{"id":3532,"date":"2017-03-25T16:52:25","date_gmt":"2017-03-25T16:52:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3532"},"modified":"2017-03-25T16:52:25","modified_gmt":"2017-03-25T16:52:25","slug":"neven-kovacev-prikaz-knjige-d-vojak-b-papo-a-tahiri-stradanje-roma-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-1941-1945-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3532","title":{"rendered":"Neven Kova\u010dev \u2013 prikaz knjige \u2013 D. Vojak, B. Papo, A. Tahiri, &#8220;Stradanje Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj 1941.\u20131945.&#8221;, 2015."},"content":{"rendered":"<p><strong>Danijel Vojak, Bibijana Papo, Alen Tahiri, <em>Stradanje Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj 1941.\u20131945.<\/em>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar \u2013 Romsko nacionalno vije\u0107e, Zagreb 2015, 414 str.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\nKnjiga <em>Stradanje Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj 1941.\u20131945.<\/em> nastala je kao rezultat projekta <em>Stradanje Roma na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata<\/em>, jednogodi\u0161njeg projekta pokrenutog 2014. godine \u010diji je nositelj bio Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, a partnerska organizacija Romsko nacionalno vije\u0107e. Cilj istra\u017eivanja bio je prikupljanje i analiza najrelevantnijih arhivskih, muzejskih i drugih povijesnih izvora vezanih uz polo\u017eaj Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj te izdavanje publikacije s rezultatima istra\u017eivanja. Istra\u017eivanje je obuhvatilo trinaest arhivskih ustanova, \u010detiri muzejske i dvije knji\u017eni\u010dne ustanove u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Prona\u0111eno je dvjestotinjak spisa, koji obuhva\u0107aju vi\u0161e od tisu\u0107u stranica. Dio spisa objavljen je u knjizi, koja zapravo predstavlja zbirku dokumenata o polo\u017eaju i stradanju Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Voditelj projekta bio je Danijel Vojak, znanstveni suradnik s Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, povjesni\u010dar \u010diju glavnu istra\u017eiva\u010dku preokupaciju predstavlja upravo povijest Roma. Te\u017ei\u0161te dosada\u0161njih historiografskih istra\u017eivanja Danijela Vojaka bilo je na povijesti Roma u prvoj polovici 20. stolje\u0107a, tako da navedeni projekt i ovu knjigu, koja je nastala kao rezultat tog projekta, mo\u017eemo smatrati logi\u010dnim slijedom autorovih dosada\u0161njih istra\u017eivanja. Uz Danijela Vojaka, istra\u017eivanje su proveli Bibijana Papo, povjesni\u010darka i sociologinja zaposlena u Romskom nacionalnom vije\u0107u, te politolog i povjesni\u010dar Alen Tahiri.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga je podijeljena na tri dijela. Nakon <em>Predgovora<\/em> Danijela Vojaka (str. 7-9), u kojem autor ukratko donosi stanje istra\u017eivanja romskog stradanja za vrijeme Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske te poticaje koji su doveli do pokretanja istra\u017eiva\u010dkog projekta \u010diji je knjiga rezultat, zatim ciljeve i zada\u0107e tog projekta, te uvodnih rije\u010di Vlade \u0160aki\u0107a i Ljiljane Dobrov\u0161ak iz Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar (str. 11-12) i Davida Dragoljuba Orlovi\u0107a iz Romskog nacionalnog vije\u0107a (str. 13-15), slijedi uvodna studija Danijela Vojaka <em>Stradanje Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em> (str. 17-59). Ona na temelju postoje\u0107e literature donosi pregled \u017eivota i stradanja Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj i tako pru\u017ea nu\u017ean kontekst za bolje shva\u0107anje dokumenata objavljenih u sredi\u0161njem dijelu knjige.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U uvodnoj je studiji mogu\u0107e istaknuti nekoliko tematskih cjelina. Na po\u010detku su istaknuti neki bitniji aspekti \u017eivota Roma u me\u0111uratnoj Hrvatskoj, kao preduvjet boljeg razumijevanja njihove sudbine za vrijeme Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Nakon pregleda djelovanja njema\u010dkih nacisti\u010dkih vlasti prema rje\u0161avanju ciganskog pitanja od njihova dolaska na vlast do kraja Drugog svjetskog rata, opisani su po\u010deci progona Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Te po\u010detke karakterizira nekoliko faza \u2013 prvo, dono\u0161enje rasnih zakona ve\u0107 nekoliko tjedana po uspostavi NDH. U tim su se rasnim zakonima Romi izri\u010dito spominjali. Zatim je slijedilo njihovo popisivanje, a potom i prvi planovi provedbe kolonizacije, od koje se naposljetku odustalo. Sustavne deportacije i ubijanja Roma zapo\u010dinju okru\u017enicom Ministarstva unutarnjih poslova od 19. svibnja 1942. godine, iako autor pokazuje da je ubijanje romskog stanovni\u0161tva zapo\u010delo i ranije, ubrzo nakon uspostave NDH. Romi su deportirani u logor Jasenovac: autor na temelju prisje\u0107anja pre\u017eivjelih logora\u0161a opisuje njihov logorski \u017eivot. Ve\u0107ina je Roma ubijena ve\u0107 do kraja ljeta 1942. godine. \u201eBijeli Cigani\u201c, romsko stanovni\u0161tvo muslimanske vjeroispovijesti, bili su izuzeti od progona. Analizira se i odnos Roma i partizana \u2013 dio Roma pru\u017eio je otpor prelaskom u partizane, naj\u010de\u0161\u0107e nakon \u0161to su izbjegli odvo\u0111enju u Jasenovac. Me\u0111utim, manji je dio Roma sura\u0111ivao s vlastima Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Povijesni izvori ukazuju i na vi\u0161e primjera spa\u0161avanja Roma, pri \u010demu se o\u010ditovalo zauzimanje lokalnog stanovni\u0161tva za Rome, ponekad uz suradnju s lokalnom vla\u0161\u0107u. Naposljetku autor donosi procjene broja Roma stradalih u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Taj se broj vrlo razlikuje od istra\u017eiva\u010da do istra\u017eiva\u010da. Autor analizira uzroke tome \u2013 nepostojanje relevantne dokumentacije o \u017ertvama koju su vodile vlasti NDH, izostanak sustavnih znanstvenih istra\u017eivanja, manjkavosti u predratnim i poslijeratnim popisima stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drugi, sredi\u0161nji dio knjige, pod naslovom <em>Dokumenti<\/em> (str. 61-351), donosi 138 najrelevantnijih povijesnih izvora prona\u0111enih u okviru navedenog istra\u017eiva\u010dkog projekta. Dokumenti su grupirani u trinaest cjelina, uglavnom usporednih s tematskim cjelinama uvodne studije. Tako su tematski pokriveni Romi u me\u0111uratnoj Hrvatskoj (dokumenti koji pokazuju odnos banovinskih vlasti prema Romima, novinski \u010dlanci, dokumenti u vezi popisivanja \u201ebijelih Cigana\u201c, fotografije), zatim po\u010detak progona Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (rasni zakoni), popisivanje Roma (nalozi u vezi popisivanja, tabli\u010dni popisi Roma), planovi oko njihove kolonizacije (dokumenti iz arhivskog fonda Zavod za kolonizaciju NDH), deportacija Roma u Jasenovac (nalozi za otpremanje Roma u logor, popisi Roma, izvje\u0161taji lokalnih vlasti itd.) i njihov boravak u jasenova\u010dkom logoru (fotografije), konfiskacija i plja\u010dka njihove imovine (popisi imovine Roma, odluke o preuzimanju njihove imovine). Potom slijede prilozi koji osvjetljavaju odnos vlasti NDH prema \u201ebijelim Ciganima\u201c (raspis Ministarstva unutarnjih poslova o rasnoj pripadnosti \u201ebijelih Cigana\u201c, popis \u201ebijelih Cigana\u201c itd.), odnos Roma i partizanskog pokreta (izvje\u0161\u0107a o bijegu Roma u odmetnike i njihovom sudjelovanju u odmetni\u010dkim prepadima) te suradnju Roma s usta\u0161kim vlastima i njihov odnos prema \u010detni\u010dkom pokretu (primjerice molbe za arijsko pravo). Naposljetku slijede dokumenti o spa\u0161avanju Roma (molbe neroma za povratak Roma iz Jasenovca) i njihovoj svakodnevici (razne zabrane, izdane dozvole, sudski spisi, potrage za Romima nepoznatog boravi\u0161ta, novinski \u010dlanci o Romima itd.) te dokumenti o zlo\u010dinima nad Romima u NDH (zapisnici sa svjedo\u010danstvima, izvje\u0161taji, formulari s podacima porodica \u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tre\u0107i dio knjige (str. 353-369), autora Danijela Vojaka, bibliografija je radova o polo\u017eaju i stradanju Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, u kojoj je popisano ukupno 210 naslova. Prije svega, dana je informacija o do sada objavljenim bibliografskim prilozima op\u0107enito o Romima u Hrvatskoj. Sama je bibliografija podijeljena na tri dijela. Prvi dio (11 bibliografskih jedinica) donosi radove koji se bave Romima u me\u0111uratnoj Hrvatskoj, drugi dio (189 bibliografskih jedinica) donosi radove o Romima u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, a tre\u0107i dio (10 bibliografskih jedinica) radove stranih autora o Romima u Drugom svjetskom ratu prevedene na hrvatski jezik.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na kraju su knjige sa\u017eeci na hrvatskom, engleskom, romskom i baja\u0161ko-rumunjskom jeziku (str. 371-387), bilje\u0161ke o autorima (str. 389-392) te kazalo osobnih (str. 393-406) i zemljopisnih imena (str. 407-414).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vrijednost ove knjige ogleda se u nekoliko aspekata. Ponajprije, knjiga tematizira problematiku do sada vrlo slabo, gotovo nikako zastupljenu u hrvatskoj historiografiji. Uvodna studija isti\u010de neke gotovo nepoznate elemente povijesti Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata, naprimjer aktivan otpor dijela romskog stanovni\u0161tva rasisti\u010dkoj politici Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske kroz priklju\u010divanje partizanskom pokretu. Uz uvodnu studiju, i dokumenti objavljeni u knjizi dat \u0107e svoj doprinos stvaranju slo\u017eenije slike o Romima na hrvatskom prostoru tijekom Drugog svjetskog rata. To nas dovodi do jo\u0161 jednog aspekta vrijednosti knjige, naime \u010dinjenice da je u njoj objavljena arhivska, muzejska i knji\u017eni\u010dna gra\u0111a \u2013 samim time olak\u0161an je rad povjesni\u010darima koji \u0107e se u budu\u0107nosti baviti ovom tematikom. U slu\u010daju ove knjige taj je aspekt posebice va\u017ean jer se radi o gra\u0111i prikupljenoj istra\u017eivanjem provedenim u trima dr\u017eavama \u2013 Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Sli\u010dno mo\u017eemo re\u0107i i za iscrpnu bibliografiju navedenu u tre\u0107em dijelu knjige, koja \u0107e tako\u0111er biti vrijedan alat povjesni\u010darima zainteresiranima za ovu temu. Naposljetku, sakupljanje (i objavljivanje) gra\u0111e te sastavljanje bibliografije bitni su koraci na putu prema pisanju sinteze. Na temelju svega navedenog jasno je da ova knjiga predstavlja \u010dvrst temelj nekoj budu\u0107oj sintezi povijesti Roma na hrvatskom prostoru za vrijeme Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vezano uz to, potrebno je na kraju re\u0107i da se ve\u0107 iz izbora arhivskih ustanova u kojima je provedeno istra\u017eivanje \u010diji je rezultat ova knjiga name\u0107u idu\u0107i koraci u istra\u017eivanju navedene tematike. Idu\u0107im je istra\u017eivanjima potrebno obuhvatiti, primjerice, arhive u primorskom dijelu Hrvatske, kao i arhive u kojima se \u010duva gra\u0111a s onih dijelova hrvatskog prostora koji nisu u\u0161li u opseg Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (Me\u0111imurje, Baranja). Na taj \u0107e se na\u010din omogu\u0107iti stvaranje jo\u0161 potpunije slike o \u017eivotu i stradanju Roma na hrvatskom prostoru tijekom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Neven Kova\u010dev<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3532","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":3532,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":3532,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":3532,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":3532,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":3532,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":3532,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3532"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3533,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3532\/revisions\/3533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}