{"id":34552,"date":"2023-02-21T21:54:08","date_gmt":"2023-02-21T21:54:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34552"},"modified":"2023-02-21T21:54:08","modified_gmt":"2023-02-21T21:54:08","slug":"predavanje-denisa-kostovicova-i-ivor-sokolic-deliberativno-suocavanje-sa-prosloscu-da-li-je-moguce-activelab","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34552","title":{"rendered":"[Predavanje] Denisa Kostovicova i Ivor Sokoli\u0107 \u2013 Deliberativno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u: da li je mogu\u0107e? (ActiveLab)"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Deliberativno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u: Da li je mogu\u0107e i kako to utvrditi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Feb 23 \/ 12:00 CET \/ IFDT<\/p>\n\n\n\n<p>Ovim putem vas pozivamo na predavanje profesorke Kostovicove i profesora Sokoli\u0107a na temu deliberativnog suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Teorija demokratske deliberacije ima svoje korene u poku\u0161ajima da se formuli\u0161e funkcionisanje demokratije iz perspektive komunikacije u kontekstu razvijenih demokratskih dr\u017eava. Me\u0111utim, od nedavno smo svedoci novog pravca u razvoja ove teorije u kontekstu dru\u0161tava koja su rat i drugi oblici politi\u010dkog nasilja podelili po etni\u010dkoj ili nekoj drugoj identitetskoj liniji. Ovakav razvoj teorije demokratske deliberacije se mo\u017ee objasniti verom u to da normativne okosnice demokratske deliberacije, kao sto su racionalna argumentacija, uva\u017eavanje sagovornika i njihovih stavova, i uvi\u0111anje problema iz ugla drugog, mogu imati pozitivan uticaj u tim sredinama. Tvrdi se da deliberativna komunikacija usredsre\u0111ena na re\u0161avanje problema u podeljenim dru\u0161tvima mo\u017ee ne samo dovesti do legitimnijih re\u0161enja politi\u010dkih problema (kao uostalom i u razvijenim demokratijama), nego i da proces deliberacije moze pozitivno da uti\u010de na odnose izme\u0111u podeljenih strana, kao \u0161to je na primer smanjenje predrasuda prema pripadnicima drugih etni\u010dkih grupa. To je i razlog za\u0161to je teorija demokratske deliberacije postala privla\u010dna teoreti\u010darima izgradnje mira. Iako su artikulisali koncept deliberativne pravde kao vid suo\u010davanja sa nasle\u0111em rata i grubih kr\u0161enja ljudskih prava, do sada nismo imali na uvid nikakve dokaze da je deliberativno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u mogu\u0107e. Predavanje se osv\u0107e na teoretske, empirijske i metodolo\u0161ke manjkavosti u poku\u0161ajima da se primeni teorija demokratske deliberacije u dru\u0161tvima koja su iskusila rat, i predstavlja rezultate empirijskih istra\u017eivanja i merenja deliberativnosti diskursa u originalnim korpusima koji sadr\u017ee transkripte razgovore na temu tranzicione pravde izme\u0111u pripadnika suprotstavljenih strana na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Predavanje predstavlja deo istra\u017eivanja obavljenog u okviru istra\u017eiva\u010dkog programa sa nazivom, \u201cInterakcije u oblasti tranzicione pravde i izgradnja mira: Od stati\u010dkih do dinami\u010dnih diskursa izmedju nacionalnih, etni\u010dkih, rodnih i starosnih grupa,\u201d koji podr\u017eava Evropsko istra\u017eiva\u010dko ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj doga\u0111aj je organizovan od strane Laboratorije za aktivno gra\u0111anstvo Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr Denisa Kostovicova<\/strong> je vanredna profesorka iz oblasti globalnih politika na Institutu za evropske studije Londonske \u0161kole za ekonomiju i politi\u010dke nauke. Ona je autorka knjiga: <em>Pomirenje kri\u0161om: Kako ljudi govore o ratnim zlo\u010dinima<\/em> (<em>Reconciliation by Stealth: How People Talk About War Crimes, <\/em>koja uskoro izlazi u izdanju Cornell University Press), i <em>Kosovo: Politika identiteta i prostora<\/em>, koju je izdao Routledge 2005. godine) Sa kolegama je uredila osam knjiga, uklju\u010duju\u0107i <em>Promi\u0161ljanje pomirenja i tranzicione pravde posle okon\u010danja konflikta<\/em> (<em>Rethinking Reconciliation and Transitional Justice after Conflict<\/em> u izdanju Routledge, 2018. godine), i <em>Civilno dru\u0161tvo i tranzicije na Zapadnom Balkanu<\/em> (<em>Civil Society and Transitions in the Western Balkans, <\/em>koju je izdao Palgrave MacMillan 2013 godine). Dr Kostovicova je doktorirala na Univerzitetu u Kembrid\u017eu, pre nego \u0161to je pristupila Londonskoj \u0161koli za ekonomiju i politi\u010dke nauke radila je kao istra\u017eiva\u010dica u Linacre College na Univerzitetu u Okfsordu. Dr Kostovicova trenutno vodi istra\u017eiva\u010dki program sa nazivom, \u201cInterakcije u oblasti tranzicione pravde i izgradnja mira: Od stati\u010dkih do dinami\u010dnih diskursa izmedju nacionalnih, etni\u010dkih, rodnih i starosnih grupa,\u201d koji podr\u017eava Evropsko istra\u017eiva\u010dko ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr Ivor Sokoli\u0107<\/strong> je predava\u010d politike i me\u0111unarodnih odnosa na University of Hertfordshire i Gostuju\u0107i istra\u017eiva\u010d na Institutu za evropske studije Londonske \u0161kole za ekonomiju i politi\u010dke nauke. Sudjeluje na projektu \u201cInterakcije u oblasti tranzicione pravde i izgradnja mira: Od stati\u010dkih do dinami\u010dnih diskursa izme\u0111u nacionalnih, etni\u010dkih, rodnih i starosnih grupa,\u201d koji podr\u017eava Europsko istra\u017eiva\u010dko vije\u0107e. Projekt istra\u017euje procese tranzicijske pravde u biv\u0161oj Jugoslaviji. Doktorirao je na UCL School of Slavonic and East European Studies, te magistrirao i diplomirao europsku politiku na University of Wales, Aberystwyth. Dr Sokoli\u0107 je autor knjige <em>Me\u0111unarodni sudovi i masovni zlo\u010dini: Narativi o ratu i pravdi u Hrvatskoj <\/em>(<em>International Courts and Mass Atrocity: Narratives of War and Justice in Croatia) <\/em>koju je objavio Palgrave MacMillan 2019. godine, i autor je brojnih \u010dlanaka vezana uz tranzicijsku pravdu u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije u \u010dasopisima <em>Cooperation &amp; Conflict<\/em>, <em>Nations &amp; Nationalism, Nationalities Papers, S\u00fcdosteuropa<\/em> i <em>Politi\u010dka Misao<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/predavanje-denisa-kostovicova-i-ivor-sokolic-deliberativno-suocavanje-sa-prosloscu-da-li-je-moguce-activelab\/\">https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/predavanje-denisa-kostovicova-i-ivor-sokolic-deliberativno-suocavanje-sa-prosloscu-da-li-je-moguce-activelab\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34553,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-34552","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/da-li-je-moguce.jpg?fit=1080%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":34552,"position":0},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":34552,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":34552,"position":2},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52930","url_meta":{"origin":34552,"position":3},"title":"Studentska prezentacija o studijskom putovanju \u201cSje\u0107anja na mjesta kulturne traume\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak (07.05.2026) u 17:15h na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu o\u010dekuje vas zanimljiva studentska prezentacija o studijskom putovanju \u201cSje\u0107anja na mjesta kulturne traume\u201d u organizaciji KSFPZG-a i KSFF-a. Prezentacija \u0107e prikazivati slike mjesta koja su obi\u0161li tijekom putovanja, njihove dojmove i osvrte na suo\u010davanje s mjestima kolektive traume te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Studijsko-putovanje.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":34552,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":34552,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34552"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34552\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34554,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34552\/revisions\/34554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34553"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}