Ogranak Matice hrvatske iz Bjelovara kao nakladnik (sunakladnici Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika, Narodna knji\u017enica “Petar Preradovi\u0107” Bjelovar, Dru\u017eba “Bra\u0107a hrvatskog zmaja” – Zmajski stol Bjelovar)\u00a0 je objavilo knjigu \u017deljka Karaule o bjelovarskom pjesniku, likovnom kriti\u010daru, sudioniku “hrvatskog prolje\u0107a” te leksikografu \u017deljku Sabolu (1941.-1991.) pomalo legendarnoj figuri bjelovarske kulturne (s tim povezano donekle i politi\u010dke) scene 1960-ih i 1970-ih godina. <\/p>\n\n\n\n
Izdvajamo iz recenzije dr. Vjenceslava Herouta: “Autor \u017deljko Karaula na osnovu brojnih sa\u010duvanih izvora znanstveno oslikava \u017eivotni put i kulturni rad \u017deljka Sabola od djetinjstva do njegove smrti. Jednim lepr\u0161avim stilom vodi nas kroz brojne etape u njegovom \u017eivotu. Jedna me\u0111u prvima je kada je kao dijete pratio jedne poslijeratne izbore, zatim prati njegovo \u0161kolovanje, prve njegove pjesme, slikarske poku\u0161aje i godine mladosti. Posebno je vi\u0161e zanimljivih prikaza iz njegovih gimnazijskih dana u kojima je Sabol susre\u0107e s brojnim li\u010dnostima iz politi\u010dkog i kulturnog \u017eivota. Nakon toga nastavio je studij povijesti umjetnosti i komparativne knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Zagrebu je na\u0161ao svoj drugi dom, stekao je niz prijatelja i upoznao brojne kulturne djelatnike Zagreba. Kao student pisao je svoje priloge u \u201eStudentski list” i \u201ePolet”. Nakon zavr\u0161enog studija radio je kao kustos Gradskog muzeja u Bjelovaru, nastavio pisati tekstove za \u0161ansone koje su pjevali poznati hrvatski pjeva\u010di. Godina 1971. dodatno je promijenila \u017eivot \u017deljku Sabolu. Kao \u010dlan Matice hrvatske bio je jedan od progonjenih bjelovarskih prolje\u0107ara. Iz opisa u knjizi doznajemo ne samo o njemu nego i brojnim kulturnim i politi\u010dkim previranjima u Bjelovara od konca 1971. godine. Iako ni on nije izbjegao hajku protiv prolje\u0107ara, ipak je zahvaljuju\u0107i svjedo\u010denju uglednih intelektualaca i kulturnih djelatnika iz Zagreba, optu\u017eba protiv njega zbog sadr\u017eaja njegove pjesme \u201eKada izgovorim tvoje ime” bila odba\u010dena. Nakon njegova samoubojstva 1991. Sabolovo ime kao pjesnika ulazi u hrvatsku nacionalnu mitologiju.”\u00a0<\/p>\n\n\n\n