{"id":34519,"date":"2023-02-17T23:19:27","date_gmt":"2023-02-17T23:19:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34519"},"modified":"2023-02-17T23:21:17","modified_gmt":"2023-02-17T23:21:17","slug":"jiri-menzel-hirovita-ljeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34519","title":{"rendered":"Ji\u0159\u00ed Menzel, &#8220;Hirovita ljeta&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Hirovita ljeta<\/em> autobiografija je \u010de\u0161kog i svjetskog majstora filmskih i kazali\u0161nih komedija Ji\u0159\u00edja Menzela.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor u knjizi opisuje djetinjstvo i kulturno ozra\u010dje u pra\u0161koj gra\u0111anskoj obitelji, studij na Filmskoj akademiji (iako je vi\u0161e volio kazali\u0161te), snimanje Oscarom nagra\u0111enog prvijenca &#8220;Strogo kontrolirani vlakovi&#8221; i ostalih svojih filmova, me\u0111u kojima i potpuno slu\u010dajan nastanak divnog &#8220;Sela mojeg malog&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi doznajemo kako unato\u010d ne ba\u0161 nao\u010ditu izgledu, stidljivosti, slabovidnosti i tihu glasu Menzel igrom slu\u010daja postaje filmski i kazali\u0161ni glumac. Kao ikoni Pra\u0161kog prolje\u0107a nakon sovjetske okupacije zabranjen mu je rad. Sklapa bizarne nagodbe i kompromise s re\u017eimom jer, za razliku od Milo\u0161a Formana ili Milana Kundere, treba kontakt s doma\u0107om publikom. U autobiografiji su na\u0161li mjesto i do\u017eivljaji tijekom re\u017eiranja i omiljenih mu boravaka u Hrvatskoj. Svojim osebujnim stilom pro\u017eetim humorom, ali ne bez kriti\u010dke o\u0161trice, Menzel daje pogled na poslijeratnu povijest \u010de\u0161koga dru\u0161tva, na \u201ekuhinju\u201c oko dodjela Oscara i drugih nagrada (koje dr\u017ei doma u ormaru kako se ne bi uzoholio), na komi\u010dne susrete s Alfredom Hitchcockom i drugim svjetskim li\u010dnostima. Menzel opisuje svoje kreativne metode i sazrijevanje nazor\u00e2 na umjetnost utemeljenih na kredu: \u201e\u017delim raditi filmove i predstave koji \u0107e se svidjeti publici i koje \u0107e ljudi rado dolaziti gledati.\u201c Knjiga je pisana u njegovu karakteristi\u010dnom stilu: s nagla\u0161enim crnim humorom i autoironijom, autor pitkim i pristupa\u010dnim jezikom pripovijeda zgode i nezgode redateljskog i gluma\u010dkog \u017eivota te urnebesne detalje sa snimanja nekih od njegovih najpoznatijih filmskih ostvarenja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Filmove Ji\u0159\u00edja Menzela gledao sam bezbroj puta, no njega sam vidio samo jedanput \u2013 2008. godine, kada je gostovao u na\u0161oj filmskoj emisiji Posebni dodaci. Klasici \u201emanjih\u201c kinematografija nerijetko te\u0161ko prelaze granice vlastitih kultura. Menzel nije imao takvih problema. Bio je poznat svugdje. Ali rijetko gdje toliko voljen i cijenjen kao u Hrvatskoj. Ne znam da je u nekoj izvan\u010de\u0161koj filmskoj Bibliji Menzel kanoniziran kao u na\u0161oj Filmskoj enciklopediji, kao \u201e(\u2026)jedan od najzna\u010dajnijih suvremenih stvaralaca u \u017eanru filmske komedije\u201c (\u2026) Prije emisije obo\u017eavali smo njegov rezervirani stav prema pretencioznosti i onima koji sami sebe progla\u0161avaju umjetnicima. Nakon emisije bio nam je jo\u0161 i dra\u017ei. Kratko i jasno, bez ve\u0107ih pretenzija, rekao je sve \u0161to je mislio re\u0107i. Govorio je zabavno, duhovito i melankoli\u010dno, upravo onako kako je govorila i njegova umjetnost.&#8221; &#8211; Dean \u0160o\u0161a, filmski kriti\u010dar<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Nakon re\u010denice: \u201e\u2026bit \u0107u vam iskren, \u017eeljeli smo da Steven Seagal snimi dokumentarac za na\u0161 Dokumentarni program, ali nas je odbio, pa smo se sjetili vas\u201c uslijedio je njegov poznati gumeni smije\u0161ak i vi\u0161esatno gnu\u0161anje nad akcijskim junacima\u2026 Pristao je! (\u2026) Ponosan sam \u0161to smo sura\u0111ivali, smijali se i dru\u017eili na snimanjima i \u0161to je arhiv HRT-a bogatiji za dva intimna filma u kojima je Ji\u0159\u00ed ogolio samog sebe i sve nas. Njegovu pristojnost i duhovitost pamte ljudi koji su imali sre\u0107e raditi s njim na ovim projektima.<\/p>\n\n\n\n<p>Hvala, Jirka.&#8221; &#8211; Miro Brankovi\u0107, redatelj<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>O AUTORU:<\/p>\n\n\n\n<p>Ji\u0159\u00ed Menzel (1938. \u2013 2020.) bio je \u010de\u0161ki filmski i kazali\u0161ni redatelj i glumac. Studirao je re\u017eiju na Filmskoj i televizijskoj akademiji (FAMU) u Pragu, gdje je poslije i predavao. Bio je jedan od glavnih predstavnika \u010de\u0161kog novog vala u kinematografiji, a djela su mu prepoznatljiva po nenametljivu i melankoli\u010dnu humoru koji se provla\u010di i kroz djela ozbiljne tematike. Svjetsku slavu stekao je svojim prvim cjelove\u010dernjim filmom &#8220;Strogo kontrolirani vlakovi&#8221;, za koji je 1968. dobio Oscara za najbolji strani film, a film &#8220;Selo moje malo&#8221; iz 1985. bio je nominiran za istu nagradu. Me\u0111u najpoznatijim Menzelovim filmovima jesu i &#8220;Hirovito ljeto&#8221; iz 1968., &#8220;\u0160eve na koncu&#8221; iz 1969., &#8220;Stri\u017eeno, skra\u0107eno&#8221; iz 1981., &#8220;Sve\u010danosti visibaba&#8221; iz 1984. te &#8220;Slu\u017eio sam engleskog kralja&#8221; iz 2006. Kao glumac nastupio je u osamdesetak filmova. Menzel je re\u017eirao dvadeset osam filmova i stotinu kazali\u0161nih predstava u \u010ce\u0161koj i inozemstvu, od kojih sedam u Hrvatskoj. Njegova dva dokumentarna filma posve\u0107ena su Hrvatskoj, koju je smatrao svojom drugom domovinom: &#8220;Va\u0161e more, na\u0161e more&#8221; i &#8220;Moj Dubrovnik&#8221; iz 2010., a 2017. je prihvatio rad na re\u017eiji dokumentarnog filma &#8220;Moj Zagreb&#8221;, u \u010demu su ga sprije\u010dili bolest i smrt.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Dagmar Ruljan\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p>Suizdava\u010d: Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 424<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/hirovita-ljeta.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/hirovita-ljeta.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/express.24sata.hr\/kultura\/sve-sto-sam-u-zivotu-uspio-postici-postigao-sam-lako-26338\">https:\/\/express.24sata.hr\/kultura\/sve-sto-sam-u-zivotu-uspio-postici-postigao-sam-lako-26338<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/dobro-sam-predvidio-ubrzo-nakon-titove-smrti-na-prijestolje-su-doista-sjeli-njegovi-dvorjani-milosevic-a-onda-u-hrvatskoj-tudman-15295801\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/dobro-sam-predvidio-ubrzo-nakon-titove-smrti-na-prijestolje-su-doista-sjeli-njegovi-dvorjani-milosevic-a-onda-u-hrvatskoj-tudman-15295801<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34520,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-34519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Menzel.jpg?fit=850%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":34519,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":34519,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":34519,"position":2},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":34519,"position":3},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":34519,"position":4},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":34519,"position":5},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a &#8220;Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34519"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34522,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34519\/revisions\/34522"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}