{"id":34552,"date":"2023-02-21T21:54:08","date_gmt":"2023-02-21T21:54:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34552"},"modified":"2023-02-21T21:54:08","modified_gmt":"2023-02-21T21:54:08","slug":"predavanje-denisa-kostovicova-i-ivor-sokolic-deliberativno-suocavanje-sa-prosloscu-da-li-je-moguce-activelab","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34552","title":{"rendered":"[Predavanje] Denisa Kostovicova i Ivor Sokoli\u0107 \u2013 Deliberativno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u: da li je mogu\u0107e? (ActiveLab)"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Deliberativno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u: Da li je mogu\u0107e i kako to utvrditi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Feb 23 \/ 12:00 CET \/ IFDT<\/p>\n\n\n\n<p>Ovim putem vas pozivamo na predavanje profesorke Kostovicove i profesora Sokoli\u0107a na temu deliberativnog suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Teorija demokratske deliberacije ima svoje korene u poku\u0161ajima da se formuli\u0161e funkcionisanje demokratije iz perspektive komunikacije u kontekstu razvijenih demokratskih dr\u017eava. Me\u0111utim, od nedavno smo svedoci novog pravca u razvoja ove teorije u kontekstu dru\u0161tava koja su rat i drugi oblici politi\u010dkog nasilja podelili po etni\u010dkoj ili nekoj drugoj identitetskoj liniji. Ovakav razvoj teorije demokratske deliberacije se mo\u017ee objasniti verom u to da normativne okosnice demokratske deliberacije, kao sto su racionalna argumentacija, uva\u017eavanje sagovornika i njihovih stavova, i uvi\u0111anje problema iz ugla drugog, mogu imati pozitivan uticaj u tim sredinama. Tvrdi se da deliberativna komunikacija usredsre\u0111ena na re\u0161avanje problema u podeljenim dru\u0161tvima mo\u017ee ne samo dovesti do legitimnijih re\u0161enja politi\u010dkih problema (kao uostalom i u razvijenim demokratijama), nego i da proces deliberacije moze pozitivno da uti\u010de na odnose izme\u0111u podeljenih strana, kao \u0161to je na primer smanjenje predrasuda prema pripadnicima drugih etni\u010dkih grupa. To je i razlog za\u0161to je teorija demokratske deliberacije postala privla\u010dna teoreti\u010darima izgradnje mira. Iako su artikulisali koncept deliberativne pravde kao vid suo\u010davanja sa nasle\u0111em rata i grubih kr\u0161enja ljudskih prava, do sada nismo imali na uvid nikakve dokaze da je deliberativno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u mogu\u0107e. Predavanje se osv\u0107e na teoretske, empirijske i metodolo\u0161ke manjkavosti u poku\u0161ajima da se primeni teorija demokratske deliberacije u dru\u0161tvima koja su iskusila rat, i predstavlja rezultate empirijskih istra\u017eivanja i merenja deliberativnosti diskursa u originalnim korpusima koji sadr\u017ee transkripte razgovore na temu tranzicione pravde izme\u0111u pripadnika suprotstavljenih strana na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Predavanje predstavlja deo istra\u017eivanja obavljenog u okviru istra\u017eiva\u010dkog programa sa nazivom, \u201cInterakcije u oblasti tranzicione pravde i izgradnja mira: Od stati\u010dkih do dinami\u010dnih diskursa izmedju nacionalnih, etni\u010dkih, rodnih i starosnih grupa,\u201d koji podr\u017eava Evropsko istra\u017eiva\u010dko ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj doga\u0111aj je organizovan od strane Laboratorije za aktivno gra\u0111anstvo Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr Denisa Kostovicova<\/strong> je vanredna profesorka iz oblasti globalnih politika na Institutu za evropske studije Londonske \u0161kole za ekonomiju i politi\u010dke nauke. Ona je autorka knjiga: <em>Pomirenje kri\u0161om: Kako ljudi govore o ratnim zlo\u010dinima<\/em> (<em>Reconciliation by Stealth: How People Talk About War Crimes, <\/em>koja uskoro izlazi u izdanju Cornell University Press), i <em>Kosovo: Politika identiteta i prostora<\/em>, koju je izdao Routledge 2005. godine) Sa kolegama je uredila osam knjiga, uklju\u010duju\u0107i <em>Promi\u0161ljanje pomirenja i tranzicione pravde posle okon\u010danja konflikta<\/em> (<em>Rethinking Reconciliation and Transitional Justice after Conflict<\/em> u izdanju Routledge, 2018. godine), i <em>Civilno dru\u0161tvo i tranzicije na Zapadnom Balkanu<\/em> (<em>Civil Society and Transitions in the Western Balkans, <\/em>koju je izdao Palgrave MacMillan 2013 godine). Dr Kostovicova je doktorirala na Univerzitetu u Kembrid\u017eu, pre nego \u0161to je pristupila Londonskoj \u0161koli za ekonomiju i politi\u010dke nauke radila je kao istra\u017eiva\u010dica u Linacre College na Univerzitetu u Okfsordu. Dr Kostovicova trenutno vodi istra\u017eiva\u010dki program sa nazivom, \u201cInterakcije u oblasti tranzicione pravde i izgradnja mira: Od stati\u010dkih do dinami\u010dnih diskursa izmedju nacionalnih, etni\u010dkih, rodnih i starosnih grupa,\u201d koji podr\u017eava Evropsko istra\u017eiva\u010dko ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr Ivor Sokoli\u0107<\/strong> je predava\u010d politike i me\u0111unarodnih odnosa na University of Hertfordshire i Gostuju\u0107i istra\u017eiva\u010d na Institutu za evropske studije Londonske \u0161kole za ekonomiju i politi\u010dke nauke. Sudjeluje na projektu \u201cInterakcije u oblasti tranzicione pravde i izgradnja mira: Od stati\u010dkih do dinami\u010dnih diskursa izme\u0111u nacionalnih, etni\u010dkih, rodnih i starosnih grupa,\u201d koji podr\u017eava Europsko istra\u017eiva\u010dko vije\u0107e. Projekt istra\u017euje procese tranzicijske pravde u biv\u0161oj Jugoslaviji. Doktorirao je na UCL School of Slavonic and East European Studies, te magistrirao i diplomirao europsku politiku na University of Wales, Aberystwyth. Dr Sokoli\u0107 je autor knjige <em>Me\u0111unarodni sudovi i masovni zlo\u010dini: Narativi o ratu i pravdi u Hrvatskoj <\/em>(<em>International Courts and Mass Atrocity: Narratives of War and Justice in Croatia) <\/em>koju je objavio Palgrave MacMillan 2019. godine, i autor je brojnih \u010dlanaka vezana uz tranzicijsku pravdu u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije u \u010dasopisima <em>Cooperation &amp; Conflict<\/em>, <em>Nations &amp; Nationalism, Nationalities Papers, S\u00fcdosteuropa<\/em> i <em>Politi\u010dka Misao<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/predavanje-denisa-kostovicova-i-ivor-sokolic-deliberativno-suocavanje-sa-prosloscu-da-li-je-moguce-activelab\/\">https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/predavanje-denisa-kostovicova-i-ivor-sokolic-deliberativno-suocavanje-sa-prosloscu-da-li-je-moguce-activelab\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34553,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-34552","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/da-li-je-moguce.jpg?fit=1080%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":34552,"position":0},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54476,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54476","url_meta":{"origin":34552,"position":1},"title":"Predavanje Senne \u0160imek &#8220;Croatian Government Responses to ICTY Judgments on Bosnia and Herzegovina: Continuity or Change?&#8221; u Berlinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu kolokvija \"Themen, Theorien und Forschungsans\u00e4tze in der Geschichte Mittel-\/S\u00fcdosteuropas\" (TTF) koji se odr\u017eava na\u00a0Katedri za povijest jugoisto\u010dne Europe (Chair for Southeast European History) u okviru Odsjeka za povijest Humboldtovog sveu\u010dili\u0161ta u Berlinu, u srijedu, 8. srpnja 2026. u 12:15, doktorandica na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Huberlin-logo_svg.png?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Huberlin-logo_svg.png?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Huberlin-logo_svg.png?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Huberlin-logo_svg.png?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":34552,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":34552,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":34552,"position":4},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":34552,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34552"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34552\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34554,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34552\/revisions\/34554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34553"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}