Jagoda Truhelka (1864. \u2013 1957.) autorica je \u010dija se javna recepcija ve\u0107inom vezuje uz hrvatsku dje\u010dju knji\u017eevnost iako su s pravom sve izra\u017eeniji interesi knji\u017eevne i kulturne (\u017eenske) povijesti te feministi\u010dke i knji\u017eevne kritike za njezin lik i njezino stvarala\u0161tvo, \u010diji rezultati osvjetljavaju posve novu vizuru njezina javnog djelovanja. Izravno je Truhelka svjedo\u010dila strahotama Prvoga svjetskog rata u Sarajevu te naposljetku i krahu Monarhije uvijek anga\u017eirano djeluju\u0107i svojom knji\u017eevnom rije\u010dju te uzimaju\u0107i u za\u0161titu one najranjivije. Njezin politi\u010dki pesimizam nedugo nakon raspada Monarhije vodio ju je uvjetnoj radikalizaciji ideolo\u0161kih stavova u razdobljima koja su uslijedila, \u0161to je odredilo knji\u017eevnopovijesnu predod\u017ebu autorice koja ju je vezivala isklju\u010divo uz kr\u0161\u0107ansku svjetonazorsku koncepciju i hrvatsku nacionalnu poziciju zanemaruju\u0107i Truhelkin javni (pregala\u010dki) rad prije. \u010cinilo mi se potrebnim upoznati i njezin osobni lik, poku\u0161ati razumjeti njezina uvjerenja jer je rije\u010d o reprezentativnoj figuri hrvatske \u017eenske knji\u017eevne i kulturne povijesti koja svoje knji\u017eevne i profesionalne po\u010detke ipak vezuje uz vrijeme kada se \u017eene tek pojavljuju u javnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu, krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Upravo je Truhelka, kako navodi Zdenka Markovi\u0107 (1939), izrekla prvu glasnu rije\u010d u obranu \u017eena u literaturi suprotstavljaju\u0107i se onda\u0161njemu javnom mi\u0161ljenju. Jagoda Truhelka borila se knji\u017eevnom rije\u010dju, tiho i samozatajno, uvijek na strani slabijih, svoju ti\u0161inu transformiraju\u0107i u knji\u017eevno sna\u017ean i anga\u017eiran glas.<\/p>\n\n\n\n
Iz recenzija:<\/p>\n\n\n\n
“Jedna od sto\u017eernih pojava u hrvatskoj dje\u010djoj knji\u017eevnosti u vrijeme kada zapo\u010dinje klju\u010dno modeliranje njezinih obrisa na samom kraju Austro-Ugarske svakako je Jagoda Truhelka. Njezina knji\u017eevna relevantnost nesporno je prepoznata tridesetih godina u mnogo puta isticanom trolistu Jagoda Truhelka \u2013 Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 \u2013 Vladimir Nazor. Me\u0111utim, revolucionarna promjena dru\u0161tvenog poretka 1945. zna\u010dila je i gotovo potpuno potiskivanje knji\u017eevnog djela Jagode Truhelke u zaborav. Uspostavom demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj nametnula se potreba revalorizacije komunisti\u010dkog naslje\u0111a, a time onda i restauracije objektivne slike hrvatske pro\u0161losti pa onda i zaslu\u017eenih mjesta koja su zauzimali velikani poput Jagode Truhelke. U\u010dinjeni su znatni napori jer se iz godine u godinu javlja sve vi\u0161e knji\u017eevnih povjesni\u010dara koji su Jagodu Truhelku obra\u0111ivali u \u010dlancima, to \u0107e re\u0107i jakim upaljenim reflektorima poku\u0161avali su u\u0107i u dubinu izu\u010davanog aspekta. To je nu\u017eno dovodilo tek do fragmentarnih odgovora limitiranog vidokruga. No svakim takvim poku\u0161ajem sve je vi\u0161e dolazila do izra\u017eaja potreba za sintezom, prikazom cjelovitoga knji\u017eevnog lika i djela Jagode Truhelke. Knjiga Katarine Ivon odgovara upravo na tu nasu\u0161nu potrebu: ona nam daje zaokru\u017eenu, reljefnu sliku ne samo lika i knji\u017eevnog djela Jagode Truhelke ve\u0107 i osobiti pogled na kulturne vrijednosti koje oni prezentiraju i nastoje afirmirati kao i polo\u017eaj Truhelkina lika i knji\u017eevnog djela i u povijesti hrvatske knji\u017eevnosti, i u povijesti hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti, i u povijesti ideja (otvaranje \u017eenskog pitanja), i u afirmaciji i analizi konzervativne misli.” <\/p>\n\n\n\n
\u2014 Berislav Majhut<\/p>\n\n\n\n
Katarina Ivon<\/strong> ro\u0111ena je 1976. u Zadru, gdje je zavr\u0161ila osnovnu i srednju \u0161kolu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost 2000. godine. Na istom je fakultetu doktorirala 2011. godine. Zaposlena je na Odjelu za izobrazbu u\u010ditelja i odgojitelja Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, gdje predaje kolegije iz teorije knji\u017eevnosti, novije hrvatske knji\u017eevnosti i hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Njezini primarni znanstveni interesi usmjereni su prema novijoj i dje\u010djoj hrvatskoj knji\u017eevnosti, knji\u017eevnoj i kulturnoj teoriji, posebice knji\u017eevnoj imagologiji. Objavljuje znanstvene i stru\u010dne radove u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je znanstvene monografije Od Ka\u010di\u0107a do Sva\u010di\u0107a. Imagologija i ideologija zadarskih koledara, objavljene 2018. godine (Jesenski i Turk). Dopredsjednica je Hrvatske udruge istra\u017eiva\u010da dje\u010dje knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n Broj stranica: 392<\/p>\n\n\n\n Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n