{"id":35071,"date":"2023-04-01T15:25:00","date_gmt":"2023-04-01T15:25:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35071"},"modified":"2023-04-01T15:25:00","modified_gmt":"2023-04-01T15:25:00","slug":"ljubo-boban-sporazum-cvetkovic-macek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35071","title":{"rendered":"Ljubo Boban, \u201eSporazum Cvetkovi\u0107 \u2013 Ma\u010dek\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 u knjizi Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek Ljubo Boban pokazuje vrline koje su ga krasile kao histori\u010dara: rad na pronala\u017eenju novih izvora, njihova beskompromisna analiza i obrada te na kraju upotreba u znanstvenom tekstu kojim \u010desto dovodi u pitanje ranija stajali\u0161ta historiografije. &#8211; <strong>Damir Agi\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ljubo Boban otkrio je mnoge nove dokumente, \u0161iroj javnosti dotad nepoznate i nekori\u0161tene u historiografiji. Jedan od ocjenjiva\u010da disertacije, Vaso Bogdanov, tra\u017eio je od Bobana da iz disertacije izbaci neke tvrdnje za koje je smatrao da su sporne, a Jaroslav \u0160idak i Mirjana Gross predlo\u017eili su Bobanu neka revidira svoje tvrdnje o Ma\u010dekovu velikohrvatstvu i zamijeni to \u201edrugim, ispravnijim pojmom\u201d. Boban je poslu\u0161ao savjet svojih profesora i izostavio tvrdnje o \u201evelikohrvatskom karakteru\u201d Ma\u010dekove politike u vrijeme dono\u0161enja sporazuma, pa je termine \u201evelikohrvatske ambicije\u201d ili \u201evelikohrvatski program\u201d zamijenio \u201eteritorijalnim zahtjevima\u201d odnosno \u201eteritorijalnim programom\u201d. Druga polemika dogodila se nakon \u0161to je 1965. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranom disertacije Uzroci krize monarhisti\u010dke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941. doktorirao Franjo Tu\u0111man. Ljubo Boban u Telegramu je iznio ozbiljne optu\u017ebe da ga je Tu\u0111man plagirao, osobito u dijelovima svoga rukopisa gdje obja\u0161njava postanak Sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek i Banovine Hrvatske. U polemiku se uklju\u010dio i Tu\u0111manov mentor Vaso Bogdanov, koji je imao primjerak Bobanove jo\u0161 neobjavljene disertacije o Sporazumu Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek. Bilo je o\u010dito da je Tu\u0111man neovla\u0161teno do\u0161ao do Bobanova rukopisa i da ga je prekomjerno koristio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao \u0161to su vanjskopoliti\u010dki razlozi djelovali na Beograd da otvori novi kurs u hrvatskom pitanju, tako je iz vanjskopoliti\u010dkih razloga i vodstvo HSS-a bilo spremno na kompromis s Beogradom. Pred opasno\u0161\u0107u za opstanak ne samo Jugoslavije u cjelini ve\u0107 i Hrvatske u vezi s tim Ma\u010dek je pristao i na parcijalno zadovoljenje onih maksimalnih zahtjeva koje je dotada isticalo vodstvo ove stranke. Daju\u0107i prioritet jugoslavenskom rje\u0161enju hrvatskog pitanja, vodstvo HSS-a bilo je zainteresirano za stabilizaciju i odr\u017eanje Jugoslavije, ve\u0107 samim tim \u0161to se to predstavljalo kao najbolje rje\u0161enje i za Hrvatsku da se prebrode isku\u0161enja koja je donosio svjetski rat. Sklonost vodstva HSS-a na kompromis zbog vanjskopoliti\u010dke situacije bila je uvjetovana nizom razloga. Zbog nemogu\u0107nosti da se unutra\u0161njim snagama iznude koncesije od Beograda (\u0161to se dotada u praksi pokazalo), vodstvo HSS-a pridavalo je posebnu va\u017enost vanjskom faktoru koji bi u tom smjeru mogao presudno djelovati na Beograd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vrijeme sklapanja sporazuma vodstvo HSS-a nalazilo se u proturje\u010dnoj situaciji: s jedne strane, rukovo\u0111eno \u017eeljom da se na svaki na\u010din izbjegne rat i stoga odlu\u010dno da se s Beogradom postigne makar parcijalno rje\u0161enje, a, s druge, polaze\u0107i od toga da je opasnost izvana glavni razlog koji tjera Beograd na koncesije, prije svega nastojalo je do maksimuma iskoristiti vanjskopoliti\u010dke te\u0161ko\u0107e Beograda gube\u0107i pri tome iz vida stvarno zna\u010denje onog osnovnog pitanja \u2013 kako da se izbjegne rat, odnosno da se Jugoslavija \u0161to efikasnije konsolidira i za slu\u010daj ako u rat ipak bude uvu\u010dena, koje pitanje je, dakle, i bilo jedno od glavnih razloga da je vodstvo HSS-a bilo spremno na reduciranje svojih dotada\u0161njih zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ljubo Boban<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ljubo Boban (1933. \u2013 1994.) povjesni\u010dar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti \u010dlan JAZU-a\/HAZU-a. Diplomirao je povijest 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1964. je obranio disertaciju Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek. Prou\u010davao je hrvatsku i jugoslavensku povijest u razdoblju izme\u0111u dvaju svjetskih ratova istra\u017euju\u0107i politi\u010dku povijest HSS-a i njegova vodstva, ponajprije djelovanje Vladka Ma\u010deka. Prikupljao je i objavljivao izvornu gra\u0111u i polemizirao o uzrocima sloma monarhisti\u010dke Jugoslavije te o problemima utvr\u0111ivanja \u017ertava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, posebno u logoru Jasenovac. Godine 1971. sudjelovao je u osnivanju Instituta za hrvatsku povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te bio i njegov direktor (1972. \u2013 1974.). Glavna djela: Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek (1965.), Svetozar Pribi\u0107evi\u0107 u opoziciji 1928\u20131936 (1973.), Ma\u010dek i politika Hrvatske selja\u010dke stranke 1928\u20131941 (i\u2013ii, 1974.), Hrvatska u arhivima izbjegli\u010dke vlade 1941\u20131943 (1985.), Hrvatska u diplomatskim izvje\u0161tajima izbjegli\u010dke vlade 1941\u20131943 (i\u2013ii, 1988.), Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (i\u2013iii, 1987. \u2013 1990.), Dr. Tomo Jan\u010dikovi\u0107. HSS izme\u0111u zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista (1996.) i atlas Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine (1992.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 648<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/ljubo-boban\/30313-sporazum-cvetkovic-macek.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/ljubo-boban\/30313-sporazum-cvetkovic-macek.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/11278645\">https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/11278645<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/2023\/03\/30\/objavljeno-prvo-hrvatsko-izdanje-knjige-sporazum-cvetkovic-macek-ljube-bobana-854600\">https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/2023\/03\/30\/objavljeno-prvo-hrvatsko-izdanje-knjige-sporazum-cvetkovic-macek-ljube-bobana-854600<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/knjiga-koja-ce-izazvati-veliku-buru-bilo-je-ocito-da-je-tudman-neovlasteno-dosao-do-bobanova-rukopisa-15320864\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/knjiga-koja-ce-izazvati-veliku-buru-bilo-je-ocito-da-je-tudman-neovlasteno-dosao-do-bobanova-rukopisa-15320864<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/naklada-ljevak-i-ljubo-boban-sporazum-cvetkovic-macek-20230401\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/naklada-ljevak-i-ljubo-boban-sporazum-cvetkovic-macek-20230401<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35072,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-35071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/sporazum-cvetkovic-macek.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55156","url_meta":{"origin":35071,"position":0},"title":"Povodom nove knjige o Biljani Plav\u0161i\u0107: o poricanju, rehabilitaciji i pitanjima koja na\u0161a dru\u0161tva izbjegavaju \u2013 intervju s Oliverom Simi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"An English translation of the interview is available below. Olivera Simi\u0107 pravnica je, profesorica i spisateljica ro\u0111ena u Banjoj Luci, koja se ve\u0107 vi\u0161e od dvije desetlje\u0107a bavi istra\u017eivanjem tranzicijske pravde, ratnih zlo\u010dina i rodne perspektive u postkonfliktnim dru\u0161tvima. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini napustila je zemlju, a kasnije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=1050%2C600&ssl=1 3x"},"classes":[]},{"id":55363,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55363","url_meta":{"origin":35071,"position":1},"title":"\u201eHrvatska revija\u201c (2-2026) \u2013 Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (2-2026) sadr\u017ei temu broja \u201eIzidor Kr\u0161njavi\u201c. KAZALO Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi 3\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107Izidor Kr\u0161njavi: obzorja europskog intelektualca 9\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stjepan Matkovi\u0107Kr\u0161njavi na prava\u0161koj pozornici 13\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160tefka Batini\u0107\u00bbJesam li hrvatski narod osramotio dok sam bio predstojnikom Kr. zemaljske vlade, Odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu?\u00ab \u0160kolske reforme\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/hrvatska_revija_2026-02.jpg?fit=300%2C410&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":35071,"position":2},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige &#8220;Oaze mira u pusto\u0161ima rata&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55809","url_meta":{"origin":35071,"position":3},"title":"Documenta: Usta\u0161ki pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije naslje\u0111e na kojem je izgra\u0111ena Hrvatska","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv \u0160panjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsje\u0107amo na \u010dinjenice o pozdravu \u201cZa dom spremni\u201d i njegovoj neodvojivoj povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postoje\u0107im pravnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":35071,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":35071,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35071"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35071\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35073,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35071\/revisions\/35073"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}