{"id":35372,"date":"2023-05-02T10:28:26","date_gmt":"2023-05-02T10:28:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35372"},"modified":"2023-05-08T15:08:21","modified_gmt":"2023-05-08T15:08:21","slug":"paneldiskussion-die-deutsche-ausenpolitik-und-der-zerfall-jugoslawiens-1991","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35372","title":{"rendered":"Paneldiskussion \u201eDie deutsche Au\u00dfenpolitik und der Zerfall Jugoslawiens 1991\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U M\u00fcnchenu \u0107e se 2. svibnja 2023. odr\u017eati rasprava o njema\u010dkoj vanjskoj politici i raspadu Jugoslavije 1991. godine. Tom prilikom upu\u0107ujemo na polemi\u010dke medijske priloge povodom vijesti o dostupnosti dokumenata Njema\u010dkog ministarstva vanjskih poslova o pitanju priznanja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske 1991.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Panel<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Am 02.05.2023, 19:00 h<\/p>\n\n\n\n<p>Ort: M\u00fcnchner K\u00fcnstlerhaus, Lenbachplatz 8 \/ Online via Zoom<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Dr. Dr. h.c. Geert-Hinrich Ahrens,<\/strong> Botschafter a.D., u.a. von 1991 bis 1995 Chef der Arbeitsgruppe f\u00fcr Menschenrechte und Minderheiten in beiden Jugoslawien-Konferenzen, Bonn<\/li><li><strong>Prof. Dr. Marie-Janine Calic<\/strong>, Professorin f\u00fcr Ost- und S\u00fcdosteurop\u00e4ische Geschichte, Lud-wig-Maximilians-Universit\u00e4t M\u00fcnchen<\/li><li><strong>Dr. Armina Galija\u0161,<\/strong> Assistenzprofessorin, Zentrum f\u00fcr S\u00fcdosteuropastudien der Universit\u00e4t Graz<\/li><li><strong>Botschafter Johannes Haindl,<\/strong> von 1989-1991 an der deutschen Botschaft Belgrad, sp\u00e4ter u.a. Beauftragter f\u00fcr S\u00fcdosteuropa im Ausw\u00e4rtigen Amt, M\u00fcnchen<\/li><li><strong>Norbert Mappes-Niediek,<\/strong> Journalist und Fachautor f\u00fcr S\u00fcdosteuropa, Graz<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Moderation<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Michael Martens, <\/strong>S\u00fcdosteuropa-Korrespondent, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Wien&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Anschlie\u00dfend Diskussion mit dem Publikum.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>Nach der Veranstaltung laden wir Sie noch zu einem kleinen Empfang ein.&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Der aktuelle Krieg gegen die Ukraine l\u00e4sst bei vielen die Erinnerungen an die Kriege im Kontext des Zerfalls Jugoslawiens in den 1990er Jahre wieder aufleben. Dabei wurde und wird h\u00e4ufig kontrovers diskutiert, was zu diesem Zerfall gef\u00fchrt hat und welche Rolle besonders die gerade erst wiedervereinigte Bundesrepublik Deutschland damals gespielt hat. Besonderer Gegenstand von Kontroversen ist nach wie vor die Anerkennung Sloweniens und Kroatiens durch Deutschland am 23. Dezember 1991: Hat Deutschland durch die Anerkennung den Zerfall Jugoslawiens beschleunigt oder sogar \u00fcberhaupt erst ausgel\u00f6st? Ist die deutsche Au\u00dfenpolitik, wie ihr h\u00e4ufig vorgeworfen wird, damals ohne Abstimmung mit den wichtigsten Partnern vorgegangen? Oder handelt es sich bei dieser Debatte vielmehr um \u201eGerman-bashing\u201c, wie der Historiker Aniele Conversi argumentiert? &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Mehr als 30 Jahre nach den Ereignissen sind die betreffenden Akten im Ausw\u00e4rtigen Amt nun f\u00fcr die Forschung zug\u00e4nglich und wurden bereits von Michael Martens und Norbert Mappes-Niediek unabh\u00e4ngig voneinander f\u00fcr verschiedene Projekte ausgewertet. Sie diskutieren in dieser Veranstaltung mit den Historikerinnen Marie-Janine Calic und Armina Galija\u0161, sowie den&nbsp;Zeitzeugen&nbsp;Geert-Hinrich Ahrens und&nbsp;Johannes Haindl die Frage, welche Rolle Deutschland im Jahr 1991 f\u00fcr den Zerfall Jugoslawiens gespielt hat. Wir freuen uns auf eine spannende Diskussion!&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.sogde.org\/de\/events\/die-deutsche-aussenpolitik-und-der-zerfall-jugoslawiens-1991\/\">https:\/\/www.sogde.org\/de\/events\/die-deutsche-aussenpolitik-und-der-zerfall-jugoslawiens-1991\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Op\u0161irnije o panelu:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Da li je Njema\u010dka kriva za raspad Jugoslavije?<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1765\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1765<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/njemacka-bila-protiv-podjele-jugoslavije-i-bih-zaokret-nakon-zlocina-u-vukovaru-1568750\">https:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/njemacka-bila-protiv-podjele-jugoslavije-i-bih-zaokret-nakon-zlocina-u-vukovaru-1568750<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/kako-je-njemacka-potpuno-promijenila-stav-prema-priznanju-rh-91-i-koje-su-bile-kljucne-osobe-iza-scene-15163956\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/kako-je-njemacka-potpuno-promijenila-stav-prema-priznanju-rh-91-i-koje-su-bile-kljucne-osobe-iza-scene-15163956<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/tajni-dokumenti-o-krvavom-raspadu-jugoslavije-napokon-su-dostupni-je-li-njemacka-kriva-za-raskol-bivse-drzave-15163780\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/tajni-dokumenti-o-krvavom-raspadu-jugoslavije-napokon-su-dostupni-je-li-njemacka-kriva-za-raskol-bivse-drzave-15163780<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/deklasificirani-dokumenti-o-priznanju-hrvatske-nacionalisti-ce-biti-razocarani-tudmana-nije-docekao-crveni-tepih-15289011\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/deklasificirani-dokumenti-o-priznanju-hrvatske-nacionalisti-ce-biti-razocarani-tudmana-nije-docekao-crveni-tepih-15289011<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/objavljeni-tajni-njemacki-dokumenti-o-raspadu-jugoslavije\/2343243.aspx\">https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/objavljeni-tajni-njemacki-dokumenti-o-raspadu-jugoslavije\/2343243.aspx<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/dokumenti-otkrivaju-kako-je-tudjman-nagovarao-nijemce-da-podrze-ideju-unistenja-bih\/2422654.aspx\">https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/dokumenti-otkrivaju-kako-je-tudjman-nagovarao-nijemce-da-podrze-ideju-unistenja-bih\/2422654.aspx<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/tajni-njema%C4%8Dki-dokumenti-o-raspadu-jugoslavije\/a-60936938\">https:\/\/www.dw.com\/hr\/tajni-njema%C4%8Dki-dokumenti-o-raspadu-jugoslavije\/a-60936938<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1059\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1059<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/radiosarajevo.ba\/vijesti\/bosna-i-hercegovina\/objavljeni-tajni-njemacki-dokumenti-tudman-je-1991-htio-sa-srbijom-podijeliti-bih\/478500\">https:\/\/radiosarajevo.ba\/vijesti\/bosna-i-hercegovina\/objavljeni-tajni-njemacki-dokumenti-tudman-je-1991-htio-sa-srbijom-podijeliti-bih\/478500<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/avaz.ba\/vijesti\/bih\/795525\/njemacki-dokumenti-otkrivaju-tudman-je-1991-pred-kolom-zagovarao-podjelu-bih\">https:\/\/avaz.ba\/vijesti\/bih\/795525\/njemacki-dokumenti-otkrivaju-tudman-je-1991-pred-kolom-zagovarao-podjelu-bih<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-35372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/tagesschau_anerkennung_eg_23_dezember_1991.png?fit=1100%2C732&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54829,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54829","url_meta":{"origin":35372,"position":0},"title":"Jak\u0161a Ragu\u017e, Slaven Ru\u017ei\u0107, &#8220;SPECIJALNA JEDINICA POLICIJE \u201eGROF\u201c POLICIJSKE UPRAVE DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU 1991. \u2013 1996.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autori: dr. sc. Jak\u0161a Ragu\u017e, dr. sc. Slaven Ru\u017ei\u0107 Udruga Specijalne jedinice policije \u201eGrof\u201c Dubrovnik, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Dubrovnik \u2013 Zagreb, 2026. U Dubrovniku je 5. svibnja 2026. odr\u017eana promocija znanstvene monografije \u201eSpecijalna jedinica policije Grof Policijske uprave Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1996., autora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":35372,"position":1},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":35372,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52996,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52996","url_meta":{"origin":35372,"position":3},"title":"Nikolina \u017didek, &#8220;The Croatian Diaspora in Argentina&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description Following the collapse of the fascist Independent State of Croatia (1941\u20131945), around 10,000 political \u00e9migr\u00e9s fled to Per\u00f3n\u2019s Argentina. This study traces the Croatian diaspora\u2019s evolution from its founding to the present. Initially marked by trauma \u2013 military defeat, exile, and reprisals\u2014the community redefined its identity within Cold War\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55023,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55023","url_meta":{"origin":35372,"position":4},"title":"Opet uni\u0161tena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\"U uvali Slana na otoku Pagu po \u010detvrti put je od 1991. godine uni\u0161tena spomen-plo\u010da posve\u0107ena \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog sustava logora smrti Gospi\u0107-Jadovno-Pag, prvi puta postavljena 1975. godine. Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH je obnovljenu spomen-plo\u010du\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54113","url_meta":{"origin":35372,"position":5},"title":"\u201eTragovi: \u010dasopis za srpske i hrvatske teme\u201c (br. 1-2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je novi broj \u201cTragova: \u010dasopisa za srpske i hrvatske teme\u201d (god. 9, br. 1, 2026), dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak, \u010diji su pojedini \u010dlanci ve\u0107 izazvali medijsku pa\u017enju. Vi\u0161e na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26878 Iz medija: https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/jugoistocna-evropa\/novi-broj-tragova-casopisa-za-srpske-i-hrvatske-teme https:\/\/www.portalnovosti.com\/izasli-novi-tragovi https:\/\/www.portalnovosti.com\/marko-faber-u-arhivu-mup-a-nema-nista-sto-potvrduje-tezu-o-postojanju-snajperista https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/istrage-snajperskog-turizma-europa-sarajevo-hrvatska-sjecanja-1991-15726801 https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/vrapce-1944-ustaska-akcija-odvodjenja-107-pacijenata-rekonstrukcija-15715612","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tragovi-1-2026-korica.jpg?fit=899%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35372"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35430,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35372\/revisions\/35430"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}