{"id":3534,"date":"2017-03-25T17:01:49","date_gmt":"2017-03-25T17:01:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3534"},"modified":"2017-03-25T17:01:49","modified_gmt":"2017-03-25T17:01:49","slug":"lucija-baksic-osvrt-na-knjigu-branimir-jankovic-mijenjanje-sebe-same-preobrazbe-hrvatske-historiografije-kasnog-socijalizma-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3534","title":{"rendered":"Lucija Bak\u0161i\u0107 \u2013 osvrt na knjigu \u2013 Branimir Jankovi\u0107, \u201eMijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma\u201c, 2016."},"content":{"rendered":"<p><strong>Branimir Jankovi\u0107, <em>Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em>, Srednja Europa, Zagreb 2016, 293 str.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Moje razmi\u0161ljanje o knjizi Branimira Jankovi\u0107a mo\u017eda je najbolje zapo\u010deti (pou\u010dnom) anegdotom koja me zadesila u vrijeme \u010ditanja ovoga djela. Naime, potaknuta upe\u010datljivim naslovom <em>Mijenjanje sebe same<\/em>, iznenada mi je pristupila kolegica komparatistica upitav\u0161i me kakvu to <em>self-help<\/em> knjigu \u010ditam. Kada sam primaknula knjigu dovoljno blizu da raspozna podnaslov <em>preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em>, obje smo se nasmijale. Me\u0111utim, ideja o doktoratu, koji je 2016. u izdanju Srednje Europe prerastao u knjigu, kao o tekstu <em>samopomo\u0107i<\/em> ne \u010dini se toliko nevjerojatnom ako se osvrnemo oko sebe i promotrimo historijsku znanost. Hendikep koji knji\u017eevnost neprestano prevladava konstantnim kriti\u010dkim propitivanjem dosega i predmeta prou\u010davanja vlastite, relativno mlade, znanosti kroz komparatisti\u010dke kolegije, u slu\u010daju historijske znanosti poprima obrnuti oblik \u2013 izostankom propitivanja vlastite znanosti, odnosno njezinim uzimanjem zdravo za gotovo, historiografska praksa bez odgovaraju\u0107eg teorijskog i metodolo\u0161kog okvira nedovoljno dobro funkcionira. Zbog toga ovo istra\u017eivanje na dvjestotinjak stranica, izme\u0111u ostalog, mo\u017ee pridonijeti i historiografskom <em>spoznavanju sebe same<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U svijetu u kojem Roland Barthes na\u017ealost vi\u0161e nije me\u0111u nama, ali je njegov <em>Autor<\/em> itekako<em> na \u017eivotu<\/em>, valja re\u0107i da se u ovom slu\u010daju radi o stru\u010dnjaku za podru\u010dje historiografije <em>per se<\/em>. Branimira Jankovi\u0107a imala sam priliku slu\u0161ati na seminaru koji se u sklopu kolegija <em>Europska i svjetska povijest 19. stolje\u0107a (1789-1918)<\/em> bavio historiografijom o Ruskoj revoluciji, ali i na kolegijima <em>Povijest historiografije<\/em>, <em>Javna povijest<\/em> i <em>Historiografija o Francuskoj revoluciji<\/em>. Potonji je kolegij spomenut i u knjizi \u010dija je tema postavljena vrlo neuobi\u010dajeno, a istra\u017eena vrlo interdisciplinarno i temeljito o \u010demu svjedo\u010di \u010dak 555 raznolikih jedinica literature. Znak je to da me\u0111u povjesni\u010darima mla\u0111e generacije (ali i me\u0111u studentima) postoji interes za istra\u017eiva\u010dkim i akademskim p(r)ou\u010davanjem historiografije koja nastoji slijediti inozemna historiografska kretanja te ih uvesti u vlastito nacionalno podneblje. Na tom tragu Jankovi\u0107 \u010ditatelja \u201evra\u0107a\u201c u pro\u0161lost, pru\u017eaju\u0107i mu bolji uvid u razvoj napose hrvatske historiografije 70-ih i 80-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Vode\u0107i se <em>horizontom o\u010dekivanja<\/em>, autor pretpostavlja da \u010ditatelji o\u010dekuju prvenstveno vanjske silnice koje su oblikovale hrvatsku historiografiju toga vremena, da bi ih zatim na neki na\u010din \u201eprevario\u201c, ponudiv\u0161i im alternativni put prou\u010davanja teorijskih i metodolo\u0161kih preobrazbi kojima se historiografija mijenjala iznutra. Jankovi\u0107ev produktivniji pristup historiji historiografije uklju\u010duje naravno povjesni\u010dare i povjesni\u010darke te njihovu znanstvenu produkciju. Njih autor postavlja u posve novu matricu odnosa poluautonomnih \u201epolja\u201c koju je uspostavio francuski sociolog Pierre Bourdieu, podrazumijevaju\u0107i time da akteri djeluju u cilju prikupljanja ili osna\u017eivanja vlastitog ekonomskog, kulturnog, simboli\u010dkog ili dru\u0161tvenog kapitala. Tim konceptom, ina\u010de vrlo dobro primjenjivim na razdoblje plemi\u0107kog <em>habitusa<\/em> ranog novog vijeka, Jankovi\u0107 vje\u0161to izbjegava sklisko podru\u010dje zastranjivanja u puki formalizam te uklju\u010duje dru\u0161tvene procese kasnog socijalizma u svoje istra\u017eivanje, ali ne kao \u201eritmove ideolo\u0161kog \u00bbstezanja\u00ab ili \u00bbpopu\u0161tanja\u00ab\u201c, ve\u0107 kao zasebne okolnosti koje su primjerice Ferdu \u010culinovi\u0107a i Stjepana Antoljaka tjerale da bune povezuju sa socijalisti\u010dkom suvremeno\u0161\u0107u, Vasu Bogdanova da nagla\u0161ava revolucionarnost revolucija ili Branislava \u0110ur\u0111eva, direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu i predsjednika Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, da pi\u0161e prigodne tekstove u \u010dast druga Tita. Time se tekstu otvara prostor slobodnijeg prou\u010davanja historije historiografije bez vulgarnih okova njezine prisilne vezanosti kao teorijskog i metodolo\u0161kog nusprodukta dru\u0161tvenih gibanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U tom smislu va\u017ean je i Jankovi\u0107ev poku\u0161aj problematiziranja marksizma u hrvatskoj historiografiji. Iako se knjiga usredoto\u010dava na pluralizaciju teorijskih i metodolo\u0161kih koncepata u drugoj polovici 20 stolje\u0107a, Jankovi\u0107eva analiza istovremeno nastoji objasniti pozadinu promjena ukorijenjenu u po\u010decima predratne historiografije koja je \u010desto, prema autoru, nepravedno bila pogrdno okarakterizirana \u201etradicionalnom\u201c ili \u201egra\u0111anskom\u201c. Stoga je za njega klju\u010dno pomo\u0107u Khunove metode vladanja odre\u0111ene paradigme u odre\u0111enom razdoblju prikazati da marksizam kao ideolo\u0161ka paradigma ne mora nu\u017eno podrazumijevati i znanstvenu paradigmu, odnosno da je znanstveni marksizam ne\u0161to posve drugo od mrske ideologije koju se nakon 1990-ih pod svaku cijenu \u017eeljelo odstraniti. \u0160tovi\u0161e, ideja o marksizmu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, prema autoru, ozna\u010dava tek gra\u0111anske povjesni\u010dare koji su, pojednostavljeno re\u010deno, ne\u0161to vi\u0161e puta upotrijebili sintagmu <em>klasna borba<\/em> (tada\u0161nje kritike povjesni\u010dara u smislu tko je upotrijebio \u201evi\u0161e\u201c marksizma u svojim radovima), dok ona istovremeno podrazumijeva i pozitivnu tendenciju razvoja interesa za \u0161ire slojeve i ekonomsku povijest. Sve je to pogodovalo pluralnosti historiografije 70-ih i 80-ih godina, otvoriv\u0161i puteve historiji \u017eena, svakodnevice, demografije i ekonomskoj historiji, a zatim ne\u0161to kasnije i kulturnoj historiji koju ipak ne bi bilo dobro promatrati u kontekstu lan\u010danog etabliranja preduvjeta za njezin razvoj (<em>ne preskakanja koraka<\/em> u linearnom razvoju od ekonomije prema kulturi), ve\u0107 u kontekstu razloga otvaranja interesa za ba\u0161 tu domenu historiografije. Jankovi\u0107 nagla\u0161ava da je nacionalisti\u010dki pravorijek krajem 90-ih tako\u0111er ideologija, isti\u010du\u0107i time univerzalnu va\u017enost kriti\u010dkog propitivanja vlastitog rada bez obzira na vremenske razdjelnice pojedinih re\u017eima. U dijalogu izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, Jankovi\u0107 terminolo\u0161ki \u017eeli ostati jasan pa su stoga vrlo pohvalna funkcionalna obja\u0161njenja upotrebe vi\u0161ezna\u010dnih termina poput <em>povijesna zbilja<\/em>, <em>teorija<\/em>, <em>metodologija<\/em>, <em>komunisti\u010dka\/socijalisti\u010dka<\/em> (Jugoslavija), <em>marksizam<\/em> itd. u fusnotama, ali je u \u017eelji za jasno\u0107om u uvodnim poglavljima mo\u017eda previ\u0161e doslovno upotrijebio izreku da je <em>ponavljanje majka znanja<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vrlo je zanimljiva autorova osobna refleksija naspram teme koju obra\u0111uje \u0161to se osim u prvom licu (\u201emoje mi\u0161ljenje\u201c) iskazuje i u vrijednosnim formulacijama. Tako u zadnjim poglavljima koja kao problem obra\u0111uju <em>primjer Francuske revolucije u hrvatskoj historiografiji<\/em> te <em>primjer \u201ebuna i otpora\u201c u hrvatskoj historiografiji<\/em>, autor izra\u017eava \u017ealjenje \u0161to se historiografija tim temama, uslijed ranije spomenute promjene paradigme krajem stolje\u0107a, vi\u0161e ne bavi. Isto \u010dini i pri opisivanju anga\u017emana Nade Klai\u0107 kojoj je nedostajao teorijski i metodolo\u0161ki okvir iako je bila na dobrom tragu smjenjivanja klasnog shva\u0107anja stale\u0161kim. Time se Jankovi\u0107 odmi\u010de od la\u017ene objektivnosti i pozicionira sebe kao istra\u017eiva\u010da u polje vlastita istra\u017eivanja, otvaraju\u0107i se tako kritici te rabe\u0107i \u201enaknadnu pamet\u201c kako bi izdvojio teme za daljnje razmi\u0161ljanje, a ne osu\u0111ivao aktere pro\u0161losti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uz prikazivanje kompleksnosti historiografije i djelovanja histori\u010dara te autorovu \u017eelju za uspostavom dijaloga, najve\u0107a vrijednost ove knjige vjerojatno le\u017ei u drugom \u201eBourdieuovom zakonu\u201c translacije (prevo\u0111enja), adaptacije i aproprijacije (prisvajanja) jer je uz njega usko vezano ime Mirjane Gross. Povjesni\u010darka koja je svojim boravcima u inozemstvu i pra\u0107enjem inozemne historiografije (posebno francuske \u201e\u0161kole\u201c Anala) uvelike doprinijela otvaranju rasprave o teorijskim i metodolo\u0161kim novinama unutar mati\u010dne historiografije, nije, Jankovi\u0107evim rije\u010dima, bila jedina (zna\u010dajan je doprinos i Tomislava Raukara te Miroslava Berto\u0161e), ali je \u201eslovila kao sredi\u0161nja osoba u zagovaranju preobrazbi od 1960-ih, a napose 1970-ih i 1980-ih godina\u201c. Naglasak na Mirjani Gross, ali i na Jaroslavu \u0160idaku te ostalim mnogobrojnim povjesni\u010darima poput Boge Grafenauera, Renea Lovren\u010di\u0107a ili Igora Karamana koji su aktivno sudjelovali u brojnim polemikama vezanima uz historiografiju, Jankovi\u0107u tako\u0111er slu\u017ei kao potkrepa ve\u0107 spomenutog stava da historiografija nije nu\u017ean produkt tada\u0161nje \u201ecrvene\u201c politike, \u0161to se o\u010ditovalo u brojnim raspravama oko (ne)izdavanja <em>Historije naroda Jugoslavije<\/em>, projekta uvelike sponzoriranog i poticanog \u201eodozgo\u201c. Pri tome su te\u017enje Mirjane Gross prema braudelijanskim <em>longue dur\u00e9e<\/em> i geneti\u010dko-strukturalnoj historiji prou\u010davanja procesa uz prevo\u0111enje istaknutih marksisti\u010dkih imena na Zapadu (A. Soboul, P. Vilar, E. J. Hobsbawm) nailazile na skepsu i otpor doma\u0107ih znanstvenika. Mirjanu Gross se naime postuliralo kao znanstvenicu koja tra\u017ei odmak od doga\u0111ajne, politi\u010dke i pozitivisti\u010dke historije u korist historije kao dru\u0161tvene znanosti, ali koja istovremeno zanemaruje dosege tada\u0161nje jugoslavenske historiografije te ne razmi\u0161lja o mogu\u0107nostima prakti\u010dne provedbe pomodnih trendova (kako su joj to kolege predbacivale) inozemne historiografije u doma\u0107im okolnostima. Isti\u010du\u0107i osobne motive skrivene u dubokim polemikama koje su okarakterizirane i kao mogu\u0107a intelektualna povijest (prema Jankovi\u0107evu isticanju \u201eda govoriti zna\u010di \u010diniti\u201c), <em>Mijenjanje sebe same<\/em> ipak nedovoljno (eksplicitno) postavlja reprezentativne povjesni\u010dare Mirjanu Gross i Jaroslava \u0160idaka u bourdieuovska \u201epolja\u201c, ve\u0107 uz diskretnog \u0160idaka tek supostavlja golemu borbenost Mirjane Gross u svoj njezinoj te\u017enji za znanstvenim dijalogom pa \u010dak i pod cijenu nehoti\u010dnog neosvrtanja na uvjete mati\u010dne historiografije, \u0161to otvara prostor diskusiji. Jankovi\u0107eva svjesnost o nemogu\u0107nosti brisanja \u201etradicionalnih\u201c dosega historiografije jer se, ba\u0161 kao i knji\u017eevna avangarda, \u201enovi\u201c moraju imati mogu\u0107nosti pozvati na ono \u0161to \u0107e tobo\u017ee \u201euni\u0161titi\u201c (pa \u010dak i ako se radi o institucionaliziranoj tradiciji) iznimno je va\u017ena jer u crno-bijelu perspektivu jasnih opreka marksizma i nacionalizma, ali i marksizma i predratne, \u201egra\u0111anske\u201c historiografije, uvodi potrebnu kromatiku dijaloga izme\u0111u \u201estarog\u201c i \u201enovog\u201c te u pomirljivu tonu uz suptilne kritike tra\u017ei uzroke i posljedice odre\u0111enih fenomena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mogla bih re\u0107i da je knjiga Branimira Jankovi\u0107a <em>Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em> objedinila u sebi teorijski i metodolo\u0161ki koncept, ali i prakti\u010dni dio historijskog zanata u smislu uvijek zazivanog rada na gra\u0111i. Uspostaviv\u0161i takav okvir, tekst Branimira Jankovi\u0107a progovorio je jasno i neoptere\u0107eno, istaknuv\u0161i i dotakav\u0161i mnoge koncepte, ali i (iznova) otkriv\u0161i razli\u010dite skupove te povjesni\u010dare i povjesni\u010darke poput, meni osobno do sada nepoznate, Lydie Sklevicky. Uz to je uspostavljen kontinuitet teorijskih i metodolo\u0161kih \u201enasljednika\u201c koje \u010dine sada\u0161nji profesori Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu poput Drage Roksandi\u0107a, Iskre Ivelji\u0107, Zrinke Bla\u017eevi\u0107 i ostalih. Zbog toga bi se o ovoj knjizi mogle napisati jo\u0161 mnoge stranice konstruktivnih kritika i pohvala zna\u010dajnom iskoraku kojim je u mnogome obogatila jo\u0161 uvijek nedovoljno zastupljeno podru\u010dje sustavnog istra\u017eivanja hrvatske historiografije u svim njezinim smjerovima i oblicima. Me\u0111utim, moj utisak ovdje zavr\u0161ava uz inspirativni citat Mirjane Gross koji je u <em>Zaklju\u010dku<\/em> posebno istaknuo njezin nastavlja\u010d: \u201ezar na\u0161i blijedi prikazi i prepri\u010davanja zna\u010de da je u na\u0161oj historiografiji sve u redu i da se nemamo za \u0161to boriti?\u201c. U odgovoru na to pitanje krije se istinska samopomo\u0107 ovoga djela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Lucija Bak\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3534","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":3534,"position":0},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":3534,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":3534,"position":2},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":3534,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":3534,"position":4},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":3534,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3534"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3535,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3534\/revisions\/3535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}