{"id":35060,"date":"2023-03-30T12:13:16","date_gmt":"2023-03-30T12:13:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35060"},"modified":"2023-03-30T12:13:16","modified_gmt":"2023-03-30T12:13:16","slug":"predavanje-tal-ben-zvi-o-bliskoistocnim-luckim-gradovima-kolektivnom-sjecanju-povijesnoj-svijesti-obiteljskim-biografijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35060","title":{"rendered":"Predavanje Tal Ben-Zvi o bliskoisto\u010dnim lu\u010dkim gradovima, kolektivnom sje\u0107anju, povijesnoj svijesti, obiteljskim biografijama\u2026"},"content":{"rendered":"\n<p>Dr. Tal Ben-Zvi, go\u0161\u0107a u rezidenciji Kamov, odr\u017eat \u0107e predavanje 30. 3. u&nbsp; 18 sati u MMSU u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Tal Ben-Zvi je istra\u017eiva\u010dica i kustosica suvremene umjetnosti te redovna profesorica na Akademiji Bezalel u Jeruzalemu.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u017eujak 2023. provodi u rezidenciji Kamov u Rijeci, a trenutno dovr\u0161ava knjigu <em>Testimony \u2013 The Performance Art of Smadar Yaaron<\/em>, o trideset pet godina dugom umjetni\u010dkom djelovanju multidisciplinarne umjetnice i jedne od osniva\u010dica Acre kazali\u0161nog centra. Uz rad na knjizi i kustoskom prijedlogu izlo\u017ebe kao nastavku knjige, Ben-Zvi se tijekom boravka upoznaje s rije\u010dkom i hrvatskom umjetni\u010dkom scenom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tal Ben-Zvi \u0107e se rije\u010dkoj publici predstaviti u \u010detvrtak, 30. o\u017eujka u 18 sati , u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predavanjem o bliskoisto\u010dnim lu\u010dkim gradovima i lokalnom umjetni\u010dkom izra\u017eaju nakon 1948., a u drugom dijelu \u0107e govoriti o kazali\u0161nom i izvedbenom djelovanju autorice Samdar Yaaron.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prvi dio predavanja bavi se lu\u010dkim gradovima kao primjerima mije\u0161anih multikulturnih gradova u 20. i 21. stolje\u0107u i usmjeren je istra\u017eivanju \u201cnove umjetni\u010dke povijesti\u201d u vizualnoj kulturi, a doti\u010de se umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva palestinskih umjetnika Asada Azija, Durara Bacrija i Raafara Hattaba. Razmotrit \u0107e se bliskoisto\u010dni lu\u010dki gradovi kao vrata prema Istoku za one koji ulaze u luku i kao vrata kozmopolitskom prostoru otvorenom zapadnja\u010dkim utjecajima.<\/p>\n\n\n\n<p>U drugom dijelu predavanja Ben-Zvi \u0107e pri\u010dati akademskoj knjizi koja je trenutno u fazi pisanja. <em>Testimony \u2013 The Performance Art of Smadar Yaaron<\/em> je retrospektivna studija o umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu Samdar Yaaron u razdoblju od 1988. do 2023. Knjiga je putovanje vremenom od osnivanja Acre kazali\u0161ta 1980-ih do danas, putovanje prostorima kazali\u0161ta u kojima se publika kre\u0107e izme\u0111u kolektivnog sje\u0107anja i povijesne svijesti, putovanje osobnom i obiteljskom biografijom i potpuno izlaganje identiteta autorice Yaaron. Njene kazali\u0161ne izvedbe bave se vezom kolektivnog sje\u0107anja i konceptom svjedo\u010danstva, a ve\u017eu se uz sje\u0107anja na Holokaust i Nakbu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa\u017eetak predavanja:<\/p>\n\n\n\n<p><em>Jaffa: lokalni umjetni\u010dki izra\u017eaj nakon 1948. &amp; Testimony \u2013 The Performance Art of Smadar Yaaron<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Prvi dio predavanja fokusirat \u0107e se na lu\u010dke gradove kao primjere mije\u0161anih gradova 20. i 21. stolje\u0107a. Kritika prostora temelji se na postkolonijalmim interdisciplinarnim studijima i njihovom vezom s lokalnim umjetni\u010dkim izri\u010dajem u lu\u010dkim gradovima. Predavanje se doti\u010de \u201cnove umjetni\u010dke povijesti\u201d u vizualnoj kulturi i umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva palestinskih umjetnika umjetnika Asada Azija, Durara Bacrija i Raafara Hattaba. Fokus je stavljen na na\u010din na koji izlo\u017ebe i projekti reprezentiraju pisanje o novoj umjetni\u010dkoj povijesti. Razmotrit \u0107e se reprezentacije bliskoisto\u010dnih lu\u010dkih gradova koja su za one koji ulaze vrata prema Istoku, a istovremeno i vrata prema kozmopolitskom prostoru otvorenom zapadnja\u010dkim utjecajima. U tom kontekstu dualnosti \u0107e se pristupiti kao multikulturnom prostoru koji uklju\u010duje utjecaje muslimanske, kr\u0161\u0107anske i \u017eidovske kulture; prikaze putovanja&nbsp;u umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu u multikulturalnim gradovima nakon 1948.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>U drugom dijelu predavanja fokusirat \u0107e se na akademsku knjigu koja je trenutno u fazi pisanja, naslovljenu Testimony \u2013 The Performance Art of Smadar Yaaron. Knjiga je studija o umjetni\u010dkoj aktivnosti Samdar Yaaron, retrospektiva vi\u0161e od 35 godina kontinuiranog umjetni\u010dkog rada u Acre Theater (1988. \u2013 2023.) <a href=\"https:\/\/smadaryaaron.com\/\">https:\/\/smadaryaaron.com\/<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Knjiga je putovanje vremenom od osnivanja Acre kazali\u0161ta 1980-ih do danas, putovanje prostorima kazali\u0161ta u kojima se publika kre\u0107e izme\u0111u kolektivnog sje\u0107anja i povijesne svijesti, putovanje osobnom i obiteljskom biografijom i potpuno izlaganja identiteta Yaaron. &nbsp;Kazali\u0161ne izvedbe Yaron bave se vezom kolektivnog sje\u0107anja i konceptom svjedo\u010danstva, a ve\u017eu se uz sje\u0107anja na holokaust i Nakhbu.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Niz radova Smadar Yaaron, ostvarenih u ansamblu ili kao samostalne izvedbe, osvojio je nagrade i dobio me\u0111unarodno priznanje: Produkcije Acre kazali\u0161ta: Memories of the Second Generation in the Old City\u201d (1988.), \u201cArbeit Macht Frei Mitoitland Europe\u201d (1991.) \u201cThe Anthology\u201d (1997. \u2013 2017). \u201cUm Muhammad\u201d (2010.). \u201d Nawal\u201d (2012.), \u201cHilaa \u2013 The Third Generation\u201d (2015.).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr. Tal Ben-Zvi<\/strong> je kustosica suvremene umjetnosti i istra\u017eiva\u010dica; redovna profesorica na Akademiji Bezalel u Jeruzalemu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ben-Zvi je poha\u0111ala kustoski teorijski seminar u Camera Obscura School of Art u Tel Avivu (1997.), zavr\u0161ila diplomski studij na Fakultetu umjetnosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tel Avivu University (2004.) te ondje stekla i doktorat (2010.). Zavr\u0161ila je poslijedoktorski studij na &nbsp;Institutu Truman pri Hebrejskom sveu\u010dili\u0161tu u Jeruzalemu (2011.).<\/p>\n\n\n\n<p>Uz istra\u017eiva\u010dki rad, Ben Zvi je i kustosica suvremene umjetnosti. Godine 1998. osnovala je umjetni\u010dku galeriju pri Heinrich Bell Foundation gdje organizira solo izlo\u017ebe izraelskih i palestinskih umjetnika. In 2001. osnovala je i Hagar Art Gallery u Jaffi, gdje tako\u0111er predstavlja izraelske i palestinske umjetnike. Za ove poduhvate 2008. godine dobila je nagradu izraelskog ministarstva kulture, znanosti i sporta.<br>Ben Zvi vodila je&nbsp;<em>Seminar for Curating Theory and Criticism<\/em>, (Camera Obscura Art School, 2003. \u2013 2005.), te je vodila School of Arts (Kibbutzim Seminary College 2009. \u2013 2012). Godine 2012. postala je prodekanica za akademska pitanja na Akademiji Bezalel u Jeruzalemu.<\/p>\n\n\n\n<p>Njezinu knjigu,\u00a0<em>Representations of the Nakba in Palestinian Art in Israel<\/em>\u00a0objavila je izdava\u010dkaku\u0107a Resling 2014. Objavljuje \u010dlanke u akademskim \u010dasopisima i zbornicima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-muzej-moderne-i-suvremene-umjetnosti\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"usOZS6ManO\"><a href=\"https:\/\/mmsu.hr\/dogadaji\/predavanje-kustosice-i-profesorice-tal-ben-zvi-u-mmsu\/\">Predavanje kustosice i profesorice Tal Ben-Zvi u MMSU<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predavanje kustosice i profesorice Tal Ben-Zvi u MMSU&#8221; &#8212; Muzej moderne i suvremene umjetnosti\" src=\"https:\/\/mmsu.hr\/dogadaji\/predavanje-kustosice-i-profesorice-tal-ben-zvi-u-mmsu\/embed\/#?secret=usOZS6ManO\" data-secret=\"usOZS6ManO\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35061,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35060","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/tal-ben-zvi.jpg?fit=600%2C547&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":35060,"position":0},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a &#8220;Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":35060,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":35060,"position":2},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":35060,"position":3},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 &#8220;Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":35060,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":35060,"position":5},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35060"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35060\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35062,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35060\/revisions\/35062"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}