{"id":34579,"date":"2023-02-23T22:15:05","date_gmt":"2023-02-23T22:15:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34579"},"modified":"2023-02-23T22:15:05","modified_gmt":"2023-02-23T22:15:05","slug":"david-diop-brat-po-dusi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34579","title":{"rendered":"David Diop, \u201eBrat po du\u0161i\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Diopov kratak, ali emocijama nabijen drugi roman rasvjetljava nedovoljno istra\u017eeno poglavlje u francuskoj i senegalskoj povijesti. Dijelom folklor, dijelom egzistencijalni krik, dijelom pjesma u prozi, to je bolan prikaz besmislene patnje\u2026 razorna pri\u010da o uni\u0161tenoj nevinosti koja otvara o\u010di.\u201d \u2014 <strong>Kirkus Reviews<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Alfa Ndiaye je senegalski vojnik koji zajedno sa svojim najboljim prijateljem Madembom Diopom odlazi u jednu francusku satniju boriti se u rovovima kao takozvani \u010dokoladni vojnik u Prvome svjetskom ratu. Kada smrtno ranjeni Diop preklinje Ndiayea da mu skrati muke te\u0161ke agonije na ni\u010dijoj zemlji, Alfa ustukne i kasnije, gonjen gri\u017enjom savjesti i boli zbog gubitka, zapo\u010dinje osvetni\u010dke akcije pokre\u0107u\u0107i time spiralu nezamisliva nasilja i otvaraju\u0107i pred sobom ponor ludila\u2026 Brat po du\u0161i francusko-senegalskoga autora Davida Diopa djelo je koje na malo stranica otvara mno\u0161tvo dubokih pitanja: o rasizmu, stereotipima, kolonijalizmu, obi\u010dajnom pravu i zakonu du\u017enosti, o slobodnoj volji, \u010dinu hrabrosti, besmislu rata i mahnitosti, zlo\u010dinu i mraku, o smislu ljubavi i ljepoti \u017eivota, o ljudskome, isuvi\u0161e ljudskome, a najzad, za\u0161to ne, i o tim dioskurima ljudske nutrine \u2013 erosu i tanatosu.<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik je ovoga furioznog budu\u0107eg klasika ritmi\u010dan i osoban, instinktivan i promi\u0161ljen, i usmeni i pisani, i repetitivan i binaran, mehani\u010dki i oniri\u010dan, i magijski bajala\u010dki i djetinje nevin, pjesni\u010dki i prozai\u010dan, uzvi\u0161en i turpisti\u010dki, i Remarqueov izvje\u0161tajni status quo i Krle\u017ein naturalizam, i Bennov turpizam i Hertmansova slikarska gesta. Njegova je struktura i afri\u010dka i francuska. Njegov je domet bez granica. David Diop postao je prvi francuski pisac koji je osvojio International Booker, upravo za ovo vrhunsko djelo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eDiop u tekstu dohva\u0107a pravu narav rata \u2013 toga makabristi\u010dkoga kazali\u0161ta i nasilne drame. Odvodi svoj lik u dubine pakla i pu\u0161ta ga da ondje raste\u2026 Koliko god nasilni i uznemiruju\u0107i ti susreti bili, oni su prikazani takvom umjetni\u010dkom gestom da se u \u010ditatelju stvara \u010dudno zadovoljstvo \u010dak i pri prizorima najkrvavijih no\u0107i.\u201d \u2014 <strong>Chigozie Obioma, The New York Times Book Review<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZapanjuju\u0107e dobro.\u201d \u2014<strong> Lily Meyer, NPR<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDavid Diop lirskim jezikom iznosi ogroman utjecaj ratnih trauma na pogubljena mladog \u010dovjeka.\u201d \u2014 <strong>The Economist<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBrat po du\u0161i Davida Diopa osobito je relevantno razmi\u0161ljanje o zlima rata, kao i duboko istra\u017eivanje ljudske du\u0161e.\u201d \u2014 <strong>J. M. G. Le Cl\u00e9zio, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovaj je roman \u010dudo. Pisan jednostavnim, gotovo naivnim, a ipak zadivljuju\u0107im jezikom, govori o tragediji rovova na potresno delikatan na\u010din. Ovo nije ratni roman, ve\u0107 knjiga o onome \u0161to je Montaigne nazvao \u2018vezivom bratstva\u2019.\u201d \u2014 <strong>Tahar Ben Jelloun, Le Point<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDavid Diop ovime podi\u017ee prekrasan spomenik senegalskim strijelcima i poku\u0161ava im vratiti njihovu afri\u010dku dimenziju; poslu\u0161ati ih, razumjeti ih.\u201d \u2014 <strong>Mathias \u00c9nard, Le Monde<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>David Diop<\/strong>, ro\u0111en u Parizu 1966., odrastao u Senegalu, pro\u010delnik je Odsjeka za umjetnost, jezike i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Pauu, u Francuskoj. Bavi se francuskom knji\u017eevno\u0161\u0107u 18. stolje\u0107a i europskim prikazima Afrike u 17. i 18. stolje\u0107u. Njegov drugi roman Brat po du\u0161i u\u0161ao je u u\u017ei izbor vi\u0161e od deset uglednih knji\u017eevnih nagrada, a ve\u0107inu je i osvojio. Me\u0111u ostalim, dobio je nagradu Goncourt francuskih srednjo\u0161kolaca, Los Angeles Times Book Prize for fiction, nagradu Strega za Europu, a postao je i prvi francuski dobitnik International Bookera 2021. Roman je dosad preveden na 13 jezika. Ostale nagrade: Patrimoines 2018., Globe de Cristal 2019., Ahmadou Kourouma 2019., L\u2019Escale du Livre 2019.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 160<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Maja Vuku\u0161i\u0107 Zorica<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/david-diop\/29330-brat-po-dusi.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/david-diop\/29330-brat-po-dusi.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34580,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-34579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/brat-po-dusi.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":34579,"position":0},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":34579,"position":1},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":34579,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":34579,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":34579,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":34579,"position":5},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34579"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34581,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34579\/revisions\/34581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}