{"id":34959,"date":"2023-03-23T18:02:48","date_gmt":"2023-03-23T18:02:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34959"},"modified":"2023-03-23T18:02:48","modified_gmt":"2023-03-23T18:02:48","slug":"razgovor-o-knjizi-pol-stabs-socijalisticka-jugoslavija-i-pokret-nesvrstanih-yugolab","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34959","title":{"rendered":"[Razgovor o knjizi] Pol Stabs \u2013 Socijalisti\u010dka Jugoslavija i Pokret nesvrstanih (YugoLab)"},"content":{"rendered":"\n<p>Mart 27 \/ 18:00 CET \/ IFDT \/Beograd<\/p>\n\n\n\n<p><strong>SOCIJALISTI\u010c\u041aA JUGOSLAVIJA I PO\u041aRET NESVRSTANIH:<\/strong><br><strong>DRU\u0160TVENI, \u041aULTURNI, POLITI\u010c\u041aI I E\u041aONOMS\u041aI IMAGINARIJUMI<\/strong><br><strong>(priredio Paul Stubbs, McGill-Queen\u2019s University Press, januar 2023.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>PROMOCIJA KNJIGE<\/strong><br><strong>SOCIJALISTI\u010cKA JUGOSLAVIJA I POKRET NESVRSTANIH<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon samita u Beogradu u septembru 1961. godine, socijalisti\u010dka Jugoslavija, koju je do svoje smrti 1980. predvodio predsednik Josip Broz Tito, pokrenula je pokret sa dr\u017eavama na Globalnom jugu. Pokret nesvrstanih ne samo da je ponudio alternativu hladnoratovskoj polarizaciji izme\u0111u dva hegemonisti\u010dka bloka mo\u0107i, ve\u0107 je tako\u0111e dao nadu da \u0107e svet iza\u0107i iz odnosa kolonijalne dominacije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSocijalisti\u010dka Jugoslavija i Pokret nesvrstanih\u201c istra\u017euje Pokret nesvrstanih i kao me\u0111udr\u017eavnu inicijativu odozgo prema dole i kao mesto za transnacionalnu razmenu u nauci, umetnosti i kulturi, arhitekturi, obrazovanju i industriji. \u041aroz multidisciplinarni pristup, knjiga nastoji da predstavi kontradiktornu ulogu socijalisti\u010dke Jugoslavije u dekolonizacijskim borbama Globalnog juga. Poglavlja se bave temama kao \u0161to su u\u010de\u0161\u0107e \u017eena, antifa\u0161izam i antiimperijalizam, kulturna i obrazovna razmena, tenzije u jugoslovenskoj diplomatiji, suprotstavljena shvatanja ekonomskog razvoja, uloga jugoslovenske gra\u0111evinske kompanije Energoprojekt, odnosi Jugoslavije sa Latinskom Amerikom i Afrikom i savremena podr\u0161ka za izbeglice i tra\u017eioce azila kao vid prakti\u010dnog i afektivnog zagrobnog \u017eivota jugoslovenskih nesvrstanih opredeljenja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSocijalisti\u010dka Jugoslavija i Pokret nesvrstanih\u201c nudi inovativan pristup jednom od najva\u017enijih me\u0111unarodnih pokreta dvadesetog veka i suo\u010dava se sa pitanjima ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava koja su i danas aktuelna. Ova promocija koristi knjigu kao polaznu ta\u010dku za istra\u017eivanje nasle\u0111a Pokreta nesvrstanih i uloge socijalisti\u010dke Jugoslavije u globalnom poretku, raspravljaju\u0107i o prioritetima za multidisciplinarna istra\u017eivanja u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Panelisti:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pol Stabs<\/strong> je sociolog i trenutno vi\u0161i nau\u010dni saradnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, urednik knjige i autor uvodnog poglavlja. Njegovi istra\u017eiva\u010dki interesi su: globalna socijalna politika, procesi razmene javnih politika, novi levo-zeleni urbani politi\u010dki pokreti, te siroma\u0161tvo i socijalna isklju\u010denost. Trenutno radi na istoriji Novog me\u0111unarodnog ekonomskog poretka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nemanja Radonji\u0107<\/strong> je docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i nau\u010dni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije. Njegova glavna istra\u017eiva\u010dka interesovanja su nesvrstanost, antikolonijalizam, dru\u0161tvena istorija Jugoslavije i odnosi izme\u0111u socijalisti\u010dke Jugoslavije i afri\u010dkih antikolonijalnih pokreta i postkolonijalnih dr\u017eava. Autor je poglavlja u knjizi pod nazivom \u201eNesvrstani kontinent: Afrika u globalnom imaginarijumu socijalisti\u010dke Jugoslavije\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jelena Vasiljevi\u0107<\/strong> je vi\u0161a nau\u010dna saradnica na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Njena akademska pozadina je politi\u010dka antropologija i studije gra\u0111anstva. Njeni istra\u017eiva\u010dki interesi obuhvataju teorije gra\u0111anstva, transformacije gra\u0111anstva u postjugoslovenskim dr\u017eavama, politiku se\u0107anja, gra\u0111anski anga\u017eman i dru\u0161tvene pokrete u jugoisto\u010dnoj Evropi, te ideje i prakse solidarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stefan Gu\u017evica je<\/strong> nau\u010dni saradnik na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Istra\u017euje intelektualnu i politi\u010dku istoriju balkanskog komunizma, kao i marksisti\u010dke teorije zavisnosti i neravnomernog razvoja. Autor je knjige \u201ePrije Tita. Frakcijske borbe u Komunisti\u010dkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/book-talk-paul-stubbs-socialist-yugoslavia-and-the-non-aligned-movement-yugolab\/\">https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/book-talk-paul-stubbs-socialist-yugoslavia-and-the-non-aligned-movement-yugolab\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34062,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-34959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/Stubbs.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":34959,"position":0},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":34959,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":34959,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":34959,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":34959,"position":4},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":34959,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34959"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34960,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34959\/revisions\/34960"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}