{"id":35040,"date":"2023-03-29T21:46:59","date_gmt":"2023-03-29T21:46:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35040"},"modified":"2023-03-29T21:49:15","modified_gmt":"2023-03-29T21:49:15","slug":"predstavljanje-knjiga-o-kini-zvonimira-stopica-svila-zmajevi-i-papir-i-revolucionari-revizionisti-dogmaticari-pseta-i-ludaci-u-gradskoj-knjiznici-rijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35040","title":{"rendered":"Predstavljanje knjiga o Kini Zvonimira Stopi\u0107a: “Svila, zmajevi i papir” i “Revolucionari, revizionisti, dogmati\u010dari, pseta i lu\u0111aci” u Gradskoj knji\u017enici Rijeka"},"content":{"rendered":"\n

U \u010detvrtak 30. o\u017eujka u 18 sati u Sredi\u0161njem odjelu Modello odr\u017eat \u0107e se predstavljanje naslova Svila, zmajevi i papir<\/em>: kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest<\/em><\/a> i Revolucionari, revizionisti, dogmati\u010dari, pseta i lu\u0111aci: Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971.<\/em><\/a>. <\/em>Naslove \u0107e predstaviti autor Zvonimir Stopi\u0107 te povjesni\u010dari Goran Bilogrivi\u0107 i Vjeran Pavlakovi\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zadnjih godina police se postepeno popunjavaju stranim publicisti\u010dkim i znanstvenim naslovima koji nastoje objasniti te pribli\u017eiti suvremenu NR Kinu, istra\u017euju\u0107i svaki njen aspekt. Stopi\u0107eve knjige pokazuju kako ovda\u0161nja akademska zajednica nije imuna na globalna kretanja. Iako \u0107e se na stolu na\u0107i dva posve razli\u010dita naslova, kroz razgovor \u0107ete imati priliku do\u0107i do uvida u dana\u0161nje me\u0111unarodne znanstvene suradnje, problematiku istra\u017eivanja kineske povijesti, ali i potrebe za daljnjim radom. <\/p>\n\n\n\n

Rezervacije mjesta su obvezne i primaju se putem obrasca ovdje<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

O naslovima:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Revolucionari, revizionisti, dogmati\u010dari, pseta i lu\u0111aci: Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971.<\/em><\/strong><\/a> <\/p>\n\n\n\n

Knjiga o Kini i Jugoslaviji Zvonimira Stopi\u0107a vjerojatno je prva knjiga hrvatskog povjesni\u010dara, koji je doktorirao u Kini i koji je \u010ditao kineske dokumente. Stopi\u0107 na temelju zapadne, na\u0161e i kineske gra\u0111e progovara o Jugoslaviji, \u0161to zna\u010di i o Hrvatskoj, od 1948. do 1971. godine. Knjiga se pojavljuje ne samo desetlje\u0107ima nakon \u0161to vi\u0161e nema Jugoslavije, ve\u0107 i u trenutku kada nestaje me\u0111unarodni poredak unutar kojega je Kina najprije bila izolirana, a onda, nakon ulaska u Ujedinjene nacije 1971, postupno postala najva\u017eniji korisnik sustava koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata. (Iz predgovora Tvrtka Jakovine, \u0160to je danas Kina i \u0161to o Kini nekad trebaju znati mali narodi?)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Svila, zmajevi i papir<\/em><\/strong>: kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest<\/em><\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

Knjiga je namijenjena svima koji \u017eele bolje i \u0161ire upoznati kinesku civilizaciju i njezine zna\u010dajke. U fokusu knjige nalaze se povijest i arheologija Kine, a predstavljeni su i dru\u0161tveni procesi, geografija, filozofija, umjetnost, religija te politi\u010dke promijene u Kini – u razdoblju od pojave prvog \u010dovjeka pa do kraja carstva dinastije Qing. Sva poglavlja u knjizi obiluju fotografijama, a pra\u0107ena su i ishodima u\u010denja. Na kraju knjige nalaze se kazala osoba i geografskih pojmova, popis svjetskih institucija koje se bave kineskom arheologijom i povije\u0161\u0107u, popis vladara i dinastija te popis najva\u017enijih arheolo\u0161kih institucija u Kini.<\/p>\n\n\n\n

O gostima: <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zvonimir Stopi\u0107 (\u5de6\u7acb\u660e)<\/strong> je 2009. g. zavr\u0161io studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, te je 2018. g. doktorirao povijest me\u0111unarodnih odnosa na pekin\u0161kom Sveu\u010dili\u0161tu Capital Normal (CNU; \u9996\u90fd\u5e08\u8303\u5927\u5b66). U srpnju 2020. g., zavr\u0161io je mini-MBA iz kriznog managmenta (Luxembourg School of Business – LSB). U svojim istra\u017eivanjima bavi se kinesko-jugoslavenskim odnosima, tzv. \u201cTre\u0107im svijetom\u201d, diplomacijom Hladnog rata, podru\u010djem jugoisto\u010dne Europe, te suvremenim me\u0111unarodnim odnosima koji uklju\u010duju Kinu. Zvonimir trenutno radi kao docent na Sveu\u010dili\u0161tu Capital Normal, gdje predaje predmete vezane uz povijest i me\u0111unarodne odnose Srednje i Jugoisto\u010dne Europe, te u sklopu kojeg poma\u017ee u vodstvu i koordinaciji znanstvenog instituta za prou\u010davanje odnose Srednje i Jugoisto\u010dne Europe – Centra za prou\u010davanje civilizacija (CSC; \u6587\u660e\u533a\u5212\u7814\u7a76\u4e2d\u5fc3) \u2013 Institute of Global and Area Studies (IGAS; \u56fd\u522b\u533a\u57df\u7814\u7a76\u9662). U Hrvatskoj, Zvonimir sura\u0111uje sa Zagreba\u010dkom \u0161kolom za ekonomiju i management (Z\u0160EM), na kojoj predaje o Kini i Aziji, te u sklopu koje poma\u017ee koordinirati \u201cCroaAsia Institut\u201d. Od 2020. do 2022. g., Zvonimir je tako\u0111er i suradnik China-CEE Instituta (\u4e2d\u56fd\u2014\u4e2d\u4e1c\u6b27\u7814\u7a76\u9662). Godine 2021. je s Goranom \u0110ur\u0111evi\u0107em objavio knjigu Svila, Zmajevi i papir – kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest<\/em> (Zagreb: Alfa), a 2022. i monografiju Revolucionari, revizionisti, dogmati\u010dari, psi i lu\u0111aci: Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971. <\/em>(Zagreb: Srednja Europa).<\/p>\n\n\n\n

Vjeran Pavlakovi\u0107<\/strong> je redovni profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Doktorat iz povijesti je stekao 2005. godine na Sveu\u010dili\u0161tu u Washingotnu, SAD. Objavio je niz radova o kulturnom pam\u0107enju, tranzicijskoj pravdi na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije, te \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu. Kourednik je knjige Framing the Nation and Collective Identity in Croatia<\/em> (Routledge, 2019), koja je nedavno objavljena i u hrvatskom izdanju (Uokvirivanje nacije i kolektivni identiteti: Politi\u010dki rituali i kultura sje\u0107anja na traume 20. stolje\u0107a u Hrvatskoj<\/em>, Srednja Europa, 2022.). Bio je glavni istra\u017eiva\u010d projekta Memoryscapes u sklopu programa Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture, te istra\u017eiva\u010d na projektu Rijeka\/Fiume in Flux. Suosniva\u010d je creske Ljetne \u0161kole tranzicijske pravde i politike sje\u0107anja. Njegova trenutna istra\u017eivanja obuhva\u0107aju teme muralizacije konflikta te povijest dalmatinskih imigranata na ameri\u010dkom Jugozapadu.<\/p>\n\n\n\n

Goran Bilogrivi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Goran Bilogrivi\u0107 2008. diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, zavr\u0161iv\u0161i usto i slobodni studij norve\u0161kog jezika i kulture (modul Norve\u0161ka i Skandinavija<\/em>). Na istome je fakultetu 2016. doktorirao, zavr\u0161iv\u0161i Poslijediplomski doktorski studij medievistike. Od 2010. do 2016. godine bio je zaposlen u Zavodu za hrvatsku povijest FFZG kao znanstveni novak \u2013 asistent na projektu Monumenta mediaevalia varia<\/em> (Srednjovjekovni povijesni spomenici)<\/em> (voditelj prof. dr. sc. Neven Budak), a odr\u017eavao je nastavu iz srednjovjekovne arheologije te skandinavske povijesti i kulture. Od studenoga 2017. godine zaposlen je kao docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, a trenutno je i pro\u010delnik Odsjeka. Dr\u017ei nastavu iz razli\u010ditih kolegija posve\u0107enih ranom srednjem vijeku, identitetima te upotrebama i zloupotrebama povijesti i ba\u0161tine. Od 2019. do 2023. bio je suradnik na projektu PZS-2019-02-1624 \u2013 GLOHUM \u2013 Globalni humanizmi: Novi pogledi na srednji vijek (300-1600)<\/em> (voditelj prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi\u0107). Sudjelovao je u brojnim arheolo\u0161kim iskopavanjima, kao suradnik ili zamjenik voditelja, posljednjih godina na otoku Rabu. Odr\u017eao je vi\u0161e javnih predavanja i sudjelovao kao sugovornik o srednjovjekovnim temama u radijskim i televizijskim emisijama te u novinskim intervjuima. Primarno se bavi prou\u010davanjem ranosrednjovjekovnih identiteta, oru\u017eja i razli\u010ditih aspekata upotrebe materijalne kulture u ranome srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/gkr.hr\/Magazin\/Najave\/Predstavljanje-knjiga-o-Kini-Zvonimira-Stopica-Svila-zmajevi-i-papir-i-Revolucionari-revizionisti-dogmaticari-pseta-i-ludaci<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35041,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-35040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Predstavljanje-knjiga-o-Kini-Zvonimira-Stopica.png?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":35040,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":35040,"position":1},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53372,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53372","url_meta":{"origin":35040,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Marije Vulesice \u201eFrom Zagreb to Palestine. Yugoslav Zionist Aid Networks for European Jews, 1933\u20131941\u201c u Grazu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 18. svibnja 2026. u 17 sati u Grazu bit \u0107e odr\u017eano predavanje Marije Vulesice i predstavljanje njezine knjige \u201eFrom Zagreb to Palestine. Yugoslav Zionist Aid Networks for European Jews, 1933\u20131941\u201c. Op\u0161irnije: https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/Predstavljanje-knjige-From-Zagreb-to-Palestine https:\/\/juedischestudien.uni-graz.at\/de\/neuigkeiten\/from-zagreb-to-palestine-yugoslav-zionist-aid-networks-for-european-jews-1933-1941 Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=49777","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":35040,"position":3},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":35040,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52884,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52884","url_meta":{"origin":35040,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na predstavljanje knjige \"Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine\" koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Knjigu \u0107e, uz autora Dinu Stani\u010di\u0107a, predstaviti Ljiljana Dobrov\u0161ak i Filip Hamer\u0161ak. Vi\u0161e o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35040"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35044,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35040\/revisions\/35044"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}