{"id":34516,"date":"2023-02-17T23:03:28","date_gmt":"2023-02-17T23:03:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34516"},"modified":"2023-02-17T23:03:28","modified_gmt":"2023-02-17T23:03:28","slug":"vanessa-montfort-zena-bez-imena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34516","title":{"rendered":"Vanessa Montfort, \u201e\u017dena bez imena\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Koliko je \u017eena u sjeni mu\u0161karaca koji su bili potpisani na njihova djela? Nakon hit-knjige <em>\u017dene koje kupuju cvije\u0107e<\/em> Vanessa Montfort napisala je jo\u0161 jedan nevjerojatan roman koji se \u010dita u dahu, ovoga puta o pre\u0161u\u0107enoj \u017eenskoj povijesti, pisanju, \u017ertvi i upornosti.<br><em>\u017dena bez imena<\/em> maestralna je knjiga o prvoj \u0161panjolskoj dramati\u010darki Mar\u00edji Lej\u00e1rragi, koju je povijest zametnula, da bi se tek nedavno otkrilo kako je bila suautorica, a nerijetko i jedina autorica djela koja je potpisivao njezin suprug, jedan od najve\u0107ih \u0161panjolskih dramati\u010dara.<br>Prate\u0107i dvije paralelne radnje, Mar\u00edjin nepredvidiv \u017eivot s po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a i mladu redateljicu Noeliju koja u sada\u0161njosti poku\u0161ava postaviti predstavu za koju vjeruje da je djelo Mar\u00edjina mu\u017ea, <em>\u010cini<\/em>, rasple\u0107e se velika pri\u010da o ljubavi, knji\u017eevnosti i kazali\u0161tu, ali i o \u017eenskom stvarala\u0161tvu i njegovu nepriznavanju.<br>Pri\u010da je to i o Madridu s po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a, o velikim knji\u017eevnim imenima koja prvi put izlaze na scenu, poput Garc\u00edje Lorce ili Jimeneza, o velikim glazbenicima poput Falle i Stravinskog. Uz bok najve\u0107ima, Mar\u00eda je pisala povijest, bore\u0107i se tada i za pravo glasa \u017eena, nikad ne pristaju\u0107i na politi\u010dke ucjene. Vanessi Montfort bit \u0107emo kroz cijeli roman zahvalni na hrabrosti da u <em>\u017deni bez imena <\/em>ispri\u010da ovu izvanrednu pri\u010du o nepravedno zaboravljenoj spisateljici.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>\u017dena bez imena<\/em> jedno je od najambicioznijih djela Vanesse Monfort u kojemu nam autorica s velikim knji\u017eevnim umije\u0107em i dokumentaristi\u010dkom pouzdano\u0161\u0107u pribli\u017eava lik jedne od najplodnijih spisateljica iz sjene u 20. stolje\u0107u. Roman proni\u010de u odgovore koji le\u017ee iza misterija \u0161to ga predstavljaju mnogobrojna Mar\u00edjina imena \u2013 obiteljsko Mar\u00eda de la O Lej\u00e1rraga Garc\u00eda, pa Mar\u00eda Mart\u00ednez Sierra po suprugu, da bi poku\u0161ala vratiti vlastito autorstvo i vidljivost svojih djela postaju\u0107i Mar\u00eda Lej\u00e1rraga. Upoznat \u0107emo njezinu kreativnost i duh koji su je vodili u osvajanje svjetova i s kojima je napisala ponajbolja djela onog doba ne potpisuju\u0107i ih. Montfort nam u toj romansiranoj biografiji donosi umjetni\u010dki Madrid dvadesetih godina i likove epohe s kojima je Mar\u00eda prijateljevala ili sura\u0111ivala, od kazali\u0161ne impresarije Mar\u00edje Guerrero do slavnog pisca Benita P\u00e9reza Gald\u00f3sa.\u201d \u2013 Manuela Vicente Fern\u00e1ndez, <em>Moon Magazine<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIzvanredna pri\u010da o \u017eeni koja je iz sjene napisala neka od najva\u017enijih djela \u0161panjolske knji\u017eevnosti 20. stolje\u0107a. Od autorice <em>\u017dena koje kupuju cvije\u0107e<\/em> sti\u017ee fascinantna pustolovina o \u017eeni koju je povijest pre\u0161u\u0107ivala&#8230; sve dosad.\u201d \u2013 Casa del libro<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cVanessa Montfort uzela je gotovo nepoznat lik iz na\u0161e kulturne povijesti kako bi napisala strastven i prekrasan roman.\u201d \u2013 Julia Navarro<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: \u0161panjolski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Tamara Horvat Kanjera<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 552<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: sije\u010danj 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: La mujer sin nombre<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/zena-bez-imena.html\">https:\/\/fraktura.hr\/zena-bez-imena.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34517,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-34516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/zena_bez_imena.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":34516,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":34516,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":34516,"position":2},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":34516,"position":3},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55044","url_meta":{"origin":34516,"position":4},"title":"Nathan Thrall, &#8220;Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Napisana na temelju stvarnoga doga\u0111aja, knjiga Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije ameri\u010dkoga spisatelja i novinara Nathana Thralla duboko je potresan, intimisti\u010dki prikaz svakodnevice u Jeruzalemu i na Zapadnoj obali u kojem autor opisom jednoga izoliranog tragi\u010dnog doga\u0111aja nastoji pojasniti sve uzroke i posljedice izraelsko-palestinskoga sukoba.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":34516,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34516"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34518,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34516\/revisions\/34518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}