161izmom. Kontekst koji je isprva oblikovao zna\u010denje 9. svibnja za europske dr\u017eave jest otprilike 45 godina tzv. \u201eantifa\u0161isti\u010dkog konsenzusa\u201c, odnosno uvjerenja da je svjetski poredak oblikovan nakon 1945. godine rezultat pobjede antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu i da je ta \u010dinjenica politi\u010dki i vrijednosno neupitna, unato\u010d ubrzo nastalim hladnoratovskim podjelama. Padom Berlinskog zida i slomom ve\u0107ine realsocijalisti\u010dkih ure\u0111enja u Europi u svijetu pod znak upitnika dolazi uop\u0107e svijet stvoren nakon 1945. godine \u2013 kako je jedan od pobjednika Drugog svjetskog rata ideolo\u0161ki i politi\u010dki pobije\u0111en, je li i njegova participacija u slomu nacifa\u0161izma bila toliko neupitna i legitimna? \u0160to je s onim \u201edrugim\u201c \u017ertvama?<\/p>\n\n\n\n
Prema tome, osporavanje realsocijalizma\/komunizma i\u0161lo je bok uz bok osporavanju pobjede 1945. godine i naslje\u0111a tog doga\u0111aja koji je svojim konsenzusom obilje\u017eio svijet skoro pola stolje\u0107a. Danas je Dan pobjede djelomi\u010dno prekriven velom suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u komunizma kada se nerijetko u ekvidistancu stavljaju zlo\u010dini nacifa\u0161izma i zlo\u010dini komunizma \u2013 drugim rije\u010dima, pora\u017eenih i jednih od pobjednika Drugog svjetskog rata. U tom se smislu zna\u010dajno promijenila i dominantna kultura sje\u0107anja te je pred istra\u017eiva\u010de postavila neka od klju\u010dnih pitanja poput npr. kako komemorirati razli\u010dite doga\u0111aje i \u017ertve, kako pristupiti mno\u0161tvu razli\u010ditih iskustava, obiteljskih trauma i perspektiva? Koja je pritom uloga politike, a koja struke i znanosti? Mo\u017ee li se, s obzirom na sve, danas uop\u0107e govoriti o pobjedi i pobjedniku u spomendanu na 9.5.? Za\u0161to je va\u017eno da ovaj datum ne padne u zaborav? Na ta i brojna druga pitanja odgovore \u0107e poku\u0161ati dati stru\u010dnjaci iz podru\u010dja suvremene povijesti, povijesti ideja, politologije i kriti\u010dke teorije.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\nIzvor:<\/p>\n\n\n\n
https:\/\/www.facebook.com\/events\/764654498542913\/<\/a><\/p>\n\n\n\n