{"id":35213,"date":"2023-04-17T08:56:41","date_gmt":"2023-04-17T08:56:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35213"},"modified":"2023-04-17T08:56:41","modified_gmt":"2023-04-17T08:56:41","slug":"znanost-u-zaristu-predavanje-akademika-marija-slausa-kako-forenzicna-antropologija-pomaze-u-rjesavanju-ubojstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35213","title":{"rendered":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje akademika Marija \u0160lausa Kako forenzi\u010dna antropologija poma\u017ee u rje\u0161avanju ubojstva"},"content":{"rendered":"\n

U sklopu ciklusa predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstavila rezultate istra\u017eivanja svojih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, u srijedu 19. travnja 2023. u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, predavanje Kako forenzi\u010dna antropologija poma\u017ee u rje\u0161avanju ubojstva <\/strong>odr\u017eat \u0107e akademik Mario \u0160laus, <\/strong>upravitelj Antropolo\u0161kog centra HAZU.<\/p>\n\n\n\n

Forenzi\u010dna antropologija je primijenjena grana biolo\u0161ke antropologije koja pomo\u0107u \u0161irokog spektra raznovrsnih metoda identificira sudionike i rekonstruira doga\u0111aje u kontekstu  kriminalisti\u010dkih istraga, masovnih nesre\u0107a ili ratnih stradavanja. U predavanju \u0107e se, na temelju stvarnih slu\u010dajeva, pokazati koje metode se koriste kako bi se identificirali lo\u0161e u\u0161\u010duvani ili spaljeni ostaci i kako znanja iz podru\u010dja forenzike i osteologije mogu pomo\u0107i u rje\u0161avanju ubojstva po\u010dinjenih prije vi\u0161e desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Akademik Mario \u0160laus ro\u0111en je 1959. u Zagrebu. Studirao je medicinu i arheologiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1996. na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu s temama iz biolo\u0161ke antropologije. Daljnje znanstveno usavr\u0161avanje odradio je u Smithsonian Institution, Washington DC, SAD, gdje je 1991. dobio  stipendiju u National Museum of Natural History i specijalizirao bioantropologiju i forenzi\u010dku antropologiju. Upravo zbog svog znanja iz forenzi\u010dke antropologije 1995. je izabran u multidisciplinarnu ekipu forenzi\u010dkih stru\u010dnjaka koju je Vlada RH formirala da analizira i identificira \u017ertve Domovinskog rata te je u tom kontekstu do danas sudjelovao u 2636 pozitivnih identifikacija \u017ertava Domovinskog rata, uklju\u010duju\u0107i onih iz masovnih grobnica Ov\u010dara, Lovas i Novo groblje u Vukovaru. Na 54. Sjednici komisije za ljudska prava koja je odr\u017eana 1998. poimenice je naveden u Izvje\u0161taju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda kao \u201dRecommended expert\u201d<\/em> iz forenzi\u010dke antropologije u poglavlju \u201dHuman rights and forensic science\u201d<\/em>. Zbog obaveza preuzetih u procesu identifikacije \u017ertava Domovinskog rata imao je od 2001. do 2020. kumulativni radni odnos u znanstvenoj grani antropologija na Katedri za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu gdje je izabran u zvanje znanstvenog savjetnika.<\/p>\n\n\n\n

Osnovno zanimanje Marija \u0160lausa bilo je me\u0111utim u znanstvenim jedinicama HAZU gdje je proveo \u010ditav svoj dosada\u0161nji radni vijek, prvo u Odsjeku za arheologiju, a potom u Antropolo\u0161kom centru kojega je osnovao i \u010diji je sada\u0161nji upravitelj i gdje je 2012. izabran u zvanje trajno izabranog znanstvenog savjetnika. Tu je osnovao bioarheolo\u0161ki laboratorij i utemeljio Osteolo\u0161ku zbirku HAZU \u2013 do tada takav laboratorij i zbirka nisu postojali u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Bavi se \u0161irokim spektrom znanstvenih tema: paleogenetikom, biolo\u0161kom antropologijom, forenzi\u010dnom antropologijom i prou\u010davanjem mobilnosti i prehrane arheolo\u0161kih populacija. Objavio je 212 znanstvenih radova i 3 autorske knjige koji su prema bazi podataka Web of Science citirani 1575 puta s h indeksom 20, dok je prema bazi podataka Google Scholar citiran 4148 puta s h indeksom 33. Do danas je vodio ili sudjelovao kao znanstveni istra\u017eiva\u010d u realizaciji 11 znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih projekata na 6 od kojih je bio voditelj istra\u017eivanja. Osnovao je i vodi 7 studijskih programa u rasponu od dodiplomskih kolegija do doktorskog studija na Sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, Zadru i Splitu. Mentor je na 10 disertacija. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru izabran je u naslovno zvanje redovitog profesora.<\/p>\n\n\n\n

Kontinuirano radi na promociji znanosti te je u tom kontekstu sudjelovao u brojnim televizijskim i radio emisijama posve\u0107enim znanosti a osmislio je, napisao scenarije i glumio u dvije sezone dokumentarne serije pod nazivom \u201eZapisano u kostima\u201d koju je HRT emitirala na svom Prvom programu 2014. i 2017. i koja je bila posve\u0107ena bioarheolo\u0161kim istra\u017eivanjima u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

Za svoj znanstveni doprinos bioarheologiji i forenzi\u010dkoj antropologiji Mario \u0160laus dobio je 2011. Dr\u017eavnu godi\u0161nja nagradu za znanost, a 2022. izabran je za redovitog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje\u00a0akademika Marija \u0160lausa Kako forenzi\u010dna antropologija poma\u017ee u rje\u0161avanju ubojstva<\/a><\/blockquote>