U Hrvatskom institutu za povijest odr\u017ean je 28. velja\u010de znanstveni kolokvij u sklopu znanstvenog projekta \u201eRat, \u017ertve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c. Tema kolokvija bila je \u201eBosanska golgota \u010detnika 1945. godine\u201c, a svoja najnovija istra\u017eivanja predstavili su srbijanski povjesni\u010dari dr. sc. Bojan Dimitrijevi\u0107 i dr. sc. Nemanja Devi\u0107 iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n
U uvodnim rije\u010dima, prije izlaganja kolega iz Beograda, nagla\u0161eno je da je znanstveni kolokviji namijenjen znanstvenicima povjesni\u010darima s navedenog institutskog projekta i povjesni\u010darima instituta s Odjela za suvremenu povijest koji se u svojim istra\u017eivanjima bave pitanjima Drugog svjetskog rata i pora\u0107a. Usto, i u najavi izlaganja dr. Dimitrijevi\u0107a i dr. Devi\u0107a nagla\u0161eno je, \u0161to su i oni ponovili da je rije\u010d o kontroverznoj temi, o kojoj postoje i u Srbiji i drugdje razli\u010diti pogledi i tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
Kako Hrvatski institut za povijest nema nikakvih tajni u svojim bavljenjima i istra\u017eivanjima, obavijest o znanstvenom kolokviju objavljena je i na web stranici Instituta, te nije bilo nikakve zapreke da na kolokvij do\u0111u i drugi zainteresirani. Ti drugi zainteresirani bili su saborski zastupnik, dr. sc. Zlatko Hasanbegovi\u0107 i nekoliko novinara i fotografa koji su du\u017ee ili kra\u0107e vrijeme bili na kolokviju. S izuzetkom novinara Jutarnjeg lista<\/em> Vlade Vuru\u0161i\u0107a, njihova imena i prezimena nisu nam poznata. Valja napomenuti da je novinar Vuru\u0161i\u0107 stigao s desetak minuta zaka\u0161njenja na kolokviji, pri \u010demu je propustio uvodne rije\u010di i po\u010detak izlaganja. Na kraju kolokvija svima nazo\u010dnima je bilo ponu\u0111eno da postave pitanje, no nitko se nije javio za rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n Novinar Vuru\u0161i\u0107 napravio je osvrt na kolokvij i to isti dan, te je objavljen na internetskom izdanju Jutarnjeg lista<\/em> s naslovom: \u201eRevizionisti na okupu. Usred Zagreba odr\u017eano predavanje o \u2018\u010detni\u010dkoj golgoti\u2018, zanimljivo je tko ga je organizirao…\u201c i podnaslovom \u201eTema o \u010detnicima sigurno zaslu\u017euje pa\u017enju Hrvatskog instituta za povijest, ali jesu li njihovi \u010delnici prona\u0161li ba\u0161 prave sugovornike za tu temu\u201c (https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/usred-zagreba-odrzano-predavanje-o-cetnickoj-golgoti-zanimljivo-je-tko-ga-je-organizirao-15310719<\/a>) Osvrt je ilustriran fotografijom s legendom \u201e\u010cetnici i talijanski \u010dasnik, 1942. godine\u201c, premda se tema izlaganja odnosila na stanje od jeseni 1944. do ljeta 1945. i nema veze s protukomunisti\u010dkom milicijom koju su Talijani organizirali, uglavnom od srpskih \u010detnika. Uostalom i sam novinar Vuru\u0161i\u0107 priznaje da su izlaga\u010di govorili o zadnjim danima Drugog svjetskog rata na podru\u010dju Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n Odgovoran novinar, a sude\u0107i po ovome osvrtu, Vlado Vuru\u0161i\u0107 to nije, ako kani napisati \u010dlanak o nekoj problematici, prvo \u0107e do\u0107i na vrijeme, i na koncu ako ima kakvih nejasno\u0107a postaviti pitanja o tome \u0161to mu nije jasno ili \u0161to nije razumio. No to nije u\u010dinio. Da je do\u0161ao na vrijeme ili pak o nekim nedoumicama ako ih je imao, a o\u010dito nije, postavio pitanja, bilo bi mu jasno da je kolokvij organiziran za uski krug povjesni\u010dara Instituta, da nije rije\u010d o nikakvom \u201eskupu\u201c, koji on naziva: “balkanski revizionisti na okupu”, izuzimaju\u0107i svakako sebe, kako eto objektivnog i istinoljubivog. Problem je samo \u0161to novinar Vuru\u0161i\u0107 u svom osvrtu s kolokvija najbla\u017ee re\u010deno obmanjuje, neistinito izvje\u0161tava i podme\u0107e. Tekst novinara Vuru\u0161i\u0107a, ina\u010de diplomiranoga rusista nerijetko predstavljanoga i kao \u201ekremljologa\u201c, uz niz zatipaka (tipfelera da upotrijebimo internacionalizam) nastalih vjerojatno u \u017eelji brzoga izvje\u0161\u0107ivanja javnosti o \u201estra\u0161nim\u201c doga\u0111anjima u Hrvatskom institutu za povijest, veliki je broj i faktografskih gre\u0161aka. Novinar Vuru\u0161i\u0107 prigovara \u201e\u010delnicima\u201c Hrvatskoga instituta za povijest u pronalasku \u201epravih sugovornika za tu temu\u201c. Me\u0111utim, \u010delnici Hrvatskoga instituta za povijest nemaju utjecaja na vo\u0111enje znanstvenih projekata, oni su u ingerenciji voditelja projekata, u ovom slu\u010daju dr. sc. Vladimira Geigera koji ne obna\u0161a niti jednu du\u017enost u institutskoj upravi.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107e, sugovornici kojima prigovara novinar Vuru\u0161i\u0107 nisu do\u0161li iz \u201eInstituta za suvremenu historiju\u201c, jer takav institut ne postoji. Oni su do\u0161li iz Instituta za savremenu istoriju, a ukoliko je novinar Vuru\u0161i\u0107 htio prevesti njegov naziv na hrvatski onda bi on glasio Institut za suvremenu povijest. Taj institut vode\u0107i je i najve\u0107i historiografski institut u Republici Srbiji koji se zna\u010dajno bavi povije\u0161\u0107u Drugoga svjetskoga rata. Njihovu stru\u010dnost prepoznalo je tako i Srpsko narodno vije\u0107e iz Zagreba koje je 17. rujna 2019. s ovim institutom potpisalo i Protokol o znanstvenoj i kulturnoj suradnji (https:\/\/www.portalnovosti.com\/potpisan-protokol-o-suradnji-snv-a-i-instituta-za-savremenu-istoriju<\/a>).<\/p>\n\n\n\n U osvrtu na kolokvij, novinar Vuru\u0161i\u0107 pi\u0161e da je u Hrvatskom institutu za povijest odr\u017eano \u201e\u017eivopisno i pitoreskno predavanje o knjizi\u201c Bosanska golgota \u010detnika 1945. godine<\/em> \u0161to nije istina, jer knjiga takvog naslova ne postoji. Takav je naime, bio naslov kolokvija \u2013 izlaganja dr. Dimitrijevi\u0107a i dr. Devi\u0107a. Postoje knjige spomenutih srbijanskih povjesni\u010dara naslovljene Golgota \u010detnika: (Lijev\u010de polje, Jasenovac, Zidani Most)<\/em> (Beograd, 2019.) te Bosanska golgota: Slom snaga JVuO u Bosni 1945 godine<\/em> (Beograd, 2021.) i s malo guglanja po internetu to se moglo utvrditi. No novinar Vuru\u0161i\u0107 se takvim \u201eneva\u017enim\u201c detaljima o\u010dito nije \u017eelio optere\u0107ivati, mo\u017eda i stoga \u0161to su mogle dovesti u pitanje njegove konstrukcije nakane.<\/p>\n\n\n\n Tvrdnja novinara Vuru\u0161i\u010da da su dvojicu \u201esrbijanskih povjesni\u010dara ugostili \u2026 nekada\u0161nji ministar kulture Hrvatske Zlatko Hasanbegovi\u0107,<\/strong> \u010dija je jedina povijesno- politi\u010dka agenda bila ukloniti Trg mar\u0161ala Tita u Zagrebu te povjesni\u010dar Vladimir Geiger<\/strong>, kao moderator\u201c nije istinita. S obzirom da dr. Hasanbegovi\u0107 nije, niti je ikada bio djelatnik Hrvatskog instituta za povijest nije jasno kako je on mogao ugostiti dvojicu srbijanskih povjesni\u010dara. Dr. Hasanbegovi\u0107 je naime, nazo\u010dio kolokviju isto kao i novinar Vuru\u0161i\u0107, s razlikom da je on o\u010dito zainteresiran za temu izlaganja, dok je uva\u017eeni novinar tra\u017eio \u201edokazni materijal\u201c za podmetanje.<\/p>\n\n\n\n Nije istinita ni tvrdnja novinara Vuru\u0161i\u0107a da dr. Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107, rado \u201egovore o “golgoti” \u010detnika, uop\u0107e ne spominju\u0107i njihove zlo\u010dine koje su po\u010dinili tijekom rata\u201c. Kako je izlaganje na kolokviju snimljeno video zapisom i Hrvatskog instituta za povijest i N1 televizije to je lako provjeriti i ustanoviti da novinar Vuru\u0161i\u0107 ne govori istinu. U nekoliko navrata dr. Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107 spominjali su i nisu negirali \u010detni\u010dke zlo\u010dine i nad Srbima, i nad Hrvatima i nad Muslimanima (Bo\u0161njacima). <\/p>\n\n\n\n Upitna je tvrdnja novinara Vuru\u0161i\u0107a da su izlaga\u010di pre\u0161utjeli suradnju s nacistima, izlaga\u010di su naveli sve vojske i vlasti s kojima su snage pod zapovijedanjem Dra\u017ee Mihailovi\u0107a kontaktirale i bile u neborbenom dodiru. Od Nijemaca su izme\u0111u ostalog tra\u017eili na\u010din opskrbe svojih snaga. <\/p>\n\n\n\n Nije istinita ni tvrdnja novinara Vuru\u0161i\u0107a da su dr. Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107 \u201epovla\u010denje \u010detni\u010dkih kolaboracionisti\u010dkih snaga (oni ih tako ne nazivaju, ve\u0107 su oni za njih antikomunisti\u010dke snage iz gra\u0111anskog rata) uspore\u0111ivali s Bleiburgom, pa \u010dak i s epitetom ‘srpskog Katyna’ (\u0161ume kod Smolenska gdje je Staljinov NKVD likvidirao desetine tisu\u0107a poljskih \u010dasnika i vojnika nakon njema\u010dko – sovjetske podjele Poljske).\u201c Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107 nisu uop\u0107e uspore\u0111ivali \u201eslu\u010daj Zelengora\u201c u konkretnom navodu sa Katynom, nego, naprotiv, ukazali da je taj doga\u0111aj progla\u0161avan \u201esrpskim Katynom\u201c u emigrantskoj srpskoj publicistici i nekriti\u010dkim prikazima. Isto tako su dr. Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107 ukazali na neumjerene opise i pretjerane brojke ljudskih gubitaka prouzro\u010denih likvidacijama nakon zarobljavanja ili predaje Jugoslavenskoj armiji, i \u0161to je sve u literaturi spominjano, a \u0161to se pak mo\u017ee novijim istra\u017eivanjima i arhivskim dokumentima potvrditi. Na svu sre\u0107u, postoji, vjerojatno je smetnuo s uma novinar Vuru\u0161i\u0107, video zapis izlaganja na kolokviju.<\/p>\n\n\n\n Novinaru Vuru\u0161i\u0107u sporno je da su \u201e\u010detni\u010dke snage Dra\u017ee Mihailovi\u0107a\u201c<\/strong>, dr. Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107 nazivali “Jugoslavenska vojska u otad\u017ebini” (JVuO). S obzirom da je to bio njihov slu\u017eeni naziv, te\u0161ko da to mo\u017ee biti sporno. Koriste ga povjesni\u010dari u svojim znanstvenim radovima, kao \u0161to su slu\u017ebeni nazivi za partizansku vojsku bili Narodnooslobodila\u010dka vojska Jugoslavije i Jugoslavenska armija, a koji tako\u0111er dr. Dimitrijevi\u0107 i dr. Devi\u0107 u svojim izlaganjima koriste. <\/p>\n\n\n\n Novinar Vuru\u0161i\u0107 zamjera da nisu uop\u0107e spomenuti \u010detnici popa \u0110uji\u0107a, premda je bio na dijelu kolokvija na kojem je kninski pop spomenut. Uostalom, tema izlaganja kako je na po\u010detku kolokvija i nagla\u0161eno, bila je o srbijanskim i crnogorskim \u010detnicima, no i tu je spomenut pop \u0110uji\u0107 sa svojim \u010detnicima. Da ne cjepidla\u010dimo, nisu spomenuti ni makedonski ni slovenski \u010detnici, ako je novinar Vuru\u0161i\u0107 uop\u0107e i \u010duo za njihovo postojanje. A tema izlaganja dr. Dimitrijevi\u0107a i dr. Devi\u0107a odnosila se na srbijanske i crnogorske \u010detnike i \u0161to je novo u njihovim dosada\u0161njim istra\u017eivanjima i spoznajama.<\/p>\n\n\n\n Da bi kontekstualizirao svoja stajali\u0161ta o izlo\u017eenom na kolokviju, novinar Vuru\u0161i\u0107 na\u0161iroko spominje i citira mi\u0161ljenje jednog publicista i jednog povjesni\u010dara, koji su mu o\u010dito svjetonazorski bliski. I znatan dio onoga \u0161to pi\u0161e novinar Vuru\u0161i\u0107 nema nikakve veze s onim \u0161to je izlo\u017eeno na kolokviju, a to bi trebala biti tema osvrta. No kada ve\u0107 novinar Vuru\u0161i\u0107 otvara problematiku moralno-politi\u010dke podobnosti povjesni\u010dara iz Srbije o\u010dito ima kratko pam\u0107enje, da ne uporabimo neku te\u017eu, primjereniju rije\u010d. Naime, povodom naprijed navedenog Protokola o znanstvenoj i kulturnoj suradnji izme\u0111u Srpskog narodnog vije\u0107a iz Zagreba i Instituta za savremenu istoriju potpisanog 17. rujna 2019. u organizaciji Srpskog privrednog dru\u0161tva Privrednik i Vije\u0107a srpske nacionalne manjine Grada Zagreba bila je odr\u017eana i tribina \u201eNova istra\u017eivanja o suvremenoj povijesti Srba i Hrvata\u201c na kojoj su gosti bili ravnatelj i povjesni\u010dari iz Instituta za savremenu istoriju iz Beograda. Me\u0111u njima bio je, eto, i suautor dr. sc. Bojana Dimitrijevi\u0107a na knjizi \u0110eneral Mihailovi\u0107: Biografija<\/em> (Beograd, 2000.)\u201c. Zanimljivo, ve\u0107 na idu\u0107oj Privrednikovoj tribini 1. listopada 2019. pod naslovom \u201ePupovcu ne pakovati\u201c gost je bio upravo novinar Vlado Vuru\u0161i\u0107 (https:\/\/privrednik.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Izvjestaj-o-radu2019.pdf<\/a>). Nije primije\u0107eno da je prigovarao \u010delnicima Srpskog narodnog vije\u0107a za suradnju s Institutom za savremenu istoriju. Njihovo ugo\u0161\u0107avanje povjesni\u010dara iz ovog beogradskog instituta bilo je prihva\u0107eno kao dobrodo\u0161lo, i od Srpskog narodnog vije\u0107a najavljivano sljede\u0107im pozivom: \u201eU Hrvatskoj jako rijetko imamo priliku \u010duti \u0161to na tu temu imaju re\u0107i srpski istori\u010dari. Stoga, ako niste ljubitelj jednoumlja i ako \u017eelite \u010duti ne\u0161to druga\u010dije od uobi\u010dajenih mitova i legendi kojima nas zasipaju, vidimo se u Privredniku na novoj tribini\u201c (https:\/\/p-portal.net\/privrednikova-tribina-nova-istrazivanja-o-suvremenoj-povijesti-srba-i-hrvata\/<\/a>).<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno, mo\u017eemo se samo slo\u017eiti s ocjenom prof. dr. sc. Dejana Jovi\u0107a iznesenoj na spomenutoj tribini \u201eNova istra\u017eivanja o suvremenoj povijesti Srba i Hrvata\u201c: \u201eAmaterokracija ja\u010da jer mnogi sve znaju, a ni\u0161ta nisu pro\u010ditali dok javnost ne pravi razliku izme\u0111u ozbiljnih istra\u017eivanja i mi\u0161ljenja amatera\u201c (https:\/\/www.portalnovosti.com\/naukom-protiv-diletantizma<\/a>).<\/p>\n\n\n\n No, da na koncu ponovimo, u najavi izlaganja dr. Dimitrijevi\u0107a i dr. Devi\u0107a nagla\u0161eno je da je rije\u010d o kontroverznoj temi, o kojoj postoje i u Srbiji i drugdje razli\u010diti pogledi i tuma\u010denja. \u2013 A zada\u0107a je povijesne znanosti baviti se ponajprije nerije\u0161enim i kontroverznim temama, i nadamo se da novinar Vuru\u0161i\u0107 i njegovi istomi\u0161ljenici nisu ti koji \u0107e odre\u0111ivati \u0161to je i gdje dopu\u0161teno a \u0161to ne.<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Miroslav Akmad\u017ea, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Davor Marijan, voditelj Odjela za suvremenu povijest Hrvatskog instituta za povijest<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Vladimir Geiger, voditelj projekta \u201eRat, \u017ertve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n Odgovor je potom objavljen i na:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n