{"id":35071,"date":"2023-04-01T15:25:00","date_gmt":"2023-04-01T15:25:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35071"},"modified":"2023-04-01T15:25:00","modified_gmt":"2023-04-01T15:25:00","slug":"ljubo-boban-sporazum-cvetkovic-macek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35071","title":{"rendered":"Ljubo Boban, \u201eSporazum Cvetkovi\u0107 \u2013 Ma\u010dek\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Ve\u0107 u knjizi Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek Ljubo Boban pokazuje vrline koje su ga krasile kao histori\u010dara: rad na pronala\u017eenju novih izvora, njihova beskompromisna analiza i obrada te na kraju upotreba u znanstvenom tekstu kojim \u010desto dovodi u pitanje ranija stajali\u0161ta historiografije. &#8211; <strong>Damir Agi\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ljubo Boban otkrio je mnoge nove dokumente, \u0161iroj javnosti dotad nepoznate i nekori\u0161tene u historiografiji. Jedan od ocjenjiva\u010da disertacije, Vaso Bogdanov, tra\u017eio je od Bobana da iz disertacije izbaci neke tvrdnje za koje je smatrao da su sporne, a Jaroslav \u0160idak i Mirjana Gross predlo\u017eili su Bobanu neka revidira svoje tvrdnje o Ma\u010dekovu velikohrvatstvu i zamijeni to \u201edrugim, ispravnijim pojmom\u201d. Boban je poslu\u0161ao savjet svojih profesora i izostavio tvrdnje o \u201evelikohrvatskom karakteru\u201d Ma\u010dekove politike u vrijeme dono\u0161enja sporazuma, pa je termine \u201evelikohrvatske ambicije\u201d ili \u201evelikohrvatski program\u201d zamijenio \u201eteritorijalnim zahtjevima\u201d odnosno \u201eteritorijalnim programom\u201d. Druga polemika dogodila se nakon \u0161to je 1965. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranom disertacije Uzroci krize monarhisti\u010dke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941. doktorirao Franjo Tu\u0111man. Ljubo Boban u Telegramu je iznio ozbiljne optu\u017ebe da ga je Tu\u0111man plagirao, osobito u dijelovima svoga rukopisa gdje obja\u0161njava postanak Sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek i Banovine Hrvatske. U polemiku se uklju\u010dio i Tu\u0111manov mentor Vaso Bogdanov, koji je imao primjerak Bobanove jo\u0161 neobjavljene disertacije o Sporazumu Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek. Bilo je o\u010dito da je Tu\u0111man neovla\u0161teno do\u0161ao do Bobanova rukopisa i da ga je prekomjerno koristio.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to su vanjskopoliti\u010dki razlozi djelovali na Beograd da otvori novi kurs u hrvatskom pitanju, tako je iz vanjskopoliti\u010dkih razloga i vodstvo HSS-a bilo spremno na kompromis s Beogradom. Pred opasno\u0161\u0107u za opstanak ne samo Jugoslavije u cjelini ve\u0107 i Hrvatske u vezi s tim Ma\u010dek je pristao i na parcijalno zadovoljenje onih maksimalnih zahtjeva koje je dotada isticalo vodstvo ove stranke. Daju\u0107i prioritet jugoslavenskom rje\u0161enju hrvatskog pitanja, vodstvo HSS-a bilo je zainteresirano za stabilizaciju i odr\u017eanje Jugoslavije, ve\u0107 samim tim \u0161to se to predstavljalo kao najbolje rje\u0161enje i za Hrvatsku da se prebrode isku\u0161enja koja je donosio svjetski rat. Sklonost vodstva HSS-a na kompromis zbog vanjskopoliti\u010dke situacije bila je uvjetovana nizom razloga. Zbog nemogu\u0107nosti da se unutra\u0161njim snagama iznude koncesije od Beograda (\u0161to se dotada u praksi pokazalo), vodstvo HSS-a pridavalo je posebnu va\u017enost vanjskom faktoru koji bi u tom smjeru mogao presudno djelovati na Beograd.<\/p>\n\n\n\n<p>U vrijeme sklapanja sporazuma vodstvo HSS-a nalazilo se u proturje\u010dnoj situaciji: s jedne strane, rukovo\u0111eno \u017eeljom da se na svaki na\u010din izbjegne rat i stoga odlu\u010dno da se s Beogradom postigne makar parcijalno rje\u0161enje, a, s druge, polaze\u0107i od toga da je opasnost izvana glavni razlog koji tjera Beograd na koncesije, prije svega nastojalo je do maksimuma iskoristiti vanjskopoliti\u010dke te\u0161ko\u0107e Beograda gube\u0107i pri tome iz vida stvarno zna\u010denje onog osnovnog pitanja \u2013 kako da se izbjegne rat, odnosno da se Jugoslavija \u0161to efikasnije konsolidira i za slu\u010daj ako u rat ipak bude uvu\u010dena, koje pitanje je, dakle, i bilo jedno od glavnih razloga da je vodstvo HSS-a bilo spremno na reduciranje svojih dotada\u0161njih zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ljubo Boban<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ljubo Boban (1933. \u2013 1994.) povjesni\u010dar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti \u010dlan JAZU-a\/HAZU-a. Diplomirao je povijest 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1964. je obranio disertaciju Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek. Prou\u010davao je hrvatsku i jugoslavensku povijest u razdoblju izme\u0111u dvaju svjetskih ratova istra\u017euju\u0107i politi\u010dku povijest HSS-a i njegova vodstva, ponajprije djelovanje Vladka Ma\u010deka. Prikupljao je i objavljivao izvornu gra\u0111u i polemizirao o uzrocima sloma monarhisti\u010dke Jugoslavije te o problemima utvr\u0111ivanja \u017ertava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, posebno u logoru Jasenovac. Godine 1971. sudjelovao je u osnivanju Instituta za hrvatsku povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te bio i njegov direktor (1972. \u2013 1974.). Glavna djela: Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek (1965.), Svetozar Pribi\u0107evi\u0107 u opoziciji 1928\u20131936 (1973.), Ma\u010dek i politika Hrvatske selja\u010dke stranke 1928\u20131941 (i\u2013ii, 1974.), Hrvatska u arhivima izbjegli\u010dke vlade 1941\u20131943 (1985.), Hrvatska u diplomatskim izvje\u0161tajima izbjegli\u010dke vlade 1941\u20131943 (i\u2013ii, 1988.), Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (i\u2013iii, 1987. \u2013 1990.), Dr. Tomo Jan\u010dikovi\u0107. HSS izme\u0111u zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista (1996.) i atlas Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine (1992.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 648<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/ljubo-boban\/30313-sporazum-cvetkovic-macek.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/ljubo-boban\/30313-sporazum-cvetkovic-macek.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/11278645\">https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/11278645<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/2023\/03\/30\/objavljeno-prvo-hrvatsko-izdanje-knjige-sporazum-cvetkovic-macek-ljube-bobana-854600\">https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/2023\/03\/30\/objavljeno-prvo-hrvatsko-izdanje-knjige-sporazum-cvetkovic-macek-ljube-bobana-854600<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/knjiga-koja-ce-izazvati-veliku-buru-bilo-je-ocito-da-je-tudman-neovlasteno-dosao-do-bobanova-rukopisa-15320864\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/knjiga-koja-ce-izazvati-veliku-buru-bilo-je-ocito-da-je-tudman-neovlasteno-dosao-do-bobanova-rukopisa-15320864<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/naklada-ljevak-i-ljubo-boban-sporazum-cvetkovic-macek-20230401\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/naklada-ljevak-i-ljubo-boban-sporazum-cvetkovic-macek-20230401<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35072,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-35071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/sporazum-cvetkovic-macek.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":35071,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":35071,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":35071,"position":2},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":35071,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":35071,"position":4},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":35071,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35071"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35071\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35073,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35071\/revisions\/35073"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}