{"id":35386,"date":"2023-05-02T11:05:27","date_gmt":"2023-05-02T11:05:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35386"},"modified":"2023-05-02T11:05:27","modified_gmt":"2023-05-02T11:05:27","slug":"znanost-u-zaristu-predavanje-dr-sc-alke-domic-kunic-muke-po-nasljedivanju-vlasti-nasljedna-krizaljka-prvog-rimskog-cara-augusta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35386","title":{"rendered":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Alke Domi\u0107 Kuni\u0107 Muke po naslje\u0111ivanju vlasti. Nasljedna kri\u017ealjka prvog rimskog cara Augusta"},"content":{"rendered":"\n<p>U sklopu ciklusa predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstavila rezultate istra\u017eivanja svojih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, \u010detvrto predavanje pod naslovom&nbsp;Muke po naslje\u0111ivanju vlasti. Nasljedna kri\u017ealjka prvog rimskog cara Augusta, odr\u017eat \u0107e&nbsp;dr. sc. Alka Domi\u0107 Kuni\u0107, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Odjela za arheologiju Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU, u srijedu 3. svibnja 2023. u 16.30 sati u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14.<\/p>\n\n\n\n<p>Smrt Gaja Julija Cezara uvelike je pridonijela smrti rimske republike. Iako su republikanske magistrature i dalje naoko odr\u017eavale staro ure\u0111enje na \u017eivotu, dr\u017eava je bila preobra\u017eena u monarhiju. Cezarov nasljednik August suo\u010dio se s dotad nepostoje\u0107im problemom odre\u0111ivanja nasljednika na vlasti, no ta se zada\u0107a pokazala iznimno zahtjevnom jer se u princepsove planove neprestano uplitala Sudbina.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. sc. Alka Domi\u0107 Kuni\u0107, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, svoje je klasi\u010dno obrazovanje po\u010dela ve\u0107 u vi\u0161im razredima osnovne \u0161kole zavr\u0161iv\u0161i osnovnu \u0161kolu klasi\u010dnog smjera, a zatim i Klasi\u010dnu gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu diplomirala je arheologiju i latinski jezik s knji\u017eevno\u0161\u0107u, a na istom je Fakultetu magistrirala i doktorirala stekav\u0161i znanstveni stupanj doktora humanisti\u010dkih znanosti. Nakon \u010detiri godine rada u pojedinim zagreba\u010dkim srednjim \u0161kolama (gdje je predavala latinski jezik) zaposlila se u Odsjeku za arheologiju Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje djeluje i danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Njen znanstveni interes kre\u0107e se u rasponu tema od gr\u010dke kolonizacije, preko rimskog osvajanja iliri\u010dkog prostora (Dalmacije i Panonije) do razdoblja principata u Rimu i njegovim provincijama. U okviru svog znanstvenog rada sudjelovala je na nizu znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, kao i na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (<em>Naselja i kulture prethistorijskog i anti\u010dkog razdoblja na Jadranu<\/em>; <em>Romanizacija i kristijanizacija kontinentalne Hrvatske<\/em>; <em>Romanizacija i kristijanizacija hrvatskog dijela provincije Panonije<\/em>; <em>Povijesni izvori za Panoniju u doba principata<\/em> \u2013 ovom je projektu bila voditelj); trenutno je suradnik na projektu Hrvatske zaklade za znanost (<em>Izme\u0111u bogova i ljudi \u2013 kultovi i stanovni\u0161tvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima<\/em>). Osim produkcije vlastitih znanstvenih radova, redovito recenzira znanstvene radove i knjige, kao i jedan projekt Hrvatske zaklade za znanost. A. Domi\u0107 Kuni\u0107 sudjelovala je i u pripremi izlo\u017ebe <em>Segestika i Siscija \u2013 naselje s po\u010detka povijesti<\/em> u organizaciji Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu (autorica je teksta jednog panoa i priloga u katalogu izlo\u017ebe).<\/p>\n\n\n\n<p>\u010clanica je uredni\u010dkog odbora i izvr\u0161na urednica <em>Arheolo\u0161kih radova i rasprava<\/em>, znanstvenog \u010dasopisa Akademijinog Odsjeka za arheologiju, i \u010dlanica recenzentskog odbora \u010dasopisa <em>Acta<\/em> <em>Illyrica. Godi\u0161njak Udru\u017eenja Bathinvs<\/em> iz Sarajeva. Uz to redovito sudjeluje u predstavljanju knjiga, zbornika i znanstvenih \u010dasopisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim znanstvenim radom A. Domi\u0107 Kuni\u0107 se bavi i popularizacijom znanosti, pa je tako u Dru\u0161tvu prijatelja Klasi\u010dne gimnazije odr\u017eala niz predavanja za javnost; u \u010dasopisu <em>Kloks<\/em> za u\u010denike osnovnih \u0161kola objavila niz priloga o gr\u010dkoj i rimskoj povijesti i mitologiji; sudjelovala u TV emisiji <em>Tre\u0107a povijest<\/em> (HRT 3) tematskog naslova <em>Ilirski ratovi<\/em>, te u znanstveno-popularnoj seriji <em>Zapisano u kostima<\/em> (HRT 1), u epizodi <em>Legionar iz Resnika<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Dvije akademske godine zaredom je na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu odr\u017eavala predavanja iz obvezatnog kolegija <em>Teorijski pristupi i paradigme u historiografiji stare povijesti<\/em>, i iz izbornog kolegija <em>Iz povijesti Panonije u rano doba Rimskog Carstva<\/em>. Sudjelovala je na <em>Prole\u0107noj arheolo\u0161koj \u0161koli<\/em> u okviru tematske cjeline <em>Kontakti i razmene u balkansko-panonskom Podunavlju<\/em>, koju je Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu odr\u017eao za svoje studente poslijediplomskog studija; na okruglom stolu <em>To\u010dke konvergencije i ishodi\u0161ta utjecaja na sjevernom Jadranu<\/em>, koji je za studente poslijediplomskog doktorskog studija organizirao Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Alka Domi\u0107 Kuni\u0107 bila je \u010dlanica stru\u010dnih povjerenstava za ocjenu i obranu sinopsisa disertacija nekoliko kandidata; vanjska predava\u010dica nekolicini studenata na poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; \u010dlanica stru\u010dnih povjerenstava za izbor u znanstveno zvanje; u dva mandata \u010dlanica stru\u010dnog povjerenstva za podru\u010dje humanisti\u010dkih znanosti unutar Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim znanstvenim i nastavnim radom, A. Domi\u0107 Kuni\u0107 se bavi prevo\u0111enjem djela latinske knji\u017eevnosti na hrvatski jezik.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010clanica je i povjerenstva koje je osmislilo i u \u017eivot provelo ovaj ciklus znanstveno-popularnih predavanja \u2013 <em>Znanost u \u017eari\u0161tu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"2hS87nUa21\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/znanost-u-zaristu-predavanje-dr-sc-alke-domic-kunic-muke-po-nasljedivanju-vlasti-nasljedna-krizaljka-prvog-rimskog-cara-augusta\/\">Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Alke Domi\u0107 Kuni\u0107 Muke po naslje\u0111ivanju vlasti. Nasljedna kri\u017ealjka prvog rimskog cara Augusta<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Alke Domi\u0107 Kuni\u0107 Muke po naslje\u0111ivanju vlasti. Nasljedna kri\u017ealjka prvog rimskog cara Augusta&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/znanost-u-zaristu-predavanje-dr-sc-alke-domic-kunic-muke-po-nasljedivanju-vlasti-nasljedna-krizaljka-prvog-rimskog-cara-augusta\/embed\/#?secret=2hS87nUa21\" data-secret=\"2hS87nUa21\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35387,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/august.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":35386,"position":0},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":35386,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":35386,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":35386,"position":3},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":35386,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":35386,"position":5},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a &#8220;Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35386"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35388,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35386\/revisions\/35388"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}