{"id":35286,"date":"2023-04-21T14:39:18","date_gmt":"2023-04-21T14:39:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35286"},"modified":"2023-04-21T14:40:40","modified_gmt":"2023-04-21T14:40:40","slug":"anne-weber-annette-epska-junakinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35286","title":{"rendered":"Anne Weber, \u201eAnnette, epska junakinja\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: Sandorf<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod: Nata\u0161a Medved<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 184<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kakav \u017eivot! Ro\u0111ena u Bretanji 1923., odrasla u skromnim prilikama, kao djevojka bila je \u010dlanica komunisti\u010dkog pokreta otpora u Francuskoj, spasila je dvoje \u017eidovske djece \u2014 za \u0161to \u0107e poslije od Yad Vashema dobiti po\u010dasnu titulu Pravednika me\u0111u narodima \u2014 nakon rata radila je kao neurofiziologinja u Marseilleu, 1959. osu\u0111ena je na deset godina zatvora zbog svog anga\u017emana u al\u017eirskom pokretu za nezavisnost&#8230; Anne Weber u ovom briljantnom biografskom epu govori o nevjerojatnom \u017eivotu Anne Beaumanoir. Prizori iz njezina \u017eivota, opisani dojmljivim jezikom, otvaraju mnoga pitanja: \u0161to nekoga tjera da se pridru\u017ei pokretu otpora? \u0160to \u017ertvujemo za to? Koliko daleko smijemo i\u0107i? \u0160to mo\u017eemo posti\u0107i? <em>Annette, epska junakinja <\/em>govori o istinskoj heroini koja se ti\u010de svih nas.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cSnaga pri\u010de Anne Weber mo\u017ee se mjeriti sa snagom njezine junakinje: zapanjuju\u0107e je kako ovdje svje\u017ee zvu\u010di povijesna forma epa i s kakvom je lako\u0107om Anne Weber \u017eivotnu pri\u010du francuske \u010dlanice pokreta otpora, Anne Beaumanoir, preto\u010dila u roman o hrabrosti, otporu i borbi za slobodu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2014 Iz obrazlo\u017eenja \u017eirija za Njema\u010dku knji\u017eevnu nagradu 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Godinama odnosno desetlje\u0107ima poslije i njoj se, kao i nama, razotkriva da nijedna od tih malih akcija nije bila mala, svaka je imala veliko zna\u010denje i svaka ju je neprimjetno vodila u neki drugi \u017eivot koji nije izri\u010dito ni htjela ni birala, ali taj je \u017eivot u jednom \u010dasu postao njezin i vi\u0161e ga nije mogla mijenjati za svoj stari \u017eivot. Tek naknadno ona \u0107e shvatiti da je imal izbora, ali on joj je tada ostao skriven jer je gledala naprijed, u budu\u0107nost, koja je uvijek neizvjesna.<\/em> <em>Dok idemo naprijed, mislimo da vidimo, no mi samo tapkamo u mraku, pa ipak nastavljamo kro\u010diti malim, ali posljedicama bremenitim koracima jer ne mo\u017eemo stati, jer moramo uvijek i\u0107i samo naprijed. Na kraju je izgubila mnogo toga do \u010dega joj je bilo stalo. Ne mo\u017ee\u0161 imati sve, kako ka\u017eu.<\/em> <em>Ali mo\u017ee\u0161 nemati ni\u0161ta. Idealna, \u017eu\u0111ena, nepostoje\u0107a zemljo budu\u0107nosti, gdje li si? Ne \u010dujem vi\u0161e tvoj zov? Ovdje sam, ovdje! \u2014 odano uzvra\u0107a glas \u0161to poput vje\u010dna plama plamti u nedoglednoj daljini.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anne Weber ro\u0111ena je 1964. u Offenbachu, a od 1983. \u017eivi u Parizu kao spisateljica i prevoditeljica. Prevodi s njema\u010dkog na francuski jezik (Sibylle Lewitscharoff, Wilhelm Genazino) i s francuskog na njema\u010dki (Pierre Michon, Marguerite Duras). Vlastite knjige pi\u0161e na njema\u010dkom i na francuskom jeziku, a sama ih i prevodi. Za svoj je rad nagra\u0111ena brojnim knji\u017eevnim nagradama me\u0111u kojima se isti\u010du Nagrada Heimito von Doderer, Nagrada 3sat, Knji\u017eevna nagrada Kranichsteiner i Nagrada Johann Heinrich Vo\u00df. Za roman\u00a0<em>Annette, epska junakinja<\/em>, Anne Weber nagra\u0111ena je presti\u017enom Njema\u010dkom knji\u017eevnom nagradom za najbolju knjigu 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Anne-Weber\/Annette-epska-junakinja\/45142\/\">https:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Anne-Weber\/Annette-epska-junakinja\/45142\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35287,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-35286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Annette_junakinjin_ep.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54241,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54241","url_meta":{"origin":35286,"position":0},"title":"HRT prikazuje: Bitka za prugu, francuski film (1946.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"HRT 3, 22. lipnja 2026. 13:59 - 15:25 Bitka za prugu Ratni. Film je smje\u0161ten u vrijeme Drugog svjetskog rata, prikazuje borbu francuskih \u017eeljezni\u010dkih radnika koji su pomagali Pokretu otpora. U opasnosti da ih otkriju nacisti koji su nadzirali njihov rad, ali i francuske kolaboracionisti\u010dke kolege, hrabro su poku\u0161avali sprije\u010diti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rail.jpg?fit=377%2C530&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":35286,"position":1},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige &#8220;Oaze mira u pusto\u0161ima rata&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":35286,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":35286,"position":3},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":35286,"position":4},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54971,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54971","url_meta":{"origin":35286,"position":5},"title":"Ferdia Lennon, &#8220;Slavni podvizi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Godina je 412. pr. Kr. Nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju tisu\u0107e zarobljenih Atenjana zavr\u0161ile su u kamenolomima Sirakuze, prepu\u0161tene gladi, bolesti i zaboravu. Dok ve\u0107ina stanovnika u njima vidi tek mrske neprijatelje, dvojica mladih Siraku\u017eana, Lampon i Gelon, otkrivaju ne\u0161to posve neo\u010dekivano \u2013 zajedni\u010dku ljubav prema poeziji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35286"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35289,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35286\/revisions\/35289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}