{"id":35004,"date":"2023-03-28T10:59:24","date_gmt":"2023-03-28T10:59:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35004"},"modified":"2023-04-08T18:47:37","modified_gmt":"2023-04-08T18:47:37","slug":"19-zagrebdox-116-dokumentaraca-u-12-programa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35004","title":{"rendered":"19. ZagrebDox: 116 dokumentaraca u 12 programa"},"content":{"rendered":"\n<p>Ovogodi\u0161nje, devetnaesto izdanje Me\u0111unarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox odr\u017eat \u0107e se od 26. o\u017eujka do 2. travnja u kinu Kaptol Boutique Cinema. U osam festivalskih dana publika \u0107e imati priliku pogledati \u010dak 116 dokumentarnih ostvarenja u 12 filmskih programa. Za slu\u017ebenu festivalsku nagradu Veliki pe\u010dat natje\u010de se 20 filmova u kategoriji me\u0111unarodnog dokumentarnog filma, a isto toliko je naslova i u regionalnoj konkurenciji.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Program ovogodi\u0161njeg ZagrebDoxa na konferenciji za medije predstavili su direktor i glavni selektor Nenad Puhovski i producent Hrvoje Puk\u0161ec.<br>&nbsp;<br>\u201eOvogodi\u0161nji&nbsp; ZagrebDox doga\u0111a se u vremenima kada su lo\u0161e godine (nadajmo se) iza, a one neizvjesne \u2013 ispred nas. Svjesni toga, izabrali smo povratak u neku staru normalnost, no gledaju\u0107i ipak kraji\u010dkom oka i prema mogu\u0107im iznena\u0111enjima. Stoga taj me\u0111uprostor \u017eelimo popuniti sa stotinjak dokumentaraca koji tematiziraju puninu svijeta u kome \u017eivimo, jer smo uvijek na\u0161oj publici \u017eeljeli pru\u017eiti \u0161to \u0161iri izbor kvalitetnih filmova. Uz povratak popularnih programa Happy Dox i Glazbeni Globus, uveli smo i neke nove, recimo Green Dox posve\u0107en ekolo\u0161kim temama. Uveli smo i nove nagrade poput one za kratkometra\u017eni dokumentarac, a posebno smo ponosni na \u010dinjenicu da nas je Europska filmska akademija uvrstila u malen broj presti\u017enih festivala \u010diji se pobjednici izravno uklju\u010duju u trku za Europski Oscar. Nestrpljivo \u010dekamo da sve to podijelimo s na\u0161om publikom i da, zajedno, ponovno prisustvujemo projekcijama, razgovorima o filmu, ali i temama koje oni poti\u010du. Dobro do\u0161li na 19. ZagrebDox!\u201e izjavio je Nenad Puhovski.<br>&nbsp;<br>Ovogodi\u0161nja Me\u0111unarodna konkurencija okupila je niz filmskih naslova koji obra\u0111uju globalno aktualne dru\u0161tvenopoliti\u010dke teme. O\u010dekivano, jedna od goru\u0107ih tema danas je i rat u Ukrajini, a Isto\u010dna fronta Vitalyja Manskog i Yevhena Titarenka nam kroz prikaz Yevhena, \u010dlana dragovolja\u010dke medicinske bojne \u010dija je zada\u0107a pru\u017eanje prve pomo\u0107i na prvoj crti boji\u0161nice, prikazuje prvih \u0161est mjeseci rata u Ukrajini. Hamletov sindrom,&nbsp; Elwire Niewiere i Piotra Roso\u0142owskog tako\u0111er nas vodi u Ukrajinu, ali nekoliko mjeseci prije ruske invazije. Kroz prikaz petero mladih ljudi koji koriste pozornicu kao platformu za izra\u017eavanje svoje tuge i traume kroz poznato pitanje &#8220;biti ili ne biti&#8221; nudi nam sna\u017ean portret generacije koja se nosi s traumom rata koji je sada njihova sada\u0161njost i budu\u0107nost. Da u svakom ratu postoje ljudi koji ne podlije\u017eu propagandi i op\u0107oj atmosferi straha dokaz su Ma\u0161a i Ilja, glavni protagonisti filma Na skliskom terenu,&nbsp; Kirilla Nenasheva, koji u ruskim gradovima organiziraju antiratne prosvjedne akcije, podr\u017eavaju svoje drugove koji su iza re\u0161etaka i na sve na\u010dine&nbsp; poku\u0161avaju promijeniti mi\u0161ljenja svojih ro\u0111aka, prijatelja i obi\u010dnih prolaznika.<br>&nbsp;<br>\u0160to to zna\u010di biti \u017eena? U svom promatra\u010dkom&nbsp; dokumentarcu Vrata sna prikazanom na Berlinaleu&nbsp; odgovor na to pitanje iranska redateljica Negin Ahmadi odlu\u010duje potra\u017eiti u susretu s kurdskim borkinjama, a Skrivena pisma redateljice&nbsp; Violet Du Feng otkriva nam tajni jezik Nushu, koji su razvile kineske \u017eene, kojima je bilo zabranjeno \u010ditati i pisati, kao tajni sustav podr\u0161ke, nade i pre\u017eivljavanja. Film je nagra\u0111ivan na brojnim festivalima; izme\u0111u ostalog&nbsp; na Tribeca FF i BFI London FF. Ljepota i krvoproli\u0107e oskarovke Laure Poitras, nominiran za ovogodi\u0161njeg&nbsp; Oscara u kategoriji dugometra\u017enog dokumentarnog filma, ali i osvaja\u010d Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu, emotivna je pri\u010da o me\u0111unarodno poznatoj umjetnici i aktivistici Nan Goldin ispri\u010dana kroz njezine dijaprojekcije, intimne intervjue, revolucionarne fotografije i rijetke snimke.&nbsp; Apolonia, Apolonia danske redateljice Lee Glob, dobitnik glavne nagrade na IDFA-u, fascinantan je portret Apolonije Sokol mlade \u017eene koja poku\u0161ava prona\u0107i svoje mjesto u svijetu umjetnosti, a Alis, Clare Weiskopf i Nicol\u00e1sa van Hemelrycka koji je na Berlinskom filmskom festivalu osvojio kristalnog medvjeda u kategoriji Generation 14plus, a na Sheffield Doc\/Fest &#8211; Youth Jury Award, vodi nas u kolumbijsko skloni\u0161te za tinejd\u017eerice i na nemilosrdne ulice Bogote gdje upoznajemo mlade \u017eene u borbi da prekinu krug nasilja i prigrle svjetliju budu\u0107nost. U Kolumbiju, ali sada u Medelin, vodi nas i Theo Montoya svojim filmom Anhell69 kojim istra\u017euje snove, sumnje i strahove jedne uni\u0161tene generacije. Film je osvojio glavnu nagradu u Leipzigu, na jednom od najva\u017enijih europskih dokumentarnih festivala. Ostajemo jo\u0161 malo u Ju\u017enoj Americi iz koje nam na ovogodi\u0161njem Doxu sti\u017ee niz odli\u010dnih naslova. Suho tlo u plamenu,&nbsp; Joane Pimenta i Adirleya Queir\u00f3sa koji je osvojio International Dox Award na Dokufestu, kao i nagrade na festivalima&nbsp; Cin\u00e9ma du R\u00e9el i IndieLisboa IFF, vodi nas u brazilske favele. Andreia samouvjereno vodi sna\u017enu motociklisti\u010dku bandu kroz favelu Sol Nascente, veliku zajednicu na periferiji Brazilije. Ona pripada Gasolineiras de Kebradas, skupini \u017eena koje preuzimaju stvari u svoje ruke rafiniraju\u0107i ilegalno crpljenu naftu u vlastitom pogonu. Cabralovo sje\u0107anje, Welketa Bungu\u00e9a, dobitnik posebnog priznanja na Sheffield Doc Festu i nagrade \u017eirija na DocLisboa, prikazuje nam slojeve jezika i pona\u0161anja kako bi proslavio povijesnu i me\u0111ugeneracijsku slo\u017eenost koja nastanjuje Gvineju Bisau. Mjesto radnje filma Tvrdo srce, Mart\u00edna Benchimola argentinska je klaonica. Sa svje\u017eom krvlju na bijelim prega\u010dama, mesari se upu\u0161taju se u kratke razgovore koji se doti\u010du o\u010deva i djece, otkrivaju\u0107i pritom svoje motivacije&nbsp; i najdublje strahove.<br>&nbsp;<br>Tema klimatskih promjena uvijek je, a i mora biti aktualna. U me\u0111unarodnoj konkurenciji, tri su filma koja se bave ovom tematikom. Izlazak,&nbsp; Evgenia Arbugaeva i Maxima Arbugaeva&nbsp; vodi nas na udaljene obale sibirskog Arktika gdje usamljeni \u010dovjek, shrvan svjedo\u010di neo\u010dekivanim promjenama uslijed zagrijavanja mora i sve ve\u0107e temperature. Film je nominiran za Oscara 2023. u kategoriji kratkog dokumentarnog filma. Aralkum, kratki film Mile Zhluktenko i Daniela Asadi Faezija, dobitnik nagrade za najbolji kratki film na Visions du R\u00e9el i specijalnog priznanja \u017eirija na Beldocsu, prepli\u0107u\u0107i razli\u010dite kinematografske teksture ponovno zami\u0161lja isu\u0161eno Aralsko more, dopu\u0161taju\u0107i starom ribaru da posljednji put isplovi, a Tkivo planine, Valentine Shasivari, prikazan na IDFA-u opisuje po\u010detak kraja \u0161kolskog primjera idile zvane &#8211; \u0161vicarsko selo, naravno, tako\u0111er uslijed klimatskih promjena.&nbsp;<br>Rojek &#8211; Zayn\u00eaa Akyola, osvaja\u010d posebne nagrade \u017eirija na Hot Docsu i posebnog priznanja na Golden Apricot Yerevan International Film Festivalu, poku\u0161ava u\u0107i u trag po\u010detku, usponu i padu Islamske dr\u017eave (ISIS) kroz osobne pri\u010de pripadnika Islamske dr\u017eave iz cijelog svijeta i njihovih supruga zato\u010denih u zarobljeni\u010dkim logorima, koji dijele zajedni\u010dki san: uspostavu kalifata. Te\u0161ko ih je razumjeti, ba\u0161 kao somalijskom dizajneru namje\u0161taja Abdiju vlastitu nasilnu pro\u0161lost, \u010diju pri\u010du nam u dokumentarcu Susjed Abdi prepri\u010dava njegov susjed, redatelj Douwe Dijksta. Nasilje je i tema filma&nbsp; Manifest,&nbsp; Angie Vinchito koji je dobitnik glavne nagrade na IDFA za najbolji film u Envision Competition. Ovaj naslov u potpunosti je sastavljen od \u0161okantnih videa koje su ruski tinejd\u017eeri objavili na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Manifest je uznemiruju\u0107 mra\u010dni mozaik, a pokazuje kako se agresija i ugnjetavanje nesvjesno prenose na sljede\u0107u generaciju.<br><br>Jeste li vodili evidenciju svoje sijede kose? Broj poljubaca koje ste razmijenili? Koliko ste puta letjeli u svojim snovima? Mo\u017eda niste, a mo\u017eda vas na ne\u0161to sli\u010dno potakne film Me\u0111uzbroj, Mohammadreza Farzada. Posljednji, film koji predstavljamo u me\u0111unarodnoj konkurenciji, ali samo taksativno, Divlje ranjene \u017eivotinje, Jakoba Pagel Andersena duboko je osobna pri\u010da o o\u010dinstvu, tjeskobi i razbijanju za\u010daranih krugova.&nbsp;&nbsp;<br>&nbsp;<br>Za Veliki pe\u010dat u regionalnoj konkurenciji ove godine konkurira 20 filmskih ostvarenja, a doti\u010du se \u0161irokog dijapazona tema, od ekologije preko obiteljskih i me\u0111uljudskih odnosa, suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, pa do najva\u017enije sporedne stvari na svijetu, nogometa.<br>&nbsp;<br>Osam autorica i autora re\u017eiralo je hrvatski dokumentarni film Osam poglavlja koji \u0107e na 19. ZagrebDoxu imati svoju svjetsku premijeru. Jasmina Be\u0161irevi\u0107, Ton\u0107i Ga\u0107ina, Dalija Dozet, Anja Kopriv\u0161ek, Petar Vuki\u010devi\u0107, Judita Gamulin, Katarina Lukec i Tiha K. Gudac vode nas kroz osam desetlje\u0107a \u017eivota osam \u017eenskih likova, po\u010dev\u0161i od od najmla\u0111eg koji ima pet, do najstarijeg s 85 godina. Osam poglavlja je omnibus koji nudi priliku promatrati nastajanje identiteta i prevladavanje prepreka koje stoje pred \u017eenama svih generacija, bile one majke ili ne. Maj\u010dino mlijeko, film Isaaca Knights-Washbourna, prikazan na DOK Leipzig i Ji.hlava IFF, nje\u017ena je pak meditacija o maj\u010dinstvu i lancima koji nas povezuju, ali i gu\u0161e. Soba za ljubav , sjevernomakedonske redateljice Suzane Dinevski dru\u0161tveni je portret dviju obitelji, a daje pogled u intimni svijet bra\u010dnih posjeta u najozlogla\u0161enijem zatvoru Idrizovo u Sjevernoj Makedoniji i u\u010dinke koje to ima na obitelj i svijet koji ih okru\u017euje. A \u0161to pak sve jednoj obitelji mo\u017ee donijeti, odnosno oduzeti neo\u010dekivan zgoditak na lutriji, saznajemo u filmu U posjetu fortuni, Matyasa Kalmana nastalom u ma\u0111arsko hrvatskoj koprodukciji, prikazanom na Sarajevo FF.&nbsp; Pri\u010du o jednoj od najve\u0107ih ljubavi, onoj izme\u0111u oca i k\u0107eri donosi nam redatelj Eneos \u00c7arka filmom Ti\u0161ina stabala banane, prikazan na Festivalu dei Popoli i osvaja\u010d The Tenk Prize na Fipadocu. U svom redateljskom prvijencu Prizori s mojim ocem, Biserka \u0160uran ulazi u razgovor s ocem o zajedni\u010dkoj pro\u0161losti, povijesti Balkana i tome \u0161to ona zna\u010di za njihov identitet. Film je osvojio nagradu \u017eirija na Trieste FF.&nbsp; Lina, film Jasmine Be\u0161irevi\u0107, vodi nas u svijet devetogodi\u0161nje djevoj\u010dice koja pro\u017eivljava jedno od najtraumati\u010dnijih iskustava u \u017eivotu djeteta, razvod roditelja.<br>&nbsp;<br>Nikolaus Geyrhalter filmom Van prostora i vremena, prati tragove sme\u0107a diljem planeta i baca svjetlo na beskrajnu borbu ljudi da steknu kontrolu nad golemim koli\u010dinama otpada. Film je dobio zna\u010dajnu Pardo Verde WWF nagradu na presti\u017enom Locarno festivalu. Intimni film Izme\u0111u revolucija, redatelja Vlada Petrija koji je u Berlinu osvojio nagradu FIPRESCI za najbolji film u programu Forum, propituje dru\u0161tvene tabue, autoritet, religiju i uloge \u017eena u Iranu i Rumunjskoj, dvije zemlje u kojima su povijest pisali gotovo isklju\u010divo mu\u0161karci. Dezerteri, Damira Markovine, dobitnik nagrade za najbolji film centralne i isto\u010dne Europe na Ji.hlava festivalu, hibridni je dokumentarni esej o izgubljenoj generaciji, njihovim me\u0111usobnim odnosima, te\u0161kim izborima i odgovoru na najte\u017ee pitanje rata: ostati ili oti\u0107i?&nbsp; Na tragu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u je i film Hotel Hope, Bojana Stoj\u010di\u0107a, koji 27 godina iza Daytonskog mirovnog sporazuma dokumentira tragove ovog povijesnog doga\u0111aja, sna koji se pretvorio u no\u0107nu moru, a kako danas danas izgleda Balkan na kojem se sukob dogodio prije dvadeset i pet godina i je li \u2018haa\u0161ka pravda\u2019 imala smisla i zna\u010daja za one koji su najgore pro\u0161li istra\u017euje upravo &#8211; Istra\u017eitelj, Viktora Portela prikazan na Ji.hlava IFF. Horror Vacui, Borisa Poljaka, prikazan na IFF Rotterdam, svojim sekvencama u jednom kadru i slobodnim, asocijativnim stilom monta\u017ee \u0161alje upozorenje na sve ve\u0107u hipermilitarizaciju svijeta u kojem \u017eivimo i \u0161to ona uzrokuje ljudskoj psihi. Gigi zvan Zakon,&nbsp; Alessandra Comodina, dobitnik posebne nagrade \u017eirija na Locarno IFF, prati Gigija, policajca koji suo\u010davaju\u0107i se s neobja\u0161njivim valom samoubojstava, kre\u0107e istra\u017eivati \u010dudan svijet izme\u0111u stvarnosti i fantazije, pritom dr\u017ee\u0107i svoje srce otvorenim za ljubav, dok kratki dokumentarni film Knin \u2013 Zadar,&nbsp; Melite Vrsaljko pri\u010da o svakodnevnom \u017eivotu benkova\u010dkog prometnika zaposlenog na \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru kroz koji vi\u0161e ne prolaze putni\u010dki vlakovi.&nbsp;<br><br>Dva su se dokumentarca u regionalnoj konkurenciji dotakla teme nogometa, Lopte, Gorane Jovanovi\u0107, otkriva nam pri\u010du koja se odvija u gotovo potpunoj medijskoj ti\u0161ini, o malonogometnom turniru&nbsp; koji ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a, svake godine okuplja pripadnike vojski \u0161est biv\u0161ih jugoslavenskih republika i film enemies 86, Josipe Kr\u010deli\u0107, koji nam donosi ispovijest impulzivnog malonogometnog&nbsp; navija\u010da.<br><br>U filmu Rebra, Farah Hasanbegovi\u0107 pribjegava animaciji kako bi potra\u017eila porijeklo onih senzacija koje nas prate cijeli \u017eivot, htjeli mi to ili ne, a kroz elokventne poteze olovkom, predstavlja osjetilnu meditaciju o materijalnoj dimenziji na\u0161ih osje\u0107aja, a redatelja Davida Ga\u0161u anonimni egzibicionist vodi kroz javnu seks \u0161umu smje\u0161tenu usred gradskog parka u filmu \u0160umica.&nbsp;&nbsp;<br>&nbsp;<br>ZagrebDox odr\u017eava se uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra.<br>&nbsp;<br>Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na <a href=\"http:\/\/zagrebdox.net\/\">slu\u017ebenoj mre\u017enoj stranici<\/a>&nbsp;te na dru\u0161tvenim mre\u017eama Festivala.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/hr\/19-zagrebdox-116-dokumentaraca-u-12-programa\/191830\">https:\/\/www.culturenet.hr\/hr\/19-zagrebdox-116-dokumentaraca-u-12-programa\/191830<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/film-i-televizija\/tajne-titovog-snimatelja-u-alziru-je-sa-sobom-uvijek-nosio-bombu-a-josipa-broza-pratio-je-posvuda-15320007\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/film-i-televizija\/tajne-titovog-snimatelja-u-alziru-je-sa-sobom-uvijek-nosio-bombu-a-josipa-broza-pratio-je-posvuda-15320007<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/kultura\/titov-snimatelj-razotkriva-zacetke-najambicioznijeg-vanjskopolitickog-projekta-sefa-bivse-jugoslavije-15320247\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/kultura\/titov-snimatelj-razotkriva-zacetke-najambicioznijeg-vanjskopolitickog-projekta-sefa-bivse-jugoslavije-15320247<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/nepoznati-zivot-covjeka-koji-je-tita-pratio-u-stopu-francuska-propaganda-sirila-je-svoju-istinu-o-ratu-on-je-slao-drugu-verziju-15321814\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/nepoznati-zivot-covjeka-koji-je-tita-pratio-u-stopu-francuska-propaganda-sirila-je-svoju-istinu-o-ratu-on-je-slao-drugu-verziju-15321814<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35005,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-35004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/ZagrebDox-2023.jpg?fit=750%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35004"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35152,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35004\/revisions\/35152"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}