{"id":35407,"date":"2023-05-07T14:34:12","date_gmt":"2023-05-07T14:34:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35407"},"modified":"2023-05-07T14:34:12","modified_gmt":"2023-05-07T14:34:12","slug":"tribina-hrvatska-i-europa-proslost-sadasnjost-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35407","title":{"rendered":"Tribina HRVATSKA I EUROPA: PRO\u0160LOST, SADA\u0160NJOST I BUDU\u0106NOST"},"content":{"rendered":"\n<p>Utorak, 9. svibnja 2023. u 11:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>Sudjeluju:<br><strong>Darko Pol\u0161ek<\/strong><br><strong>Zvonimir Frka-Pete\u0161i\u0107<\/strong><br><strong>Dino Milinovi\u0107&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Moderator:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Luka \u0160eput<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Deset je godina od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Jedni su odu\u0161evljeni, drugi misle da smo jo\u0161 jednom odlutali u maglu&#8230; Ipak, htjeli to ili ne, Europa je na\u0161a sudbina, bila je to od trenutka kada smo pre\u0161li rijeku Dravu i rimskim se cestama spustili do Jadranskoga mora, ostali zadivljeni anti\u010dkom civilizacijom i kleknuli pred kri\u017eem. Ideja Europe, maglovito prisutna jo\u0161 od vremena drevnih Grka, kada ju je utjelovio mit o otmici k\u0107eri feni\u010dkoga kralja Agenora, dobila je \u010dvrste konture u vrijeme renesanse. Erazmo Roterdamski i Thomas More vjerovali su u njezino jedinstvo, Marko Maruli\u0107 lamentirao je nad neslogom europskih vladara, Bernardin&nbsp;Frankopan zazivao je njezinu pomo\u0107 u obrani \u201epredzi\u0111a kr\u0161\u0107anstva\u201c; Miroslav Krle\u017ea grozio se nad njom 1933. godine, a Stefan Zweig umro je u izgnanstvu od tuge za njom. Nesavr\u0161ena, nedovr\u0161ena, nejednaka, Europa je jo\u0161 uvijek projekt u nastajanju i potrebna joj je pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Cilj je ove tribine, kojom Matica hrvatska obilje\u017eava Dan Europe i desetu obljetnicu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, da potakne dijalog o politi\u010dkoj organizaciji Europe i hrvatskim iskustvima tijekom protekloga desetlje\u0107a, ali i o temeljima na kojima se zasniva jedinstvo europske kulture, bez \u010dega ne bi bilo osje\u0107aja zajedni\u010dke sudbine koju dijelimo s drugim europskim narodima. Vjerujemo da Europa nije samo politi\u010dki savez \u2013 takav savez uvijek je nepostojan \u2013 ve\u0107 prije svega duhovni organizam koji raste i razvija se; oboje su danas ugro\u017eeni (epidemija, rat, emigracije, ideolo\u0161ke podjele, klimatske promjene).<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Ima li Europa dovoljno snage \u2013 i ambicije \u2013 da se othrva starim i novim demonima i da nastavi biti nositeljica humanisti\u010dkih i prosvjetiteljskih vrijednosti koje su stolje\u0107ima oblikovale njezinu kulturu? Mo\u017ee li, na tragu svoga bogatog iskustva, biti uzor za svijet sutra\u0161njice, ili \u0107e zaboraviti na sebe i utopiti se u globalnoj kulturi istovjetnog, ovisnoj o diktatu financijskih tr\u017ei\u0161ta, stopama rasta i umjetnoj inteligenciji?&nbsp;Jedno je sigurno: ako ne \u017eelimo biti ostavljeni postrani kao puki promatra\u010di, i mi moramo sudjelovati u dijalogu o europskoj pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Samo \u0107emo tako biti spremni za isku\u0161enja koja nas \u010dekaju. Ve\u0107 180 godina na braniku hrvatske kulture i njezinih europskih vrijednosti, uvjerena da nikada tijekom na\u0161e duge povijesti nismo bili samo promatra\u010di, Matica hrvatska poziva na nastavak davno zapo\u010detog dijaloga.<\/p>\n\n\n\n<p>____________<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Darko Pol\u0161ek <\/strong>redoviti je profesor sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i njegov voditelj od listopada 2014. Bio je Fulbrightov stipendist na Virginia Polytechnic, stipendist DAAD-a u Heidelbergu, OAD-a u Grazu te zaklade Open Society na St. Catherine\u2019s College, Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu. Dugogodi\u0161nji je voditelj me\u0111unarodnog poslijediplomskog seminara Sociology of the Sciences na IUC-u u Dubrovniku i voditelj njema\u010dke zaklade Friedrich Naumann u Zagrebu. \u010clan je Odjela za sociologiju Matice hrvatske, \u010dlan predsjedni\u0161tva Hrvatskog filozofskog dru\u0161tva i Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva. Autor je, koautor i urednik dvadeset i jedne knjige, me\u0111u kojima su ud\u017ebenik sociologije za 3. razred srednje \u0161kole i ud\u017ebenik sociologije na Pravnome fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zvonimir Frka-Pete\u0161i\u0107<\/strong> predstojnik je Ureda predsjednika Vlade od rujna 2017. Kao karijerni diplomat prethodno je obna\u0161ao du\u017enost veleposlanika u Maroku, vodio Slu\u017ebu za javnu diplomaciju u MVEP-u i bio ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Europskoj Uniji. Izme\u0111u ostalog, bio je urednik publikacija MVEP-a \u0160to donosi \u010dlanstvo u Europskoj uniji i Sve \u0161to ste htjeli znati o EU. Slu\u017eio je u Parizu i Bruxellesu, gdje je, u hrvatskoj misiji pri EU, tijekom pristupnih pregovora bio glasnogovornik. Nakon studija matematike i fizike na Sveu\u010dili\u0161tu Paris-6, diplomirao je geografiju i magistrirao geopolitiku na Sveu\u010dili\u0161tu Paris-8.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dino Milinovi\u0107<\/strong> redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju. Zavr\u0161io poslijediplomski studij Civilizacija kasne antike na sveu\u010dili\u0161tu Paris IV \u2013 Sorbonne. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu bjelokosnog plenarija iz riznice Zagreba\u010dke katedrale. Za knjigu Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kr\u0161\u0107anske umjetnosti (FF Press i Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 2016) dobio godi\u0161nju nagradu Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske. Osim znanstvenih i stru\u010dnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, objavio je pet romana. Bio je tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om (1992\u20131999), te savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Francuskoj (1999\u20132001). Trenutno je predsjednik Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske i pro\u010delnik Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske. \u010clan je i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/tribina-hrvatska-i-europa-proslost-sadasnjost-i-buducnost-3810\/\">https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/tribina-hrvatska-i-europa-proslost-sadasnjost-i-buducnost-3810\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Matica_hrvatska_logo.jpg?fit=1200%2C485&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":35407,"position":0},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":35407,"position":1},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":35407,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":35407,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":35407,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":35407,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35407"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35408,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35407\/revisions\/35408"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}