{"id":3534,"date":"2017-03-25T17:01:49","date_gmt":"2017-03-25T17:01:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3534"},"modified":"2017-03-25T17:01:49","modified_gmt":"2017-03-25T17:01:49","slug":"lucija-baksic-osvrt-na-knjigu-branimir-jankovic-mijenjanje-sebe-same-preobrazbe-hrvatske-historiografije-kasnog-socijalizma-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3534","title":{"rendered":"Lucija Bak\u0161i\u0107 \u2013 osvrt na knjigu \u2013 Branimir Jankovi\u0107, \u201eMijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma\u201c, 2016."},"content":{"rendered":"<p><strong>Branimir Jankovi\u0107, <em>Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em>, Srednja Europa, Zagreb 2016, 293 str.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Moje razmi\u0161ljanje o knjizi Branimira Jankovi\u0107a mo\u017eda je najbolje zapo\u010deti (pou\u010dnom) anegdotom koja me zadesila u vrijeme \u010ditanja ovoga djela. Naime, potaknuta upe\u010datljivim naslovom <em>Mijenjanje sebe same<\/em>, iznenada mi je pristupila kolegica komparatistica upitav\u0161i me kakvu to <em>self-help<\/em> knjigu \u010ditam. Kada sam primaknula knjigu dovoljno blizu da raspozna podnaslov <em>preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em>, obje smo se nasmijale. Me\u0111utim, ideja o doktoratu, koji je 2016. u izdanju Srednje Europe prerastao u knjigu, kao o tekstu <em>samopomo\u0107i<\/em> ne \u010dini se toliko nevjerojatnom ako se osvrnemo oko sebe i promotrimo historijsku znanost. Hendikep koji knji\u017eevnost neprestano prevladava konstantnim kriti\u010dkim propitivanjem dosega i predmeta prou\u010davanja vlastite, relativno mlade, znanosti kroz komparatisti\u010dke kolegije, u slu\u010daju historijske znanosti poprima obrnuti oblik \u2013 izostankom propitivanja vlastite znanosti, odnosno njezinim uzimanjem zdravo za gotovo, historiografska praksa bez odgovaraju\u0107eg teorijskog i metodolo\u0161kog okvira nedovoljno dobro funkcionira. Zbog toga ovo istra\u017eivanje na dvjestotinjak stranica, izme\u0111u ostalog, mo\u017ee pridonijeti i historiografskom <em>spoznavanju sebe same<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U svijetu u kojem Roland Barthes na\u017ealost vi\u0161e nije me\u0111u nama, ali je njegov <em>Autor<\/em> itekako<em> na \u017eivotu<\/em>, valja re\u0107i da se u ovom slu\u010daju radi o stru\u010dnjaku za podru\u010dje historiografije <em>per se<\/em>. Branimira Jankovi\u0107a imala sam priliku slu\u0161ati na seminaru koji se u sklopu kolegija <em>Europska i svjetska povijest 19. stolje\u0107a (1789-1918)<\/em> bavio historiografijom o Ruskoj revoluciji, ali i na kolegijima <em>Povijest historiografije<\/em>, <em>Javna povijest<\/em> i <em>Historiografija o Francuskoj revoluciji<\/em>. Potonji je kolegij spomenut i u knjizi \u010dija je tema postavljena vrlo neuobi\u010dajeno, a istra\u017eena vrlo interdisciplinarno i temeljito o \u010demu svjedo\u010di \u010dak 555 raznolikih jedinica literature. Znak je to da me\u0111u povjesni\u010darima mla\u0111e generacije (ali i me\u0111u studentima) postoji interes za istra\u017eiva\u010dkim i akademskim p(r)ou\u010davanjem historiografije koja nastoji slijediti inozemna historiografska kretanja te ih uvesti u vlastito nacionalno podneblje. Na tom tragu Jankovi\u0107 \u010ditatelja \u201evra\u0107a\u201c u pro\u0161lost, pru\u017eaju\u0107i mu bolji uvid u razvoj napose hrvatske historiografije 70-ih i 80-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Vode\u0107i se <em>horizontom o\u010dekivanja<\/em>, autor pretpostavlja da \u010ditatelji o\u010dekuju prvenstveno vanjske silnice koje su oblikovale hrvatsku historiografiju toga vremena, da bi ih zatim na neki na\u010din \u201eprevario\u201c, ponudiv\u0161i im alternativni put prou\u010davanja teorijskih i metodolo\u0161kih preobrazbi kojima se historiografija mijenjala iznutra. Jankovi\u0107ev produktivniji pristup historiji historiografije uklju\u010duje naravno povjesni\u010dare i povjesni\u010darke te njihovu znanstvenu produkciju. Njih autor postavlja u posve novu matricu odnosa poluautonomnih \u201epolja\u201c koju je uspostavio francuski sociolog Pierre Bourdieu, podrazumijevaju\u0107i time da akteri djeluju u cilju prikupljanja ili osna\u017eivanja vlastitog ekonomskog, kulturnog, simboli\u010dkog ili dru\u0161tvenog kapitala. Tim konceptom, ina\u010de vrlo dobro primjenjivim na razdoblje plemi\u0107kog <em>habitusa<\/em> ranog novog vijeka, Jankovi\u0107 vje\u0161to izbjegava sklisko podru\u010dje zastranjivanja u puki formalizam te uklju\u010duje dru\u0161tvene procese kasnog socijalizma u svoje istra\u017eivanje, ali ne kao \u201eritmove ideolo\u0161kog \u00bbstezanja\u00ab ili \u00bbpopu\u0161tanja\u00ab\u201c, ve\u0107 kao zasebne okolnosti koje su primjerice Ferdu \u010culinovi\u0107a i Stjepana Antoljaka tjerale da bune povezuju sa socijalisti\u010dkom suvremeno\u0161\u0107u, Vasu Bogdanova da nagla\u0161ava revolucionarnost revolucija ili Branislava \u0110ur\u0111eva, direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu i predsjednika Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, da pi\u0161e prigodne tekstove u \u010dast druga Tita. Time se tekstu otvara prostor slobodnijeg prou\u010davanja historije historiografije bez vulgarnih okova njezine prisilne vezanosti kao teorijskog i metodolo\u0161kog nusprodukta dru\u0161tvenih gibanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U tom smislu va\u017ean je i Jankovi\u0107ev poku\u0161aj problematiziranja marksizma u hrvatskoj historiografiji. Iako se knjiga usredoto\u010dava na pluralizaciju teorijskih i metodolo\u0161kih koncepata u drugoj polovici 20 stolje\u0107a, Jankovi\u0107eva analiza istovremeno nastoji objasniti pozadinu promjena ukorijenjenu u po\u010decima predratne historiografije koja je \u010desto, prema autoru, nepravedno bila pogrdno okarakterizirana \u201etradicionalnom\u201c ili \u201egra\u0111anskom\u201c. Stoga je za njega klju\u010dno pomo\u0107u Khunove metode vladanja odre\u0111ene paradigme u odre\u0111enom razdoblju prikazati da marksizam kao ideolo\u0161ka paradigma ne mora nu\u017eno podrazumijevati i znanstvenu paradigmu, odnosno da je znanstveni marksizam ne\u0161to posve drugo od mrske ideologije koju se nakon 1990-ih pod svaku cijenu \u017eeljelo odstraniti. \u0160tovi\u0161e, ideja o marksizmu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, prema autoru, ozna\u010dava tek gra\u0111anske povjesni\u010dare koji su, pojednostavljeno re\u010deno, ne\u0161to vi\u0161e puta upotrijebili sintagmu <em>klasna borba<\/em> (tada\u0161nje kritike povjesni\u010dara u smislu tko je upotrijebio \u201evi\u0161e\u201c marksizma u svojim radovima), dok ona istovremeno podrazumijeva i pozitivnu tendenciju razvoja interesa za \u0161ire slojeve i ekonomsku povijest. Sve je to pogodovalo pluralnosti historiografije 70-ih i 80-ih godina, otvoriv\u0161i puteve historiji \u017eena, svakodnevice, demografije i ekonomskoj historiji, a zatim ne\u0161to kasnije i kulturnoj historiji koju ipak ne bi bilo dobro promatrati u kontekstu lan\u010danog etabliranja preduvjeta za njezin razvoj (<em>ne preskakanja koraka<\/em> u linearnom razvoju od ekonomije prema kulturi), ve\u0107 u kontekstu razloga otvaranja interesa za ba\u0161 tu domenu historiografije. Jankovi\u0107 nagla\u0161ava da je nacionalisti\u010dki pravorijek krajem 90-ih tako\u0111er ideologija, isti\u010du\u0107i time univerzalnu va\u017enost kriti\u010dkog propitivanja vlastitog rada bez obzira na vremenske razdjelnice pojedinih re\u017eima. U dijalogu izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, Jankovi\u0107 terminolo\u0161ki \u017eeli ostati jasan pa su stoga vrlo pohvalna funkcionalna obja\u0161njenja upotrebe vi\u0161ezna\u010dnih termina poput <em>povijesna zbilja<\/em>, <em>teorija<\/em>, <em>metodologija<\/em>, <em>komunisti\u010dka\/socijalisti\u010dka<\/em> (Jugoslavija), <em>marksizam<\/em> itd. u fusnotama, ali je u \u017eelji za jasno\u0107om u uvodnim poglavljima mo\u017eda previ\u0161e doslovno upotrijebio izreku da je <em>ponavljanje majka znanja<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vrlo je zanimljiva autorova osobna refleksija naspram teme koju obra\u0111uje \u0161to se osim u prvom licu (\u201emoje mi\u0161ljenje\u201c) iskazuje i u vrijednosnim formulacijama. Tako u zadnjim poglavljima koja kao problem obra\u0111uju <em>primjer Francuske revolucije u hrvatskoj historiografiji<\/em> te <em>primjer \u201ebuna i otpora\u201c u hrvatskoj historiografiji<\/em>, autor izra\u017eava \u017ealjenje \u0161to se historiografija tim temama, uslijed ranije spomenute promjene paradigme krajem stolje\u0107a, vi\u0161e ne bavi. Isto \u010dini i pri opisivanju anga\u017emana Nade Klai\u0107 kojoj je nedostajao teorijski i metodolo\u0161ki okvir iako je bila na dobrom tragu smjenjivanja klasnog shva\u0107anja stale\u0161kim. Time se Jankovi\u0107 odmi\u010de od la\u017ene objektivnosti i pozicionira sebe kao istra\u017eiva\u010da u polje vlastita istra\u017eivanja, otvaraju\u0107i se tako kritici te rabe\u0107i \u201enaknadnu pamet\u201c kako bi izdvojio teme za daljnje razmi\u0161ljanje, a ne osu\u0111ivao aktere pro\u0161losti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uz prikazivanje kompleksnosti historiografije i djelovanja histori\u010dara te autorovu \u017eelju za uspostavom dijaloga, najve\u0107a vrijednost ove knjige vjerojatno le\u017ei u drugom \u201eBourdieuovom zakonu\u201c translacije (prevo\u0111enja), adaptacije i aproprijacije (prisvajanja) jer je uz njega usko vezano ime Mirjane Gross. Povjesni\u010darka koja je svojim boravcima u inozemstvu i pra\u0107enjem inozemne historiografije (posebno francuske \u201e\u0161kole\u201c Anala) uvelike doprinijela otvaranju rasprave o teorijskim i metodolo\u0161kim novinama unutar mati\u010dne historiografije, nije, Jankovi\u0107evim rije\u010dima, bila jedina (zna\u010dajan je doprinos i Tomislava Raukara te Miroslava Berto\u0161e), ali je \u201eslovila kao sredi\u0161nja osoba u zagovaranju preobrazbi od 1960-ih, a napose 1970-ih i 1980-ih godina\u201c. Naglasak na Mirjani Gross, ali i na Jaroslavu \u0160idaku te ostalim mnogobrojnim povjesni\u010darima poput Boge Grafenauera, Renea Lovren\u010di\u0107a ili Igora Karamana koji su aktivno sudjelovali u brojnim polemikama vezanima uz historiografiju, Jankovi\u0107u tako\u0111er slu\u017ei kao potkrepa ve\u0107 spomenutog stava da historiografija nije nu\u017ean produkt tada\u0161nje \u201ecrvene\u201c politike, \u0161to se o\u010ditovalo u brojnim raspravama oko (ne)izdavanja <em>Historije naroda Jugoslavije<\/em>, projekta uvelike sponzoriranog i poticanog \u201eodozgo\u201c. Pri tome su te\u017enje Mirjane Gross prema braudelijanskim <em>longue dur\u00e9e<\/em> i geneti\u010dko-strukturalnoj historiji prou\u010davanja procesa uz prevo\u0111enje istaknutih marksisti\u010dkih imena na Zapadu (A. Soboul, P. Vilar, E. J. Hobsbawm) nailazile na skepsu i otpor doma\u0107ih znanstvenika. Mirjanu Gross se naime postuliralo kao znanstvenicu koja tra\u017ei odmak od doga\u0111ajne, politi\u010dke i pozitivisti\u010dke historije u korist historije kao dru\u0161tvene znanosti, ali koja istovremeno zanemaruje dosege tada\u0161nje jugoslavenske historiografije te ne razmi\u0161lja o mogu\u0107nostima prakti\u010dne provedbe pomodnih trendova (kako su joj to kolege predbacivale) inozemne historiografije u doma\u0107im okolnostima. Isti\u010du\u0107i osobne motive skrivene u dubokim polemikama koje su okarakterizirane i kao mogu\u0107a intelektualna povijest (prema Jankovi\u0107evu isticanju \u201eda govoriti zna\u010di \u010diniti\u201c), <em>Mijenjanje sebe same<\/em> ipak nedovoljno (eksplicitno) postavlja reprezentativne povjesni\u010dare Mirjanu Gross i Jaroslava \u0160idaka u bourdieuovska \u201epolja\u201c, ve\u0107 uz diskretnog \u0160idaka tek supostavlja golemu borbenost Mirjane Gross u svoj njezinoj te\u017enji za znanstvenim dijalogom pa \u010dak i pod cijenu nehoti\u010dnog neosvrtanja na uvjete mati\u010dne historiografije, \u0161to otvara prostor diskusiji. Jankovi\u0107eva svjesnost o nemogu\u0107nosti brisanja \u201etradicionalnih\u201c dosega historiografije jer se, ba\u0161 kao i knji\u017eevna avangarda, \u201enovi\u201c moraju imati mogu\u0107nosti pozvati na ono \u0161to \u0107e tobo\u017ee \u201euni\u0161titi\u201c (pa \u010dak i ako se radi o institucionaliziranoj tradiciji) iznimno je va\u017ena jer u crno-bijelu perspektivu jasnih opreka marksizma i nacionalizma, ali i marksizma i predratne, \u201egra\u0111anske\u201c historiografije, uvodi potrebnu kromatiku dijaloga izme\u0111u \u201estarog\u201c i \u201enovog\u201c te u pomirljivu tonu uz suptilne kritike tra\u017ei uzroke i posljedice odre\u0111enih fenomena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mogla bih re\u0107i da je knjiga Branimira Jankovi\u0107a <em>Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em> objedinila u sebi teorijski i metodolo\u0161ki koncept, ali i prakti\u010dni dio historijskog zanata u smislu uvijek zazivanog rada na gra\u0111i. Uspostaviv\u0161i takav okvir, tekst Branimira Jankovi\u0107a progovorio je jasno i neoptere\u0107eno, istaknuv\u0161i i dotakav\u0161i mnoge koncepte, ali i (iznova) otkriv\u0161i razli\u010dite skupove te povjesni\u010dare i povjesni\u010darke poput, meni osobno do sada nepoznate, Lydie Sklevicky. Uz to je uspostavljen kontinuitet teorijskih i metodolo\u0161kih \u201enasljednika\u201c koje \u010dine sada\u0161nji profesori Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu poput Drage Roksandi\u0107a, Iskre Ivelji\u0107, Zrinke Bla\u017eevi\u0107 i ostalih. Zbog toga bi se o ovoj knjizi mogle napisati jo\u0161 mnoge stranice konstruktivnih kritika i pohvala zna\u010dajnom iskoraku kojim je u mnogome obogatila jo\u0161 uvijek nedovoljno zastupljeno podru\u010dje sustavnog istra\u017eivanja hrvatske historiografije u svim njezinim smjerovima i oblicima. Me\u0111utim, moj utisak ovdje zavr\u0161ava uz inspirativni citat Mirjane Gross koji je u <em>Zaklju\u010dku<\/em> posebno istaknuo njezin nastavlja\u010d: \u201ezar na\u0161i blijedi prikazi i prepri\u010davanja zna\u010de da je u na\u0161oj historiografiji sve u redu i da se nemamo za \u0161to boriti?\u201c. U odgovoru na to pitanje krije se istinska samopomo\u0107 ovoga djela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Lucija Bak\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3534","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":3534,"position":0},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":3534,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":3534,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":3534,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":3534,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":3534,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3534"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3535,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3534\/revisions\/3535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}