{"id":34322,"date":"2023-02-02T18:17:59","date_gmt":"2023-02-02T18:17:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34322"},"modified":"2023-02-02T18:19:13","modified_gmt":"2023-02-02T18:19:13","slug":"oleg-hlevnjuk-staljin-zivot-jednog-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34322","title":{"rendered":"Oleg Hlevnjuk, \u201eStaljin. \u017divot jednog vo\u0111e\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Najbolja i najpotpunija biografija Josifa Visarionovi\u010da Staljina.<br>Knjiga uzbudljiva kao najbolji istorijski roman. Kapitalno delo moderne istoriografije.<br>Nastala na osnovu dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja, a dobrim delom i zahvaljuju\u0107i dokumentima iz arhiva otvorenih u proteklih trideset godina, knjiga <em>Staljin. \u017divot jednog vo\u0111e<\/em> prati Staljinov \u017eivot od ranog detinjstva, \u0161kolovanja i ulaska u komunisti\u010dki pokret, vremena zatvora u Sibiru i ilegalnog rada, preko Oktobarske revolucije i godina Lenjinove vlasti, Lenjinove smrti i ogor\u010dene borbe za vlast u vrhu SSSR u kojoj pobe\u0111uje Staljin, \u010distki i montiranih procesa, neprestanog \u0161irenja vlasti i kontrole nad \u010ditavim dru\u0161tvom i dr\u017eavom, vremena zatvora i GULAG-a, Sibira i prinudnog otkupa, Drugog svetskog rata i posleratnih godina vlasti, sve do Staljinove smrti i prvih dana, nedelja, meseci i godina posle toga.<br>Opisuju\u0107i Staljinov \u017eivot i karakter, pogled na svet i mehanizam vladanja, surovost vladara i njegove namere, Hlevnjuk je istovremeno napisao nezaobilaznu istoriju Rusije i Sovjetskog Saveza u doba Staljina.<br>Hlevnjuk odgovara na va\u017ena pitanja:<br>Kako je Staljin do\u0161ao na vlast?<br>Kako je pobedio svoje protivnike u nekoliko ciklusa borbe za vlast?<br>Kako je pod svojom apsolutnom vla\u0161\u0107u i kontrolom dr\u017eao tako veliku zemlju u dugom vremenskom periodu?<br>Kako je, zapravo, vladao i u \u0161ta je ta\u010dno verovao?<br>Koji su mu bili planovi i kakve su mu bile namere?<br>Ko su mu sve bili protivnici i kako se odnosio prema njima?<br>Hlevnjuk izbliza, na osnovu ogromne literature, gra\u0111e i izvora, prikazuje Staljinov i privatni i javni \u017eivot, i Staljina u svakodnevnim odnosima i Staljina u surovoj borbi za vlast.<br>Dragocena knjiga za razumevanje jednog \u010doveka, jednog vremena, jedne ideologije i jednog modela vlasti.<br>Knjiga&nbsp;<em>Staljin.&nbsp;\u017divot&nbsp;jednog&nbsp;vo\u0111e<\/em>&nbsp;prevedena&nbsp;je&nbsp;na&nbsp;vi\u0161e&nbsp;svetskih&nbsp;jezika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Oleg Vitaljevi\u010d Hlevnjuk (Vinica, 1959), jedan od vode\u0107ih ruskih istori\u010dara XX veka, posebno posve\u0107en istoriji sovjetske epohe i istoriji staljinizma.<br>Kandidat istorijskih nauka postao je 1987. disertacijom \u201ePromena kulturne slike gradskih radnika u SSSR 1926\u20131939.\u201c, dok je doktor istorijskih nauka postao 1997. godine disertacijom \u201ePolitbiro Centralnog komiteta Svesavezne komunisti\u010dke partije bolj\u0161evika tridesetih godina: mehanizmi politi\u010dke mo\u0107i u SSSR\u201c.<br>Od 2011. godine profesor je Katedre za rusku istoriju XX-XXI veka Istorijskog fakulteta Moskovskog dr\u017eavnog univerziteta. Od 2014. radi kao vode\u0107i nau\u010dni saradnik u Me\u0111unarodnom centru za istoriju i sociologiju Drugog svetskog rata i njegove posledice, i kao profesor na Katedri za istoriju Fakulteta humanisti\u010dkih nauka Visoke \u0161kole ekonomije.<br>Oleg Hlevnjuk je glavni stru\u010dnjak Dr\u017eavnog arhiva Ruske Federacije. Pod njegovim uredni\u0161tvom objavljen je niz zbirki dokumenata o istoriji SSSR dvadesetih i \u0161ezdesetih godina XX veka.<br>Dopisni \u010dlan \u041araljevskog istorijskog dru\u0161tva (Velika Britanija), \u010dlan ure\u0111iva\u010dkog odbora \u010dasopisa <em>Slavonica<\/em>, kourednik serije <em>Dokumenti sovjetske istorije<\/em>, \u010dlan uredni\u0161tava \u010dasopisa <em>Ruska istorija<\/em>, <em>Novi istorijski glasnik<\/em>, <em>\u0421ahiers du Monde Russerufr<\/em>, <em>Kritika. Explorations in Russian and Eurasian History<\/em>, urednik serije knjiga i \u010dlan Organizacionog odbora ciklusa konferencija <em>Istorija staljinizma<\/em>.<br>Radovi Olega Hlevnjuka prevedeni su na engleski, nema\u010dki, francuski, italijanski i druge jezike.<br>Dobitnik je Nagrade \u201eDru\u0161tvena misao\u201c.<br>Najva\u017enije knjige: <em>Sve po\u010dinje od \u010doveka: uloga ljudskog faktora u socijalisti\u010dkoj izgradnji. Rezultati i pouke tridesetih<\/em> (s V. A.\u00a0Kozlovim; 1988), <em>Udarnici prve petoletke<\/em> (1989), <em>XVIII partijska konferencija: Vreme, problemi, re\u0161enja<\/em> (1991), <em>1937: konfrontacija<\/em> (1991), <em>1937: Staljin, NKVD i sovjetsko dru\u0161tvo<\/em> (1992), <em>Staljin i Ord\u017eonikidze: sukobi u Politbirou tridesetih godina<\/em> (1993), <em>Politbiro. Mehanizmi politi\u010dke mo\u0107i tridesetih<\/em> (1996), <em>Zatvorenici na gradili\u0161tima komunizma. GULAG i energetski objekti u SSSR. Zbirka dokumenata i fotografija<\/em> (sa S. V. Mironenkom; 2008), <em>Gospodar. Staljin i uspostavljanje staljinisti\u010dke diktature<\/em> (2010), <em>Hladni mir. Staljin i kraj staljinisti\u010dke diktature<\/em> (s J. Gorlickim; 2011), <em>Staljin. \u017divot jednog vo\u0111e<\/em> (2015), <em>Dr\u017eavna diktatura. Mre\u017ee, lojalnost i institucionalne promene u Sovjetskom Savezu<\/em> (s J. Gorlickim; 2020).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kritike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNiko bolje od Olega Hlevnjuka ne poznaje sv\u0435 elemente sovjetske vlasti u Staljinovo doba. Njegova veli\u010danstvena knjiga nesumnjivo \u0107e postati obrazac za budu\u0107e biografije sovjetskog diktatora.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Jan Plamper<\/em>, istori\u010dar<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOva sjajna i otkrivala\u010dka knjiga potvr\u0111uje da je Hlevnjuk verovatno najbolji savremeni stru\u010dnjak za Staljinovo doba.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Sajmon Sibag Montefjore<\/em>, pisac knjige <em>Mladi Staljin<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSadr\u017eajna, bez praznog hoda, ova knjiga je ispunjena \u010dinjenicama koje su pa\u017eljivo proverene u dokumentarnim izvorima. Ovo je objektivni pogled na Staljina \u2013 diktatora i vo\u0111u \u2013 i na totalitarni sistem koji je on stvorio. Knjiga daje jasnu sliku o tome koliko je opasan i nestabilan svaki takav sistem.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Nikolaj Svanidze<\/em>, istori\u010dar<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-arhipelag\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"E1WTpX6Nv3\"><a href=\"https:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/staljin-zivot-jednog-vode\/\">Staljin. \u017divot jednog vo\u0111e<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Staljin. \u017divot jednog vo\u0111e&#8221; &#8212; Arhipelag\" src=\"https:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/staljin-zivot-jednog-vode\/embed\/#?secret=ak6L6ASClP#?secret=E1WTpX6Nv3\" data-secret=\"E1WTpX6Nv3\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":34323,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-34322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/staljin_zivot_jednog_vodje.jpg?fit=400%2C612&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":34322,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":34322,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":34322,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":34322,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":34322,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":34322,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34322"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34325,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34322\/revisions\/34325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34323"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}