U subotu, 22. travnja, umjetni\u010dka organizacija Apoteka \u2013 Prostor za suvremenu umjetnost organizira drugu spomen \u0161etnju posve\u0107enu antifa\u0161isti\u010dkoj pro\u0161losti i antifa\u0161isti\u010dkim (po)ratnim grafitima grada Vodnjana. Nakon spomen \u0161etnje uslijedit \u0107e otvorenje izlo\u017ebe umjetnika Igora Grubi\u0107a, How to stretch the poem beyond the limit of words (Kako razvu\u0107i pjesmu onkraj granica rije\u010di).<\/p>\n\n\n\n
Spomen \u0161etnja kre\u0107e u 18 sati iz Apoteke, nakon \u010dega slijedi zajedni\u010dka \u0161etnja gradom. Kroz spomen \u0161etnju, sudionici \u0107e biti upoznati s klju\u010dnim doga\u0111ajima antifa\u0161isti\u010dke pro\u0161losti Grada Vodnjana. Sredi\u0161nji dio spomen \u0161etnje bit \u0107e posve\u0107en antifa\u0161isti\u010dkim grafitima koji su nastajali tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Naime, Vodnjan na svojim zidovima nosi jednu od ve\u0107ih koncentracija (po)ratnih grafita u Istri. Natpisi ispisivani na talijanskom jeziku u ratnom i poslijeratnom periodu pre\u017eivjeli su vi\u0161e od 70 godina, a velika ih je ve\u0107ina zadr\u017eala gotovo cjelovitu formu i sadr\u017eaj. Kroz \u0161etnju, sudionici \u0107e biti informirani o povijesnoj pozadini i razlozima nastanka grafita, o njihovim karakteristikama i funkcijama te o njihovim zna\u010denjima i zna\u010daju kako u (po)ratnom tako i u suvremenom kontekstu. Predvi\u0111eno trajanje \u0161etnje je 60 minuta. Spomen \u0161etnju vodit \u0107e Eric U\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nakon spomen \u0161etnje, u 19 sati u Apoteci \u2013 Prostoru za suvremenu umjetnost, slijedi otvorenje izlo\u017ebe Igora Grubi\u0107a How to stretch the poem beyond the limit of words (Kako razvu\u0107i pjesmu onkraj granica rije\u010di). Radovi Igora Grubi\u0107a na razli\u010dite na\u010dine, \u010desto direktno ili indirektno, predstavljaju intervencionisti\u010dki estetski \u010din u javnom prostoru ukazuju\u0107i na potencijale dru\u0161tvene transformacije, a javnu sferu shva\u0107aju kao mjesto umjetni\u010dke akcije. U eseju Figuracije otpora Dejan Sretenovi\u0107 zaklju\u010duje kako umjetnost Igora Grubi\u0107a adresira proizvodnju vidljivosti i senzitivnosti za doga\u0111aje, stanja i procese u dru\u0161tvu i kao takva prati generalnu (subpoliti\u010dku) orijentaciju socijalno anga\u017eirane umjetnosti danas, dok, s druge strane, ostvaruje puni intenzitet do\u017eivljaja djela kao estetskog \u010dina figuracije otpora. Izlo\u017eba Kako razvu\u0107i pjesmu onkraj granica rije\u010di okuplja nekoliko radova Igora Grubi\u0107a realiziranih posljednjih dvadesetak godina u razli\u010ditim medijima, od intervencija\/akcija u javnom prostoru i njihove fotodokumentacije, preko teksta, do kola\u017ea, koji na specifi\u010dan na\u010din predstavljaju rez u tkivo stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n
Prizori koje pred nas postavlja umjetnik formiraju mre\u017eu razli\u010ditih odnosa \u2013 pitanja dru\u0161tvene i politi\u010dke stvarnosti, kolektivnog naslje\u0111a antifa\u0161isti\u010dke borbe, emancipacije te poruka i poetskog potencijala jezika. Sredi\u0161nje mjesto na izlo\u017ebi zauzima antologijska fotografska instalacija 366 rituala osloba\u0111anja koja predstavlja poligon u okviru kojeg se istra\u017euju poetske i politi\u010dke mogu\u0107nosti kritike i emancipacije. Obilje\u017eavaju\u0107i 40. godi\u0161njicu revolucionarne 1968., 366 rituala osloba\u0111anja realizira se kao niz svakodnevnih rituala, odnosno mikropoliti\u010dkih akcija i intervencija koje je umjetnik izvodio svakodnevno tijekom 2008. godine. Strukturiran kao serija fotografija koje se sla\u017eu monta\u017enim principom jump cuts, ovaj opse\u017ean i kompleksan rad dokumentira spoj gerilskih ilegalnih akcija, izravnost susreta s ulicom, performativnost, gra\u0111anski neposluh, poetski terorizam. U njima Grubi\u0107 utjelovljuje ideju identiteta gotovo filmskog junaka\/heroja ulice u radni\u010dkom odijelu, dok svojim \u201eritualima\u201c provodi niz dru\u0161tvenih korekcija, ispravljaju\u0107i nepravilnosti post-tranzicijskog dru\u0161tva. Monta\u017ea i artikulacija, poetski jezik i slikovna vizualizacija politi\u010dkog protesta sredi\u0161nja su mjesta izvo\u0111enja i strukturiranja pojedinih radova Igora Grubi\u0107a. Oblici monta\u017ee i artikulacije verbalnog i vizualnog, slike i teksta, formativna su mjesta Grubi\u0107evih radova bilo da se realiziraju u obliku fotografija, teksta, fotosekvenci i filma\/videa. U njima se crvena boja provla\u010di kao znak i nit vodilja, od crvene zastave koja mu vijori u ruci dok prolazi voze\u0107i bicikl, ili crvene marame\/maske na licima spomenika narodnih heroja NOB-a na bistama izlo\u017eenim u javnom prostoru, u radu 366 rituala osloba\u0111anja, sve do konstruktivisti\u010dkog crvenog znaka i apstaktne geometrijske forme u kola\u017eima s kraja 1990-ih godina, revolucionarna misao u radu Igora Grubi\u0107a jasno je nazna\u010dena prisutstvom crvene boje, kao \u0161to naslov izlo\u017ebe poziva na poetsko-politi\u010dki anga\u017eman u polju svakodnevnog.<\/p>\n\n\n\n
Igor Grubi\u0107, ro\u0111en 1969. u Zagrebu, djeluje kao multimedijalni umjetnik od po\u010detka devedesetih. Njegov rad uklju\u010duje prostorno-specifi\u010dne intervencije u javnom prostoru, fotografiju i film. Predstavljao je Hrvatsku na 58. Venecijanskom bijenalu. Grubi\u0107eve intervencije u javnom prostoru, kao i filmovi, istra\u017euju politi\u010dke situacije pro\u0161losti i sada\u0161njosti, istovremeno probijaju\u0107i tkivo stvarnosti. Grubi\u0107evu kriti\u010dku, dru\u0161tveno-politi\u010dki posve\u0107enu praksu karakterizira dugoro\u010dni anga\u017eman i predanost temama koje odlu\u010duje obra\u0111ivati. Od dubinskog istra\u017eivanja sudbine historijskih spomenika i propasti industrije do ispitivanja te\u0161ko\u0107a manjinskih zajednica, njegovi se projekti odvijaju tokom nekoliko godina istra\u017eivanja i uspostavljanja posebnih odnosa. Grubi\u0107 je u\u010destvovao na brojnim me\u0111unarodnim izlo\u017ebama, me\u0111u kojima se isti\u010du: Tirana Biennial 2 (2003); Manifesta 4 (Frankfurt, 2002); Manifesta 9 (Genk, 2012); 50th October Salon (Belgrade, 2009); Gender Check, MuMOK (Vienna, 2009); 11th Istanbul Biennial (2009); 4th Fotofestival Mannheim Ludwigshafen, Heidelberg (2011); East Side Stories, Palais de Tokyo (Paris, 2012); Gwangju Biennale (2014); Zero Tolerance, MOMA PS1 (New York 2014); Degrees of Freedom, MAMbo (Bologna, 2015); 5th Thessaloniki Biennial (2015); Cut \/ Rez, MSU (Zagreb, 2018); The Value of Freedom, Belvedere 21 (Vienna, 2018); 58th Venice Biennale (2019); Yerevan Biennial \u2013 The Time Complex (2020); Bigger than Myself, MAXXI (Rome, 2021); Art at Work\/At the Crossroads Between Utopianism and (In)Dependence, MSUM (Ljubljana, 2022).<\/p>\n\n\n\n
Spomen \u0161etnja i izlo\u017eba organiziraju se u sklopu projekta \u201cNovi pristupi ba\u0161tini: antifa\u0161izam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetni\u010dkim praksama\u201d, koji u partnerstvu provode Apoteka \u2013 Prostor za suvremenu umjetnost, Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca Primorsko- Goranske \u017dupanije. Projekt \u201cNovi pristupi ba\u0161tini: antifa\u0161izam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetni\u010dkim praksama\u201d je podr\u017ean kroz Fond za aktivno gra\u0111anstvo, sredstvima Islanda, Lihten\u0161tajna i Norve\u0161ke u okviru EGP grantova.<\/p>\n\n\n\n