{"id":3511,"date":"2017-03-24T16:05:03","date_gmt":"2017-03-24T16:05:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3511"},"modified":"2017-03-24T16:06:29","modified_gmt":"2017-03-24T16:06:29","slug":"konstantin-vaginov-jarceva-pjesma-roman-o-revolucijom-i-ratom-opustosenom-petrogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3511","title":{"rendered":"Konstantin Vaginov, \u201eJar\u010deva pjesma\u201c \u2013 roman o revolucijom i ratom opusto\u0161enom Petrogradu"},"content":{"rendered":"

Hrvatsko izdanje romana \u201eJar\u010deva pjesma\u201c (1928) objavio je nakladnik Disput 2017. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Konstantin Vaginov<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

JAR\u010cEVA PJESMA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

S ruskoga prevela Irena Luk\u0161i\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Na po\u010detku romana pojavljuje se autor koji znakovito izjavljuje: “Ne volim Peterburg, mojim snovima je kraj”. Rije\u010d je o Peterburgu po\u010detkom 20-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, vremenu kada kultura i svakodnevni \u017eivot jo\u0161 uvijek pokazuju nekakvo “normalno” stanje.<\/p>\n

 
\nOkvir romana Jar\u010deva pjesma<\/em> (1928) organizira autor koji povremeno upada u pripovjedni tijek i daje na znanje tko dr\u017ei sve konce u ruci. No on nije i biografski autor teksta, tj. ne predstavlja Konstantina Vaginova, nego je konstrukcija, proizvod nepoznatog pjesnika kojeg su znali samo u uskom krugu ljubitelja poezije. Tu je i znanstvenik Teptjolkin, koji no\u0107u radi na svojem \u017eivotnom djelu Hijerarhija smislova<\/em>, Mi\u0161a Kotikov, skuplja\u010d gra\u0111e o tragi\u010dno stradalom pjesniku Zaeufratskom, Kostja Rotikov, stru\u010dnjak za barok, rasko\u0161ni i luckasti stil, Marija Petrovna Dalmatova, poreme\u0107eni pjesnik Septembar, Nata\u0161a Golubec i jo\u0161 neki. Dru\u017eina je to koja ne mo\u017ee prihvatiti revolucijom i ratom opusto\u0161eni Petrograd, ve\u0107 sanja o preporodu negda\u0161njih kulturnih vrijednosti na otoku usred pusto\u0161i. Na\u017ealost, postoje\u0107a, banalna stvarnost nedostojna je tako zahtjevnog i plemenitog \u010dina. Stoga \u010dlanovi kru\u017eoka, suo\u010deni s novom dru\u0161tveno-politi\u010dkom situacijom, polako odustaju od realizacije ideala helenizma u gradu koji svojim ru\u0161evinama podsje\u0107a na stari Rim.<\/p>\n

 
\nNa kraju se spu\u0161ta zastor. Predstava je gotova. Nema vi\u0161e. Autor zajedno sa svojim junacima izlazi na scenu i klanja se. Slagari sla\u017eu knjigu. Kad su slo\u017eili pola Jar\u010deve<\/em> pjesme<\/em>, autor sa svojim pravim prijateljima izlazi iz kavane u divnu petrogradsku proljetnu no\u0107 koja podi\u017ee du\u0161e nad Nevom, nad dvorcima i crkvama, u \u0161u\u0161tavu no\u0107 koja pjeva kao vrt, kao mladost, i leti poput strijele, u no\u0107 koja je, kako ka\u017ee Vaginov, za njih ve\u0107 proletjela. Pi\u0161\u010deva je poruka dakle da u realnosti nema mjesta za duhovne stvari, pogotovo ne za one iz pro\u0161lih vremena. Jedino mjesto na koje se mo\u017ee “presaditi” elitna kultura jest zagrobna sfera, vje\u010dnost koju kreira umjetnik. Umjetnost je, kao \u0161to tuma\u010di Vaginov, borba za drugi svijet, odnosno prebacivanje ljudi iz praznine neposredne stvarnosti u puninu boljeg i dugovje\u010dnijeg postojanja. Umjetnost je dakle jar\u010deva<\/em> pjesma<\/em>, \u0161to bi u prijevodu zna\u010dilo \u2013 tragedija<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Konstantin Konstantinovi\u010d Vaginov<\/strong> (pravim prezimenom Vagengejm, odnosno njem. Wagenheim) ro\u0111en je u Sankt Peterburgu 1899. u obitelji potpukovnika \u017eandarmerije i imu\u0107ne ku\u0107evlasnice. Polazio je Gurevi\u010devu gimnaziju, jednu od najboljih srednjih \u0161kola u gradu na Nevi. Na ljeto 1917. upisao je pravni fakultet Petrogradskog sveu\u010dili\u0161ta, no ubrzo je mobiliziran u Crvenu armiju i poslan na boji\u0161nicu. Kad se nakon nekoliko godina vratio u rodni grad, zatekao je ru\u0161evine, pusto\u0161 i glad. No zato je dru\u0161tveni \u017eivot bujao i Vaginov rijetko gdje nije bio prisutan. Tih je godina objavio dvije pjesni\u010dke zbirke: Put u kaos<\/em> (Pute\u0161estvie v haos<\/em>, 1921) i jednu bez naslova (1926). Sredinom 1927. pridru\u017eio se avangardnoj grupi Oberiu<\/em>. Godine 1928. objavio je “roman s klju\u010dem” Jar\u010deva pjesma<\/em> (Kozlinaja pesn’<\/em>), a godinu dana poslije roman o tom romanu Svistonovljevi poslovi i dani<\/em> (Trudy i dni Svistonova<\/em>). Obje su knjige, kao i Bambo\u010dada<\/em> iz 1931, nai\u0161le na nerazumijevanje kritike. I u posljednjoj pjesni\u010dkoj zbirci, Poku\u0161aji spajanja rije\u010di pomo\u0107u ritma<\/em> (Opyty soedinenija slov posredstvom ritma<\/em>, 1931), ostao je vjeran eksperimentiranju, dok se roman Harpagonijana<\/em> (Garpagoniana<\/em>), napisan 1932-1933, ponovno fokusirao na pi\u0161\u010dev rodni grad, sovjetski Lenjingrad. Harpagonijana<\/em> je objavljena pedeset godina poslije, i to u Americi. Umro je od tuberkuloze 1934. u Lenjingradu. U rukopisu je ostala zbirka pjesama Zvukolici<\/em> (Zvukopodobie<\/em>).<\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

\/192 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/jarceva-pjesma\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3512,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-3511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/jarceva-pjesma-naslovnica.jpg?fit=500%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":3511,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":3511,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":3511,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":3511,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":3511,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":3511,"position":5},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3511"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3515,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3511\/revisions\/3515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}