{"id":35196,"date":"2023-04-13T21:45:53","date_gmt":"2023-04-13T21:45:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35196"},"modified":"2023-04-13T21:45:53","modified_gmt":"2023-04-13T21:45:53","slug":"andrzej-stasiuk-ladar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35196","title":{"rendered":"Andrzej Stasiuk, \u201eLa\u0111ar\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, \u017didovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prije\u0107i na Istok, i svijet \u0107e im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i rasko\u0161i. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i la\u0111ar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat \u0107e im se. Skriveni u \u0161taglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dje\u010dake koji jo\u0161 uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvr\u0161avaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s \u201cistinskim\u201d neprijateljem. Svi \u010dekaju… vru\u0107ina muti razum.<\/p>\n\n\n\n


Putuju\u0107i krajolikom svog djetinjstva, vi\u0161e od osamdeset godina nakon povijesno odlu\u010duju\u0107e vojne ofenzive, pripovjeda\u010d Andrzeja Stasiuka imaginira svijet na rijeci koja se ne zove Stiks, ali koja ima svog la\u0111ara Harona. Ljudske pri\u010de u predvorju ratnog pakla u romanu La\u0111ar <\/em>pulsiraju \u017eivotom \u2013 sirovim, prijete\u0107im, za\u010dudnim i senzualnim \u2013 koji nam iznova otkriva da je knji\u017eevna istina iznad svake druge istine, a u ovom nam slu\u010daju i poru\u010duje: rat nikada ne zavr\u0161i za nekoga tko ga je vidio.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201cLjubitelji proze Andrzeja Stasiuka, a ima ih mnogo, do\u010dekali su njegov povratak kao romanopisca \u2013 i to velik, nakon vi\u0161e od deset godina koliko je pro\u0161lo od objavljivanja romana Taksim<\/em>. Kakav je ovo roman!\u201d \u2013 Wprost.pl<\/p>\n\n\n\n

\u201cPripovjeda\u010d prati trag davno minulih doga\u0111aja rekonstruiraju\u0107i i projiciraju\u0107i sje\u0107anja koja zapravo nikada nisu bila njegova. A sve \u0161to mo\u017ee u\u010diniti jest sam zamisliti pri\u010du i ispri\u010dati je. Zami\u0161ljaju\u0107i, pripovjeda\u010d plete vlastite slutnje i obrise svih tih malih pri\u010da za koje se ispostavlja da imaju dovoljno krvi da budu istinite \u2013 i da izrastu na granici u ratnim vremenima.\u201d \u2013 Onet.pl<\/p>\n\n\n\n

\u201cLa\u0111ar<\/em> je roman o obi\u010dnosti rata, banalnosti smrti, vonju i strahu. U knjizi je sovjetska strana rijeke zemlja smrada, a njema\u010dka strana straha, ali od toga se sastoji svaki rat: od straha i smrada, a ne nu\u017eno od herojstva, postojanosti i bogobojaznog domoljublja.\u201d \u2013 Newsweek.pl<\/p>\n\n\n\n

\u201cRat ne prelazi samo rijeke. U njegovu vihoru prelaze se i bri\u0161u i druge granice: one izme\u0111u Istoka i Zapada, neprijatelja i svojih, slu\u017eenja domovini i nasilja. Izme\u0111u \u010dovjeka i \u017eivotinje.\u201d \u2013 Kultura.onet.pl<\/p>\n\n\n\n

\u201cSvijet mirisa, okusa, dodira, pojedinosti uhva\u0107en u svojoj vizualnoj i zvu\u010dnoj rasko\u0161i pretvara La\u0111ara<\/em> u pobunu senzacija koje nadiru velikom snagom.\u201d \u2013 Dwutygodnik.com<\/p>\n\n\n\n

\u201cSvi u ovoj knjizi gube tlo pod nogama. Rat zbog svoje aljkavosti, nasumi\u010dnosti i besmisla sukobljava mikrosvjetove koji se ina\u010de nikada ne bi sreli. Tako\u0111er sudara jezike, narative, na\u010dine razmi\u0161ljanja. Stasiuk se poigrava tim motivom, doslovno izazivaju\u0107i sudare razli\u010ditih estetika.\u201d \u2013 Dziennik Gazeta Prawna<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201c\u017dena u ovoj ratnoj pri\u010di nije samo dodatak mu\u0161koj perspektivi, ve\u0107 jedini stup koji odolijeva kaosu ovoga svijeta… Stasiuk pokazuje i sjenu rata koja se prote\u017ee do na\u0161ih dana.\u201d \u2013 Polityka.pl<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Knjiga\u00a0<\/strong>La\u0111ar<\/strong><\/em>\u00a0objavljena\u00a0je u sklopu projekta\u00a0Growing Together<\/a>\u00a0koji sufinancira Europska unija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Jezik izvornika: poljski<\/p>\n\n\n\n

Prijevod: Mladen Marti\u0107<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 296<\/p>\n\n\n\n

Datum izdanja: o\u017eujak 2023.<\/p>\n\n\n\n

Naslov izvornika: Przew\u00f3z<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/ladar.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35197,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-35196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/ladjar.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":35196,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":35196,"position":1},"title":"Francesca Albanese, “Kad svijet spava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":35196,"position":2},"title":"Doga\u0111anje “Nigerija u gostima”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":35196,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":35196,"position":4},"title":"Margaret Atwood, “Penelopeja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":35196,"position":5},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35196"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35198,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35196\/revisions\/35198"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}