{"id":34743,"date":"2023-03-07T23:56:00","date_gmt":"2023-03-07T23:56:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34743"},"modified":"2023-03-08T00:18:56","modified_gmt":"2023-03-08T00:18:56","slug":"predavanje-rori-arcer-i-mladen-zobec-na-severozapad-unutrasnja-migracija-jugoslovenskih-albanaca-1953-1989","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34743","title":{"rendered":"[Predavanje] Rori Ar\u010der i Mladen Zobec: Na severozapad! Unutra\u0161nja migracija jugoslovenskih Albanaca (1953-1989)"},"content":{"rendered":"\n<p>Mart 8 \/ 12:00 CET \/ IFDT<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ovo izlaganje, bazirano na teku\u0107em istra\u017eiva\u010dkom projektu Centra za studije jugoisto\u010dne Evrope Univerziteta u Gracu, obra\u0111uje fenomen radne migracije jugoslovenskih Albanaca za vreme socijalizma. Predava\u010di \u0107e nastojati da rasvetle slu\u010daj etni\u010dki i rasno obojene kategorije radnika i vlasnika malih preduze\u0107a, jugoslovenskih Albanaca, koji su posebno bili prisutni u legalnom ali moralno sumnjivom privatnom sektoru. Budu\u0107i da istoriografija uporno daje prednost me\u0111usobno isklju\u010divim srpsko-albanskim (i makedonsko-albanskim) istorijskim tvrdnjama i antagonizmima, tematski fokus ovog predavanja \u0107e biti na radnoj migraciji na severozapad zemlje \u2013 Sloveniju, Hrvatsku i Vojvodinu. Metodolo\u0161ki, istra\u017eivanje se oslanja na analizu literature i arhivskih dokumenata, kao i na opse\u017ene intervjue kao deo usmene istorije. Istra\u017eiva\u010di se pozivaju na novije nau\u010dne inovacije na polju studija rase, etniciteta, klase, roda i srodstva u jugoisto\u010dnoj Evropi, i interakcije ovih kategorija identifikacije kroz istra\u017eiva\u010dku paradigmu intersekcionalnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rori Ar\u010der<\/strong> je dru\u0161tveni istori\u010dar jugoisto\u010dne Evrope u dvadesetom veku, \u010dija se istra\u017eivanja fokusiraju na istoriju rada i istoriju roda za vreme socijalizma, i uklju\u010duju teme kao \u0161to su stanovanje, svakodnevni \u017eivot, utemeljena teorija i druge kvalitativne i interpretativne metode koje povezuju pristupe dru\u0161tvenih nauka i istra\u017eivanja dru\u0161tvene istorije. Ar\u010der rukovodi istra\u017eiva\u010dkim projektom u Centru za studije Jugoisto\u010dne Evrope Univerziteta u Gracu koji istra\u017euje istoriju migracije jugoslovenskih Albanaca unutar zemlje tokom socijalizma. Njegove novije publikacije uklju\u010duju \u201cAlbanian labor migration, the Yugoslav private sector, and its Cold War context\u201d, u posebnom odeljku \u010dasopisa <em>Labor History <\/em>(2023, u \u0161tampi) \u201cThe Cold War of labor migrants: Opportunities, struggles and adaptations across the Iron Curtain and beyond\u201d, \u010diji je jedan od urednika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mladen Zobec<\/strong> je doktorand na Univerzitetu u Gracu i istra\u017eiva\u010d na projektu \u201eNa severozapad! Unutra\u0161nja migracija jugoslovenskih Albanaca (1953-1989)\u201c. U svojoj disertaciji, Zobec istra\u017euje fenomen albanskog zanatstva i preduzetni\u0161tva u socijalisti\u010dkoj Sloveniji u kontekstu jugoslovenskog socijalisti\u010dkog modernizma. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na odseku za sociologiju Univerziteta u Ljubljani, a njegova istra\u017eiva\u010dka interesovanja kre\u0107u se u polju dru\u0161tvene i politi\u010dke istorije socijalisti\u010dke Jugoslavije. Njegov rad se uglavnom oslanja na kvalitativne istra\u017eiva\u010dke metode. Moderator je imejl liste Balkan Academic News i redovni autor prenosa Radio \u0160tudent iz Ljubljane, a posebno se bavi temama koje se ti\u010du jugoisto\u010dne Evrope.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/predavanje-rori-arcer-i-mladen-zobec-na-severozapad-unutrasnja-migracija-jugoslovenskih-albanaca-1953-1989\/\">https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/predavanje-rori-arcer-i-mladen-zobec-na-severozapad-unutrasnja-migracija-jugoslovenskih-albanaca-1953-1989\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34744,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-34743","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/nn-visuals.jpg?fit=1080%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":34743,"position":0},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":34743,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":34743,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53025,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53025","url_meta":{"origin":34743,"position":3},"title":"Dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 12. svibnja 2026. od 10 do 14.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se Dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. U Centru se trenuta\u010dno provodi jedanaest istra\u017eiva\u010dkih projekata, a tom \u0107e se prigodom predstaviti osam novih projekata: dva financirana sredstvima Hrvatske zaklade\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-Centra.jpg?fit=509%2C302&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":34743,"position":4},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":34743,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34743","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34743"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34743\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34745,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34743\/revisions\/34745"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34743"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34743"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34743"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}