{"id":35407,"date":"2023-05-07T14:34:12","date_gmt":"2023-05-07T14:34:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35407"},"modified":"2023-05-07T14:34:12","modified_gmt":"2023-05-07T14:34:12","slug":"tribina-hrvatska-i-europa-proslost-sadasnjost-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35407","title":{"rendered":"Tribina HRVATSKA I EUROPA: PRO\u0160LOST, SADA\u0160NJOST I BUDU\u0106NOST"},"content":{"rendered":"\n<p>Utorak, 9. svibnja 2023. u 11:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>Sudjeluju:<br><strong>Darko Pol\u0161ek<\/strong><br><strong>Zvonimir Frka-Pete\u0161i\u0107<\/strong><br><strong>Dino Milinovi\u0107&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Moderator:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Luka \u0160eput<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Deset je godina od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Jedni su odu\u0161evljeni, drugi misle da smo jo\u0161 jednom odlutali u maglu&#8230; Ipak, htjeli to ili ne, Europa je na\u0161a sudbina, bila je to od trenutka kada smo pre\u0161li rijeku Dravu i rimskim se cestama spustili do Jadranskoga mora, ostali zadivljeni anti\u010dkom civilizacijom i kleknuli pred kri\u017eem. Ideja Europe, maglovito prisutna jo\u0161 od vremena drevnih Grka, kada ju je utjelovio mit o otmici k\u0107eri feni\u010dkoga kralja Agenora, dobila je \u010dvrste konture u vrijeme renesanse. Erazmo Roterdamski i Thomas More vjerovali su u njezino jedinstvo, Marko Maruli\u0107 lamentirao je nad neslogom europskih vladara, Bernardin&nbsp;Frankopan zazivao je njezinu pomo\u0107 u obrani \u201epredzi\u0111a kr\u0161\u0107anstva\u201c; Miroslav Krle\u017ea grozio se nad njom 1933. godine, a Stefan Zweig umro je u izgnanstvu od tuge za njom. Nesavr\u0161ena, nedovr\u0161ena, nejednaka, Europa je jo\u0161 uvijek projekt u nastajanju i potrebna joj je pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Cilj je ove tribine, kojom Matica hrvatska obilje\u017eava Dan Europe i desetu obljetnicu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, da potakne dijalog o politi\u010dkoj organizaciji Europe i hrvatskim iskustvima tijekom protekloga desetlje\u0107a, ali i o temeljima na kojima se zasniva jedinstvo europske kulture, bez \u010dega ne bi bilo osje\u0107aja zajedni\u010dke sudbine koju dijelimo s drugim europskim narodima. Vjerujemo da Europa nije samo politi\u010dki savez \u2013 takav savez uvijek je nepostojan \u2013 ve\u0107 prije svega duhovni organizam koji raste i razvija se; oboje su danas ugro\u017eeni (epidemija, rat, emigracije, ideolo\u0161ke podjele, klimatske promjene).<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Ima li Europa dovoljno snage \u2013 i ambicije \u2013 da se othrva starim i novim demonima i da nastavi biti nositeljica humanisti\u010dkih i prosvjetiteljskih vrijednosti koje su stolje\u0107ima oblikovale njezinu kulturu? Mo\u017ee li, na tragu svoga bogatog iskustva, biti uzor za svijet sutra\u0161njice, ili \u0107e zaboraviti na sebe i utopiti se u globalnoj kulturi istovjetnog, ovisnoj o diktatu financijskih tr\u017ei\u0161ta, stopama rasta i umjetnoj inteligenciji?&nbsp;Jedno je sigurno: ako ne \u017eelimo biti ostavljeni postrani kao puki promatra\u010di, i mi moramo sudjelovati u dijalogu o europskoj pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Samo \u0107emo tako biti spremni za isku\u0161enja koja nas \u010dekaju. Ve\u0107 180 godina na braniku hrvatske kulture i njezinih europskih vrijednosti, uvjerena da nikada tijekom na\u0161e duge povijesti nismo bili samo promatra\u010di, Matica hrvatska poziva na nastavak davno zapo\u010detog dijaloga.<\/p>\n\n\n\n<p>____________<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Darko Pol\u0161ek <\/strong>redoviti je profesor sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i njegov voditelj od listopada 2014. Bio je Fulbrightov stipendist na Virginia Polytechnic, stipendist DAAD-a u Heidelbergu, OAD-a u Grazu te zaklade Open Society na St. Catherine\u2019s College, Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu. Dugogodi\u0161nji je voditelj me\u0111unarodnog poslijediplomskog seminara Sociology of the Sciences na IUC-u u Dubrovniku i voditelj njema\u010dke zaklade Friedrich Naumann u Zagrebu. \u010clan je Odjela za sociologiju Matice hrvatske, \u010dlan predsjedni\u0161tva Hrvatskog filozofskog dru\u0161tva i Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva. Autor je, koautor i urednik dvadeset i jedne knjige, me\u0111u kojima su ud\u017ebenik sociologije za 3. razred srednje \u0161kole i ud\u017ebenik sociologije na Pravnome fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zvonimir Frka-Pete\u0161i\u0107<\/strong> predstojnik je Ureda predsjednika Vlade od rujna 2017. Kao karijerni diplomat prethodno je obna\u0161ao du\u017enost veleposlanika u Maroku, vodio Slu\u017ebu za javnu diplomaciju u MVEP-u i bio ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Europskoj Uniji. Izme\u0111u ostalog, bio je urednik publikacija MVEP-a \u0160to donosi \u010dlanstvo u Europskoj uniji i Sve \u0161to ste htjeli znati o EU. Slu\u017eio je u Parizu i Bruxellesu, gdje je, u hrvatskoj misiji pri EU, tijekom pristupnih pregovora bio glasnogovornik. Nakon studija matematike i fizike na Sveu\u010dili\u0161tu Paris-6, diplomirao je geografiju i magistrirao geopolitiku na Sveu\u010dili\u0161tu Paris-8.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dino Milinovi\u0107<\/strong> redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju. Zavr\u0161io poslijediplomski studij Civilizacija kasne antike na sveu\u010dili\u0161tu Paris IV \u2013 Sorbonne. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu bjelokosnog plenarija iz riznice Zagreba\u010dke katedrale. Za knjigu Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kr\u0161\u0107anske umjetnosti (FF Press i Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 2016) dobio godi\u0161nju nagradu Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske. Osim znanstvenih i stru\u010dnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, objavio je pet romana. Bio je tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om (1992\u20131999), te savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Francuskoj (1999\u20132001). Trenutno je predsjednik Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske i pro\u010delnik Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske. \u010clan je i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/tribina-hrvatska-i-europa-proslost-sadasnjost-i-buducnost-3810\/\">https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/tribina-hrvatska-i-europa-proslost-sadasnjost-i-buducnost-3810\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Matica_hrvatska_logo.jpg?fit=1200%2C485&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":35407,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":35407,"position":1},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":35407,"position":2},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":35407,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":35407,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":35407,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35407"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35408,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35407\/revisions\/35408"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}