{"id":34872,"date":"2023-03-14T10:39:34","date_gmt":"2023-03-14T10:39:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34872"},"modified":"2023-03-14T10:39:34","modified_gmt":"2023-03-14T10:39:34","slug":"werner-herzog-snovidenje-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34872","title":{"rendered":"Werner Herzog, \u201eSnovi\u0111enje svijeta\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Godine 1945., kada je Japan kapitulirao, Hiroo Onoda bio je \u010dasnik carske vojske kojemu je povjerena obrana malog otoka na Filipinima. Uvjeren da rat jo\u0161 uvijek traje i su\u017eivljen s pra\u0161umom, on \u0107e gotovo trideset godina nastaviti voditi imaginarni rat u kojem mu neprijatelji nisu protivni\u010dke trupe, ve\u0107 nemilosrdna priroda i vlastiti demoni. Tuma\u010denjem blje\u0161tavih satelita na nebu i glasova sa zaplijenjenog radija Onoda \u0107e za to vrijeme sklapati svoju lucidnu ideju 20. stolje\u0107a, od fragmenata koji do njega pronalaze put iz stvarnog svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Kultni redatelj i pisac Werner Herzog, koji u svojim ostvarenjima istra\u017euje ekstremno iskustvo i pribli\u017eava se nedohvatnim istinama onkraj ludila, upoznao je u Japanu Hirooa Onodu, \u010dovjeka s posebnom pro\u0161lo\u0161\u0107u. A zatim je i ispisao pri\u010du o epskoj i apsurdnoj borbi na tankoj granici jave i sna ovog japanskog vojnika, roman <em>Snovi\u0111enje svijeta<\/em>, blistavi i razigrani niz slika o smislu i besmislu na\u0161eg postojanja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU Tokiju, gdje se zatekao 1997. kako bi postavio operu <em>Chushingura<\/em>, Herzog odbija priliku da razgovara s carem i umjesto toga tra\u017ei da vidi Hirooa Onodu, japanskog ratnika koji se skrivao na filipinskom otoku od 1944. do 1974. Herzog pri\u010da Onodinu pri\u010du od njezina po\u010detka&#8230; Zapanjuju\u0107i roman o opsjednutosti koja grani\u010di s ludilom majstora tog nevelikog, ali plodonosnog izvora inspiracije.\u201d \u2013 <em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cVrlo posebna knjiga koju je napisala nesvakida\u0161nja osoba o drugoj izvanrednoj osobi. A istodobno je to knjiga o potpunom besmislu rata.\u201d \u2013 <em>K\u00f6lner Stadt-Anzeiger<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSna\u017eno, grozni\u010davo snovi\u0111enje; meditacija o istini, la\u017ei, iluziji i vremenu koje poput omamljuju\u0107e izmaglice lebdi kroz Herzogovu dojmljivu rekonstrukciju Onodina rata.\u201d \u2013 <em>New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPostoji i element romanti\u010dnog u Herzogovoj pri\u010di o pre\u017eivljavanju u pra\u0161umi, gdje se svemir svodi na pojedinca koji se bori s prirodom i kojeg ona potom preoblikuje&#8230; To je razlog \u0161to Herzog voli pra\u0161umu \u2013 zbog njezine sposobnosti da nas poka\u017ee u na\u0161em najjednostavnijem i najinspirativnijem obliku.\u201d \u2013 <em>New Republic<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cHerzogovo pisanje vrvi istom jezivom i beskompromisnom energijom kao i njegovi filmovi. Njegova pra\u0161uma pulsira halucinantnim \u017eivotom.\u201d \u2013 <em>Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU svojoj grozni\u010davoj potrazi za neuhvatljivim istinama Herzog je \u010ditateljima otvorio vrata za ljudsko ludilo, samodisciplinu i dominaciju \u2013 zasigurno njegovo \u017eivotno djelo.\u201d \u2013 <em>Washington Post<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPrilika za Herzoga da ispita \u010dovjekove dubine i tjeskobe te da ga gurne, mentalno i fizi\u010dki, preko granica.\u201d \u2013 <em>La Repubblica<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Knjiga\u00a0<\/strong><em><strong>Snovi\u0111enje svijeta<\/strong><\/em><strong>\u00a0objavljena\u00a0je u sklopu projekta <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/bestseler\/akcije\/projekt-rastimo-zajedno.html\">Growing Together<\/a> koji sufinancira Europska unija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Milan Sokli\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 128<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: sije\u010danj 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Das D\u00e4mmern der Welt<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/snovidenje-svijeta.html\">https:\/\/fraktura.hr\/snovidenje-svijeta.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34873,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-34872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/snovidjenje_svijeta.jpg?fit=412%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":34872,"position":0},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53339,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53339","url_meta":{"origin":34872,"position":1},"title":"Me\u0111unarodna konferencija &#8220;7th International Conference of the Mediterranean Maritime History Network&#8221; u Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 25. do 29. svibnja 2026. na Odjelu za povijest Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru odr\u017eava se 7. me\u0111unarodna konferencija Mediterranean Maritime History Network (MMHN) koja okuplja istra\u017eiva\u010de pomorske povijesti Mediterana. Na konferenciji sudjeluje preko 70 sudionika iz svijeta i Hrvatske koji \u0107e predstaviti svoja istra\u017eivanja koja imaju zajedni\u010dku dodirnu to\u010dku s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":34872,"position":2},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":34872,"position":3},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53942,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53942","url_meta":{"origin":34872,"position":4},"title":"Radionica &#8220;Antikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 11. lipnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se radionica\u00a0\u201eAntikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta\u201c. Radionica se organizira u okviru projekta\u00a0SOCGLOBE, financiranog iz programa Horizon Europe (ugovor br. 101130830), u suorganizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici i Odsjeka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Putopisi.jpg?fit=513%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":34872,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34872"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34872\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34874,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34872\/revisions\/34874"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}