{"id":34820,"date":"2023-03-10T18:46:40","date_gmt":"2023-03-10T18:46:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34820"},"modified":"2023-03-10T18:46:40","modified_gmt":"2023-03-10T18:46:40","slug":"anita-sengupta-srce-euroazije-geopolitika-politickog-prostora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34820","title":{"rendered":"Anita Sengupta, \u201eSrce Euroazije. Geopolitika politi\u010dkog prostora\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Mate d.o.o.<br><strong>Godina izdavanja<\/strong>: 2022.<br><strong>Op\u0107e informacije<\/strong>: 189 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Srce Euroazije je fascinantna i detaljna studija o interpretacijama i reinterpretacijama teorije Halforda Mackindera o sredi\u0161tu povijesti i \u201esr\u010danoj regiji\u201c kojom se sada smatra Euroazija. Iako se o teoriji raspravljalo i pro\u0161irivala se desetlje\u0107ima, nije izgubila niti na zna\u010daju, niti na va\u017enosti. U Rusiji je rasprava o euroazijstvu vje\u010dna. Gdje je sudbina Rusije? Je li Srednja Azija Mackinderovo sredi\u0161te povijesti? Gledano iz perspektive prostora, identiteta, etni\u010dkog sastava i prirodnih resursa, Srednja Azija je sto\u017eer, a Uzbekistan sredi\u0161te. Ovi aspekti u knjizi su detaljno ispitani i treba pohvaliti autoricu jer je uklju\u010dila stajali\u0161ta srednjoazijskih znanstvenika i vo\u0111a. Vrijedan doprinos znanju i u\u010denju. &#8211; <em>Nirmala Joshi, Zaklada Indija-Srednja Azija<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga istra\u017euje kako ste\u010deno metageografsko znanje utje\u010de na razumijevanje globalnih procesa i naknadno se transformira u geopoliti\u010dko razmi\u0161ljanje s vanjskopoliti\u010dkim implikacijama. Knjiga pru\u017ea detaljan pregled spisa, kako iz regije tako i izvan nje, koji razmatraju zna\u010daj naslije\u0111a Halforda Mackindera u kontekstu znatno promijenjene svjetske situacije. Naro\u010dito nastoji ispitati kako su kreatori politika i strate\u0161ki mislioci koristili te geopoliti\u010dke koncepte kao opravdanje za svoju politiku u regiji. Kona\u010dno, poku\u0161ava analizirati u kojoj je mjeri ovo politi\u010dko razmi\u0161ljanje preto\u010deno u praksu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz predgovora Zvonimira Stopi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Aktualna kriza globalizma s kojom se svijet suo\u010dava u ovim trenutcima prouzrokovana je srazom suprotstavljenih administrativnih i upravlja\u010dkih ideologija, u \u010demu prednja\u010de ameri\u010dka, kineska, ruska i europska. Ovi dr\u017eavni i naddr\u017eavni entiteti, u pozadini razli\u010ditih \u201eintervencija\u201d u zemlje poput Iraka, Afganistana, Sirije i Libije ili pak strate\u0161kog pozicioniranja, poput onog u Ju\u017enokineskom moru, Ladakhu, Gruziji ili Ukrajini, uvijek pod izlikom nacionalne ili \u201eglobalne sigurnosti\u201d, desetlje\u0107ima su marljivo educirale svoje dr\u017eavnike, politi\u010dare, kreatore ekonomskih i politi\u010dkih rje\u0161enja te birokrate, stvaraju\u0107i pritom idealnu podlogu za nerazumijevanje gotovo bilo kakvog ili bilo kojeg \u201edrugog\u201d. Ovaj proces, koji svoje ishodi\u0161te ima u srazovima \u201evelikih\u201d tijekom hladnoratovske povijesti, nastavio se razvijati u pozadini medijske aktualnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza, a posebno prepoznatljiv zamah dobio je tijekom administracije ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa. U prvome redu, Trumpov trgovinski rat s Kinom, tijekom koje je \u201eZapad\u201d po\u010deo u\u010diti kako na Kinu gledati kao na neprijatelja, samo je dao povoda uvijek prisutnoj kineskoj sumnji\u010davosti spram zapadnih sila da se dodatno rasplamsa i stavi se u jo\u0161 ve\u0107e \u201estanje pripravnosti\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Pandemija Covid-19, koju nitko nije mogao predvidjeti, gotovo nas je u \u010dasu podsjetila na to koliko nam je zapravo va\u017eno odr\u017eavati i podebljavati virtualne granice koje smo tijekom povijesti povla\u010dili me\u0111u razli\u010ditim dr\u017eavnim i ekonomskim sustavima, kulturama, \u201enacijama\u201d, religijama i dru\u0161tvima. Neposredno prije i pogotovo tijekom Trumpova predsjedni\u0161tva nau\u010dili smo i kako je lako krenuti korak unatrag u ekolo\u0161kom smislu te kako se u\u010dinkovito, uz manipulaciju tehnologije i medija prepunih \u201epravih istina\u201d, \u201epostistina\u201d ili \u201epoluistina\u201d, usmjeriti na unutra\u0161nje i vanjske neprijatelje koji nas unato\u010d op\u0107em rastu ili stabilizaciji standarda \u017eivota na Zapadu ugro\u017eavaju iz ovog ili onog razloga.<\/p>\n\n\n\n<p>U kona\u010dnici okolnosti \u201especijalne intervencije\u201d Rusije u Ukrajini, kao i ono \u0161to je tome prethodilo tome, razvijeni je Zapad, a ponajvi\u0161e Europsku uniju, suo\u010dio dijelom s time da je rat unato\u010d nijekanju njegove mogu\u0107nosti i vjerojatnosti u Europi itekako mogu\u0107, te dijelom s time da se izvan Europske unije na rat nije nikada niti prestalo gledati kao na oru\u0111e vanjske politike&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Za samu Hrvatsku, knjiga Srce Euroazije zna\u010dajna je jer pribli\u017eava rasprave i autore gotovo u potpunosti nepoznate hrvatskoj akademskoj zajednici. Ona unosi nove pojmove u hrvatski znanstveni rje\u010dnik vezan uz geopolitiku, poput samog pojma \u201esr\u010dane regije\u201d, od kojih su mnogi sastavni dio rje\u010dnika kori\u0161tenog u teoriji i praksi me\u0111unarodnih odnosa. Nadalje, knjiga progovara o odnosima izme\u0111u zemalja i dijelova svijeta o kojima se u Hrvatskoj ne raspravlja, a \u010dije \u0107e se razumijevanje zasigurno pokazati va\u017enim u konstruiranju bolje, stabilnije i sigurnije budu\u0107nosti kako Europske unije tako i Republike Hrvatske. S obzirom na to u kojoj se poziciji Europska unija trenutno nalazi, \u201esr\u010dana regija\u201d svakako ne bi smjela postati jo\u0161 jedan europski propust.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autorici<\/strong><br>ANITA SENGUPTA znanstvena je suradnica na Maulana Abul Kalam Azad Institute of Asian Studies u Kolkati. Autorica je knjiga Russia, China and Multilateralism in Central Asia, The Formation of the Uzbek Nation-State: A Study in Transition, Lanham, Boulder i Forntiers into Borders: The Transformation of Identities in Central Asia.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.mate.hr\/product\/2353\/srce-euroazije\">https:\/\/www.mate.hr\/product\/2353\/srce-euroazije<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34821,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-34820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Srce_Euroazije.jpg?fit=800%2C988&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34820"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34820\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34822,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34820\/revisions\/34822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}