{"id":34362,"date":"2023-02-06T18:22:00","date_gmt":"2023-02-06T18:22:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34362"},"modified":"2023-02-06T18:27:53","modified_gmt":"2023-02-06T18:27:53","slug":"izlozba-boka-kotorska-okom-fotografa-laforesta-u-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34362","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eBoka kotorska okom fotografa Laforesta\u201c u Splitu"},"content":{"rendered":"\n

HRVATSKI POMORSKI MUZEJ SPLIT<\/strong><\/p>\n\n\n\n

POMORSKI MUZEJ CRNE GORE KOTOR<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HRVATSKA BRATOV\u0160TINA \u201eBOKELJSKA MORNARICA 809\u201c SPLIT<\/strong><\/p>\n\n\n\n

imaju \u010dast pozvati Vas<\/p>\n\n\n\n

na otvorenje gostuju\u0107e izlo\u017ebe<\/p>\n\n\n\n

\u201eBoka kotorska okom fotografa Laforesta\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

9. velja\u010de (\u010detvrtak) 2023. godine u 18:00 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Glagolja\u0161a 18, Tvr\u0111ava Gripe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autorica izlo\u017ebe: Jelena Karad\u017ei\u0107, kustos<\/strong>, <\/strong><\/em>Pomorski muzej Crne Gore Kotor<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Franz Thiard de Laforest ro\u0111en je u Be\u010du 1838. godine. Potomak je burgundske obitelji Thiard de Bissy, koja se po\u010detkom 19. stolje\u0107a doselila u Be\u010d iz Francuske. Zavr\u0161io je trgova\u010dku \u0161kolu 1856. godine i ve\u0107 tada po\u010dinje se baviti fotografijom, koja \u0107e postati njegovo \u017eivotno zanimanje. Putovanja po Nizozemskoj i Francuskoj bila su samo uvod u ona koja \u0107e poduzimati tijekom \u017eivota. Ve\u0107 od 60-ih godina 19. stolje\u0107a ni\u017eu se gradovi u kojima djeluje: kratko u Trstu, a zatim Bakar, Zadar, \u0160ibenik, Split, Mostar i najzad Kotor. Na po\u010detku svoje fotografske karijere bavio se portretnom fotografijom, ali vrlo brzo izlazi iz ateljea i okre\u0107e se ambijentu, panorami, pejza\u017eu, arhitekturi i arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n

Franz Laforest, fotograf i pisac, objavio je dvije knjige koje je ilustrirao svojim fotografijama: jedna predstavlja jedinstven zapis o starinama Splita i objavljena je 1878. godine, dok je knjiga Bokokotorski zaljev <\/em>objavljena 1898. godine. Iste godine objavio je i Album o Dalmaciji<\/em>, koji je kruna njegovog tridesetogodi\u0161njeg rada, jer su se na jednom mjestu na\u0161le fotografije snimane du\u017e cijele dalmatinske obale, uklju\u010duju\u0107i i Boku kotorsku. Za svog radnog vijeka u Splitu i Mostaru ostavio je trag fotografiraju\u0107i najuglednije li\u010dnosti tog doba, snimio je vrijednu kolekciju zadarskih veduta, izdao mapu s 28 fotografija s gradili\u0161ta pruge Metkovi\u0107\u2013Mostar. Borave\u0107i u Dubrovniku, snimao je panoramu grada i razne gradske motive. Za svoj rad Franz Laforest nagra\u0111en je bron\u010danom medaljom na izlo\u017ebi u Trstu 1882. godine, kao i zlatnom medaljom na izlo\u017ebi u Parizu 1900. godine.<\/p>\n\n\n\n

Od 1889. godine u njegovom ateljeu u Kotoru su fotografirane poznate osobe gradskog \u017eivota, obiteljske fotografije, \u010dlanovi Bokeljske mornarice. Radio je grupne portrete van ateljea, bilje\u017eio sve va\u017ene dru\u0161tvene doga\u0111aje koji su se doga\u0111ali u Kotoru, kao i svakodnevni \u017eivot grada. Njegovu umjetni\u010dku prirodu privla\u010dili su predjeli i arhitektura Boke Kotorske, zale\u0111a Boke, Njegu\u0161i, Cetinje. Fotografije na\u010dinjene okom vje\u0161tog fotografa zauvijek su sa\u010duvane kao vrijedan dokument o ljudima i predjelima Boke kotorske na razme\u0111i dva vijeka.<\/p>\n\n\n\n

I Franz Laforest tada po\u010dinje sa izradom razglednica, a tu praksu nastavljaju i njegova supruga i sin. Na tim razglednicama su prikazana razna mjesta po Boki Kotorskoj, kao i panoramski prikaz cijelog Bokokotorskog zaljeva fotografiranog sa lov\u0107enskih padina.<\/p>\n\n\n\n

Nakon smrti Franza Laforesta, 1911. godine njegov posao nastavlja supruga Gabrijela (ro\u0111ena von Lachmann), a kasnije i sin Feliks, koji pro\u0161iruju djelatnost na Tivat i Herceg Novi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, nakon Drugog svjetskog rata Feliks je bio progla\u0161en narodnim neprijateljem, te mu je skoro sva imovina oduzeta. Godine 1950., nakon smrti supruge, sa k\u0107erkom Lidijom seli se u Zagreb, gdje otvara atelje sa Slavenom Smodlakom.<\/p>\n\n\n\n

Stopama svojih predaka Lidija Laforest \u010cukvas zagazila je u umjetni\u010dke vode u kojima je bila jednako uspje\u0161na kao i njeni preci. \u201eVelika dama iz svijeta umjetnosti\u201c bila je poznata grafi\u010darka, dizajnerka i fotografkinja. Jo\u0161 u srednjoj \u0161koli opredijelila se za umjetnost, upisav\u0161i Obrtnu \u0161kolu, Grafi\u010dki odjel u Zagrebu, a zatim Akademiju primijenjene umjetnosti, u Zagrebu, gdje stje\u010de zvanje akademskog slikara primijenjenog smjera. Nakon o\u010deve smrti, da bi mogla profesionalno nastaviti njegov posao, pola\u017ee majstorski ispit iz fotografije.<\/p>\n\n\n\n

\u010citav svoj radni vijek provela je kao samostalna umjetnica. Radila je cjelokupni grafi\u010dki dizajn kongresnih materijala. Na Zagreba\u010dkom velesajamu je nekoliko godina projektirala i likovno oblikovala izlo\u017ebene prostore. Bila je autorica idejnih rje\u0161enja za grbove Herceg Novog, Tivta i Kotora. Radila je dizajn za proizvode kozmeti\u010dke tvrtke \u201eNeva\u201c iz Zagreba. Oblikovala je i propagandni materijal za Turisti\u010dki savez Hrvatske i Turisti\u010dki savez Boke Kotorske. Svojom umjetni\u010dkom rukom opremila je niz knjiga. Radila je i na filmu. Bila je \u010dlan ULUPUH-a i sudjelovala je na velikom broju kolektivnih izlo\u017ebi, a svoju retrospektivnu izlo\u017ebu imala je 2013. godine u zagreba\u010dkoj galeriji \u201eKaras\u201c. Lidija Laforest ovako je govorila o umjetnosti: \u201eZa mene je umjetnost bila potreba mojeg bi\u0107a, a ako me pitate na \u0161iroj dru\u0161tvenoj razini za\u0161to nam je umjetnost bitna \u2013 zato \u0161to nas oplemenjuje.\u201c Ona je bila plemenita, prefinjena, nenametljiva. Pomorskom muzeju Crne Gore donirala je 396 staklenih negativa, sa kraja 19. i iz po\u010detka 20. stolje\u0107a, zatim foto-album narodnih no\u0161nji, autorski rad Franza Laforesta, 56 fotografija Feliksa Laforesta, kao i umjetni\u010dku sliku, portret \u201eMali Franz Laforest u maj\u010dinom skutu\u201c, rad nepoznatog be\u010dkog autora iz sredine 19. vijeka.<\/p>\n\n\n\n

Od 396 negativa na staklu koje su izradili \u010dlanovi obitelji Laforest, a donirala Lidija Laforest \u010cukvas, za ovu priliku izdvojen je 131 negativ na staklu, koji obuhva\u0107a panoramske fotografije Boke kotorske i njenog neposrednog zale\u0111a. Na fotografijama vidimo Boku u svoj svojoj ljepoti, fotografiranu u svim godi\u0161njim dobima. Svjetlopisci \u2013 obitelj Laforest zabilje\u017eili su i ostavili za budu\u0107e nara\u0161taje ljepotu netaknute prirode Zaljeva, srednjovjekovnu i suvremenu arhitekturu, brodove na jedra i parobrode u kotorskoj luci. Obuhva\u0107ena su gotovo sva mjesta Bokokotorskog zaljeva fotografirana u prvim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a, to\u010dnije do 1929. godine.<\/p>\n\n\n\n

Veselimo se va\u0161em dolasku!<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34363,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-34362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Boka.jpg?fit=1772%2C1653&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34362"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34366,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34362\/revisions\/34366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}