Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokre\u0107e ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Prvo predavanje pod naslovom O njegovanju (ne)ovisnosti: dubrova\u010dka diplomacija i europske velesile u novom vijeku<\/em> odr\u017eat \u0107e dr. sc. Lovro Kun\u010devi\u0107, vi\u0161i znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, u srijedu 22. o\u017eujka 2023. u 16.30 sati u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14.<\/p>\n\n\n\n Standardan sa\u017eetak dubrova\u010dke povijesti glasi: iako je le\u017eao na granici carstava, \u010dak civilizacija, Dubrovnik je svoju neovisnost sa\u010duvao stolje\u0107ima i, \u0161tovi\u0161e, pretvorio se u va\u017enog posrednika izme\u0111u Istoka i Zapada. No, ta uvrije\u017eena ocjena tek otvara klju\u010dno pitanje: kako je to Dubrovniku uspjelo? Kako je si\u0107u\u0161na dr\u017eavica okru\u017eena velesilama uspjela sa\u010duvati svoju neovisnost 450 godina? Kako je uspjela uvjeriti svoje mo\u0107ne susjede da im je korisnija kao neovisna republika nego kao dio njihovih posjeda?<\/p>\n\n\n\n Lovro Kun\u010devi\u0107<\/strong> (1979.) diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Central European University<\/em> (Budimpe\u0161ta), odsjeku za medijevistiku, a na istom odsjeku je i doktorirao 2012. godine. Od 2007. zaposlen je u HAZU, Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku, gdje je trenutno u statusu vi\u0161eg znanstvenog suradnika.<\/p>\n\n\n\n Njegov glavni znanstveni interesi su povijest diplomacije, ideologije i institucija Dubrova\u010dke Republike u novom vijeku. Autor je dvije znanstvene monografije, obje u izdanju HAZU. Prva, Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada<\/em>, ispituje na\u010dine na koje su Dubrov\u010dani predstavljali svoj grad i Republiku u najrazli\u010ditijim kontekstima, od diplomacije preko knji\u017eevnosti do javnih rituala. Druga monografija, naslovljena Vrijeme harmonije. O razlozima dru\u0161tvene i politi\u010dke stabilnosti Dubrova\u010dke Republike<\/em>, analizira razloge za iznena\u0111uju\u0107e odsustvo pobuna i nasilnih prevrata tijekom gotovo pet stolje\u0107a dubrova\u010dke neovisnosti. Kun\u010devi\u0107 je tako\u0111er uredio dva zbornika objavljena kod me\u0111unarodnih izdava\u010da: zbornika o vazalnim dr\u017eavama Osmanskog carstva u izdanju Brill<\/em>-a te zbornika posve\u0107enog povijesti glasovanja u predmodernoj Europi, koji je objavljen od Routledge<\/em>-a. Autor je niza \u010dlanaka posve\u0107enih dubrova\u010dkoj povijesti, objavljenih kod uglednih izdava\u010da poput Cambridge University Press, HAZU, Brill <\/em>i Routledge<\/em>. Treba spomenuti da je u Firenci 2007. godine otkrio nepoznate dokumente o Marinu Dr\u017ei\u0107u, uklju\u010duju\u0107i i peto Dr\u017ei\u0107evo urotni\u010dko pismo. Njegove studije nastale na temelju tih arhivskih nalaza zna\u010dajno su izmijenile sliku o politi\u010dkom anga\u017emanu najve\u0107eg hrvatskog komediografa.<\/p>\n\n\n\n Kun\u010devi\u0107 je sudjelovao u nizu hrvatskih i me\u0111unarodnih znanstvenih projekata, financiranih i organiziranih od institucija poput University of Cambridge, King\u2019s College London<\/em>, \u00c9cole Fran\u00e7aise de Rome<\/em>, HAZU i HRZZ. Trenutno sudjeluje u ERC<\/em> projektu \u201eThe Diplomacy of Small States in Early Modern South-eastern Europe\u201c koji vodi Centar za istra\u017eivanje humanistike u Budimpe\u0161ti. Primatelj je nekoliko me\u0111unarodnih stipendija koje su rezultirale duljim studijskim boravcima u Londonu, Veneciji i Leipzigu. S referatima iz dubrova\u010dke povijesti sudjelovao je na dvadesetak skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, pri institucijama poput University of Oxford, European University Institute<\/em>, University of Leeds<\/em>, King\u2019s College London <\/em>ili European University at Saint Petersburg.<\/em>Njegova knjigaMit o Dubrovniku <\/em>nagra\u0111ena je presti\u017enom stru\u010dnom nagradom \u201eMirjana Gross\u201c za najbolju historiografsku knjigu 2015. Kao gost predava\u010d u predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku. Tako\u0111er, dr\u017eao je pozvana predavanja na Sveu\u010dili\u0161tu u Padovi, Sveu\u010dili\u0161tu Freidrich Schiller u Jeni i institutu GWZO u Leipzigu. Sudjelovao je u radnoj skupini koja je osmislila i organizirala novi odsjek za povijest (Povijest Jadrana i Mediterana) na Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku. Izvr\u0161ni je urednik Dubrovnik Annals,<\/em> \u010dasopisa na engleskom jeziku koji izdaje HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.<\/p>\n\n\n\n Izvori:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n