{"id":3511,"date":"2017-03-24T16:05:03","date_gmt":"2017-03-24T16:05:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3511"},"modified":"2017-03-24T16:06:29","modified_gmt":"2017-03-24T16:06:29","slug":"konstantin-vaginov-jarceva-pjesma-roman-o-revolucijom-i-ratom-opustosenom-petrogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3511","title":{"rendered":"Konstantin Vaginov, \u201eJar\u010deva pjesma\u201c \u2013 roman o revolucijom i ratom opusto\u0161enom Petrogradu"},"content":{"rendered":"

Hrvatsko izdanje romana \u201eJar\u010deva pjesma\u201c (1928) objavio je nakladnik Disput 2017. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Konstantin Vaginov<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

JAR\u010cEVA PJESMA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

S ruskoga prevela Irena Luk\u0161i\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Na po\u010detku romana pojavljuje se autor koji znakovito izjavljuje: “Ne volim Peterburg, mojim snovima je kraj”. Rije\u010d je o Peterburgu po\u010detkom 20-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, vremenu kada kultura i svakodnevni \u017eivot jo\u0161 uvijek pokazuju nekakvo “normalno” stanje.<\/p>\n

 
\nOkvir romana Jar\u010deva pjesma<\/em> (1928) organizira autor koji povremeno upada u pripovjedni tijek i daje na znanje tko dr\u017ei sve konce u ruci. No on nije i biografski autor teksta, tj. ne predstavlja Konstantina Vaginova, nego je konstrukcija, proizvod nepoznatog pjesnika kojeg su znali samo u uskom krugu ljubitelja poezije. Tu je i znanstvenik Teptjolkin, koji no\u0107u radi na svojem \u017eivotnom djelu Hijerarhija smislova<\/em>, Mi\u0161a Kotikov, skuplja\u010d gra\u0111e o tragi\u010dno stradalom pjesniku Zaeufratskom, Kostja Rotikov, stru\u010dnjak za barok, rasko\u0161ni i luckasti stil, Marija Petrovna Dalmatova, poreme\u0107eni pjesnik Septembar, Nata\u0161a Golubec i jo\u0161 neki. Dru\u017eina je to koja ne mo\u017ee prihvatiti revolucijom i ratom opusto\u0161eni Petrograd, ve\u0107 sanja o preporodu negda\u0161njih kulturnih vrijednosti na otoku usred pusto\u0161i. Na\u017ealost, postoje\u0107a, banalna stvarnost nedostojna je tako zahtjevnog i plemenitog \u010dina. Stoga \u010dlanovi kru\u017eoka, suo\u010deni s novom dru\u0161tveno-politi\u010dkom situacijom, polako odustaju od realizacije ideala helenizma u gradu koji svojim ru\u0161evinama podsje\u0107a na stari Rim.<\/p>\n

 
\nNa kraju se spu\u0161ta zastor. Predstava je gotova. Nema vi\u0161e. Autor zajedno sa svojim junacima izlazi na scenu i klanja se. Slagari sla\u017eu knjigu. Kad su slo\u017eili pola Jar\u010deve<\/em> pjesme<\/em>, autor sa svojim pravim prijateljima izlazi iz kavane u divnu petrogradsku proljetnu no\u0107 koja podi\u017ee du\u0161e nad Nevom, nad dvorcima i crkvama, u \u0161u\u0161tavu no\u0107 koja pjeva kao vrt, kao mladost, i leti poput strijele, u no\u0107 koja je, kako ka\u017ee Vaginov, za njih ve\u0107 proletjela. Pi\u0161\u010deva je poruka dakle da u realnosti nema mjesta za duhovne stvari, pogotovo ne za one iz pro\u0161lih vremena. Jedino mjesto na koje se mo\u017ee “presaditi” elitna kultura jest zagrobna sfera, vje\u010dnost koju kreira umjetnik. Umjetnost je, kao \u0161to tuma\u010di Vaginov, borba za drugi svijet, odnosno prebacivanje ljudi iz praznine neposredne stvarnosti u puninu boljeg i dugovje\u010dnijeg postojanja. Umjetnost je dakle jar\u010deva<\/em> pjesma<\/em>, \u0161to bi u prijevodu zna\u010dilo \u2013 tragedija<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Konstantin Konstantinovi\u010d Vaginov<\/strong> (pravim prezimenom Vagengejm, odnosno njem. Wagenheim) ro\u0111en je u Sankt Peterburgu 1899. u obitelji potpukovnika \u017eandarmerije i imu\u0107ne ku\u0107evlasnice. Polazio je Gurevi\u010devu gimnaziju, jednu od najboljih srednjih \u0161kola u gradu na Nevi. Na ljeto 1917. upisao je pravni fakultet Petrogradskog sveu\u010dili\u0161ta, no ubrzo je mobiliziran u Crvenu armiju i poslan na boji\u0161nicu. Kad se nakon nekoliko godina vratio u rodni grad, zatekao je ru\u0161evine, pusto\u0161 i glad. No zato je dru\u0161tveni \u017eivot bujao i Vaginov rijetko gdje nije bio prisutan. Tih je godina objavio dvije pjesni\u010dke zbirke: Put u kaos<\/em> (Pute\u0161estvie v haos<\/em>, 1921) i jednu bez naslova (1926). Sredinom 1927. pridru\u017eio se avangardnoj grupi Oberiu<\/em>. Godine 1928. objavio je “roman s klju\u010dem” Jar\u010deva pjesma<\/em> (Kozlinaja pesn’<\/em>), a godinu dana poslije roman o tom romanu Svistonovljevi poslovi i dani<\/em> (Trudy i dni Svistonova<\/em>). Obje su knjige, kao i Bambo\u010dada<\/em> iz 1931, nai\u0161le na nerazumijevanje kritike. I u posljednjoj pjesni\u010dkoj zbirci, Poku\u0161aji spajanja rije\u010di pomo\u0107u ritma<\/em> (Opyty soedinenija slov posredstvom ritma<\/em>, 1931), ostao je vjeran eksperimentiranju, dok se roman Harpagonijana<\/em> (Garpagoniana<\/em>), napisan 1932-1933, ponovno fokusirao na pi\u0161\u010dev rodni grad, sovjetski Lenjingrad. Harpagonijana<\/em> je objavljena pedeset godina poslije, i to u Americi. Umro je od tuberkuloze 1934. u Lenjingradu. U rukopisu je ostala zbirka pjesama Zvukolici<\/em> (Zvukopodobie<\/em>).<\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

\/192 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/jarceva-pjesma\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3512,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-3511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/jarceva-pjesma-naslovnica.jpg?fit=500%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":3511,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":3511,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":3511,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":3511,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":3511,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":3511,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3511"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3515,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3511\/revisions\/3515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}