{"id":34879,"date":"2023-03-17T10:33:26","date_gmt":"2023-03-17T10:33:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34879"},"modified":"2023-03-17T10:41:02","modified_gmt":"2023-03-17T10:41:02","slug":"poziv-na-javni-dogadaj-kako-se-nositi-s-popularnim-mitovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34879","title":{"rendered":"Poziv na javni doga\u0111aj \u201eKako se nositi s popularnim mitovima?\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Kako se suprotstaviti populisti\u010dkim i nacionalisti\u010dkim narativima? Kako razgrani\u010diti \u010dinjenica od manipulacija? Kako dekonstruirati povijesne mitove?<\/p>\n\n\n\n<p>U subotu 18. o\u017eujka od 11 sati, u kinodvorani KIC-a (Preradovi\u0107eva 5), odr\u017eat \u0107emo diskusiju s predstavnicima nevladinih organizacija iz Gr\u010dke, Rumunjske, Srbije i \u0160panjolske s kojima je u protekle tri godine <em>Documenta<\/em> radila na metodologiji kriti\u010dkog pristupa iskrivljavanju \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom razgovora, naglasak \u0107emo staviti na rad na dekonstrukciji popularnih mitova, razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i medijske pismenosti \u2013 te op\u0107enito na vje\u0161tine i znanja koje su mladima potrebne kako bi se \u0161to bolje sna\u0161li u svijetu punom dezinformacija, la\u017enih vijesti i mitova. Kolege iz Gr\u010dke, Rumunjske, Srbije i \u0160panjolske kratko \u0107e predstaviti stanje u svojoj zemlji, a nakon toga, u diskusiji, razgovarat \u0107emo o sli\u010dnostima i razlikama u obrazovanju u navedenim zemljama te prijedlozima i na\u010dinim kako to obrazovanje unaprijediti.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom doga\u0111aja, prezentirat \u0107emo i rezultate na\u0161eg zajedni\u010dkog projekta \u201eKako se nositi s popularnim mitovima\u2019\u201c. Predstavit \u0107emo pet edukativnih video materijala u kojima smo dekonstruirali po jedan mit iz svake partnerske zemlje na teme poricanje i iskrivljavanje \u010dinjenica o holokaustu na primjeru logora Jasenovac, Kosovski mit, kao primjer dr\u017eavotvornog mita koji ima sna\u017ean utjecaj na dru\u0161tvo u Srbiji i danas, mr\u017enja i stereotipi prema Romima na primjeru Rumunjske, tajne \u0161kole na primjeru Gr\u010dke, koje nam govore o na\u010dinu na koji se tamo\u0161nje stanovni\u0161tvo nosi s osmanskim naslje\u0111em te mit o Kolumbu, koji se bavi i \u0161irom temom kolonijalizma i odnosa kolonijalnih sila prema narodima koji su \u017eivjeli na tim teritorijima ranije.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavit \u0107emo i priru\u010dnik, koji donosi dodatne dekonstruirane mitove iz partnerskih zemalja, kao i brojne metode i alate pomo\u0107u kojih mo\u017eemo raditi s mladima na razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i medijske pismenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Molim zainteresirane da se registriraju na linku <a href=\"https:\/\/forms.gle\/j2M1GuyMRNytcBbD8\">https:\/\/forms.gle\/j2M1GuyMRNytcBbD8<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Veselimo se va\u0161em dolasku.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt je sufinanciran sredstvima programa Europske unije iz programa Erasmus+.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-documenta\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"q7mrBFpRo4\"><a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/poziv-na-javni-dogadaj-kako-se-nositi-s-popularnim-mitovima\/\">Poziv na javni doga\u0111aj \u201eKako se nositi s popularnim mitovima?\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Poziv na javni doga\u0111aj \u201eKako se nositi s popularnim mitovima?\u201c&#8221; &#8212; Documenta\" src=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/poziv-na-javni-dogadaj-kako-se-nositi-s-popularnim-mitovima\/embed\/#?secret=q7mrBFpRo4\" data-secret=\"q7mrBFpRo4\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34880,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-34879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Project_s-logo.png?fit=500%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":34879,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":34879,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54438,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54438","url_meta":{"origin":34879,"position":2},"title":"Debata &#8220;Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru 18. po redu festivala KROKODIL, koji se odr\u017eava 3. i 4. jula 2026. u Beogradu pod motom KNJI\u017dEVNOST KAO NEPOSLU\u0160NOST\/LITERATURE AS DISOBEDIENCE, holandski histori\u010dar Ger Duijzing \u0107e razgovarati o temi Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja. Razgovor povezuje regionalno iskustvo s aktuelnim globalnim krizama i istra\u017euje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":34879,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":34879,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":34879,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34879"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34879\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34882,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34879\/revisions\/34882"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}