{"id":34297,"date":"2023-01-31T17:17:08","date_gmt":"2023-01-31T17:17:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=34297"},"modified":"2023-01-31T17:17:08","modified_gmt":"2023-01-31T17:17:08","slug":"valentina-kezic-prikaz-knjige-ratni-dnevnik-ljubomira-saslica-od-austrougarskog-vojnika-do-solunskog-dobrovoljca-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=34297","title":{"rendered":"Valentina Kezi\u0107 &#8211; prikaz knjige &#8211; &#8220;Ratni dnevnik Ljubomira \u0160a\u0161li\u0107a \u2013 od austrougarskog vojnika do solunskog dobrovoljca&#8221;, 2021."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Petar \u0160mr\u010dkovi\u0107, Pero Mati\u0107, <em>Ratni dnevnik Ljubomira \u0160a\u0161li\u0107a \u2013 od austrougarskog vojnika do solunskog dobrovoljca<\/em>, Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c: Pododbor Kne\u017eevi Vinogradi, Zagreb 2021, 97 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iako se posljednjih godina posve\u0107uje zna\u010dajnija pa\u017enja autobiografijama hrvatskih sudionika Prvoga svjetskog rata, \u010dini se ipak kako se objavljivanjem ove knjige o njima mo\u017ee jo\u0161 mnogo toga re\u0107i. To se posebno odnosi na iskustva srpskih vojnika iz Hrvatske u austrougarskoj i srpskoj vojsci o kojima se dosad malo toga zna. Te\u0161kog zadatka prire\u0111ivanja i transkribiranja ratnog dnevnika Ljubomira \u0160a\u0161li\u0107a, Srbina iz Baranje, austrougarskog vojnika i solunskog dobrovoljca tijekom Prvog svjetskog rata, prihvatili su se prof. Pero Mati\u0107 i dipl. ing. strojarstva Petar Smr\u010dkovi\u0107 iz Kne\u017eevih Vinograda.<\/p>\n\n\n\n<p>U <em>Uvodnoj rije\u010di<\/em> Pero Mati\u0107 isti\u010de kako knjigu posve\u0107uju \u201esvetlim senima srpskih dobrovoljaca i ratnika iz Baranje koji su izginuli i pomrli na svim frontovima Velikog rata 1914.\/18.\u201c (str. 6). Mati\u0107 se potom osvr\u0107e na utjecaj rata na Srbe u Baranji koji \u201ete\u0161ko\u201c prihva\u0107aju op\u0107u mobilizaciju Austro-Ugarske kao i \u010dinjenicu da Monarhija ulazi u rat protiv njihove \u201emati\u010dne dr\u017eave\u201c. Neki od njih bje\u017ee od mobilizacije i odlaze u Srbiju kao dobrovoljci, dok drugi odlaze na boji\u0161ta u Galiciju, Rusiju i Srbiju kao austrougarski vojnici. O dobrovoljnom sudjelovanju Srba iz Baranje u srpskoj vojsci svjedo\u010di <em>Spomenica oslobo\u0111enja Vojvodine<\/em> (Novi Sad, 1929.) prema kojoj je navedeno 110 dobrovoljaca, no Mati\u0107 smatra kako je to\u010dan broj dobrovoljaca te\u0161ko utvrditi. Prema njegovim rije\u010dima cilj je dobrovoljaca bio \u201eoslobo\u0111enje porobljene otad\u017ebine (Baranje) i ujedinjenje svih Ju\u017enih Slavena\u201c, no iako su njihovi \u201elegendarni napori i dobrovoljno podno\u0161enje \u017ertava\u201c donijeli slobodu, kona\u010dno rje\u0161enje srpskog nacionalnog pitanja u Baranji nije doneseno (str. 6). Petar \u0160mr\u010dkovi\u0107 u <em>Predgovoru <\/em>navodi kako se autora dnevnika Ljubomira \u0160a\u0161li\u0107a sje\u0107a iz djetinjstva jer je \u010desto njemu i ostaloj djeci pri\u010dao o svojim ratnim do\u017eivljajima. \u0160a\u0161li\u0107ev dnevnik prona\u0111en je me\u0111u spisima i fotografijama u obiteljskom domu \u0160a\u0161li\u0107evih, a \u0160mr\u010dkovi\u0107 se odlu\u010dio prihvatiti zadatka prepisivanja zapisa iz originalnog dnevnika na \u0107irilici. Dnevniku nedostaje nekoliko stranica, koje prema \u0160mr\u010dkovi\u0107u, vjerojatno nemaju bitnog utjecaja na cjelinu teksta. Prepisiva\u010d je ostao dosljedan originalu dodaju\u0107i samo dijakriti\u010dke znakove koji su nedostajali i velika slova na po\u010detku re\u010denica (str. 7) te je dnevnik objavljen na \u0107irilici. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo poglavlje pod naslovom <em>Biografski podaci<\/em> donosi kratke podatke o autoru ratnog dnevnika. Tako saznajemo kako je Ljubomir \u0160a\u0161li\u0107 ro\u0111en 1897. godine u \u0160aroku, preselio se 1921. u Karanac, a dr\u017eavljanstvo Kraljevine SHS dobio 1926. godine. Nakon rata u\u010dlanio se u Savez ratnih dobrovoljaca Kraljevine SHS i bavio se poljoprivredom. Imao je dvoje djece i umro je 1976. godine u Kne\u017eevim Vinogradima (str. 8). U tre\u0107em poglavlju <em>U\u010desnici Velikog rata iz Baranje <\/em>autori navode dva na\u010dina postajanja dobrovoljcima u srpskoj vojsci. Prvi je bio prebjeg iz Austro-Ugarske prije mobilizacije i pristupanje srpskoj vojsci, a drugi pristupanje nakon zato\u010deni\u0161tva od strane ruske vojske (str. 13). Autori prema podacima iz knjiga, evidencija i usmenih izvora donose imena dobrovoljaca iz Baranje koji su pristupili srpskoj vojsci i njihov je broj ve\u0107i od onog spomenutog u <em>Spomenici<\/em>. Unato\u010d ambicioznom poku\u0161aju, rije\u010d je ipak o nepotpunim podacima jer je to\u010dan broj dobrovoljaca te\u0161ko utvrditi zbog manjka izvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon uvodnih poglavlja sredi\u0161nji dio knjige \u010dini sam dnevnik. Na tridesetak stranica prepisanog teksta (u originalu je 166 stranica) \u010ditatelji prate trogodi\u0161nji put tada\u0161njeg 18-godi\u0161njeg regruta Ljubomira koji u listopadu 1915. odlazi u Pe\u010duh i postaje vojnik 52. pukovnije. U zapisima Ljubomir opisuje dnevne rutine tijekom obuke i susrete s poznanicima i obitelji. Nakon Pe\u010duha Ljubomir je premje\u0161ten u 86. pukovniju u Subotici, a potom u Galiciju gdje je zavr\u0161io u ruskom zarobljeni\u0161tvu. Tijekom zarobljeni\u0161tva prijavio se kao dobrovoljac u srpsku vojsku i od tada ga put vodi od Sjevernog mora, Engleske, Francuske, Bizerte, Soluna do Beograda. O doga\u0111ajima i susretima na tom dugom putovanju i doga\u0111anjima na boji\u0161tima Ljubomir pi\u0161e gotovo rutinski bez pretjeranih emocija. Dnevnik se zavr\u0161ava u studenom 1918. kada Ljubomir dolazi u Suboticu. Autori su u tom poglavlju dodali i tablicu s popisom njegovih kretanja (str. 66-68).<\/p>\n\n\n\n<p>Poslije tog poglavlja slijedi niz manjih poglavlja u kojima se ukratko prikazuje po\u010detak rata u Baranji i sudbina tamo\u0161njih Srba, prva srpska dobrovolja\u010dka divizija i sje\u0107anje dobrovoljca Radivoja Ka\u0161anina, zna\u010daj Dobrud\u017ee za dobrovolja\u010dku diviziju, pa zatim sje\u0107anja srpskog lije\u010dnika Du\u0161ana Bori\u0107a na iskustvo lije\u010denja vojnika u Bizerti, zna\u010daj bitke na Kajmak\u010dalanu za srpsku vojsku te ulazak srpske vojske u Baranju nakon oslobo\u0111enja Beograda i zna\u010daj Trianonskog ugovora za Baranju. U posljednjem poglavlju <em>Pogovor<\/em> autori navode kako je knjiga \u201evenac autoru dnevnika Ljubomiru \u0160a\u0161li\u0107u i njegovim saborcima, dobrovoljcima iz Baranje\u201c te kako nije rije\u010d o knji\u017eevnom ni povijesnom djelu ve\u0107 o zbirci autenti\u010dnih kazivanja i svjedo\u010denja o ljudima u doga\u0111ajima Velikog rata (str. 96).<\/p>\n\n\n\n<p>Uz objavu zapisa o \u0160a\u0161li\u0107evom ratnom iskustvu, koji su sami po sebi zna\u010dajni za korpus autobiografija hrvatskih sudionika Prvoga svjetskog rata, va\u017enost ove knjige o\u010dituje se i u fragmentarnom objavljivanju sje\u0107anja drugih srpskih sudionika bilo vojnika ili lije\u010dnika i sje\u0107anja \u010dlanova baranjske srpske zajednice o sudionicima u Prvome svjetskom ratu. Knjiga ima i sentimentalnu vrijednost za autore koji ju ne kriju ve\u0107 vi\u0161e puta isti\u010du posvete poginulim srpskim vojnicima iz Baranje, dobrovoljcima srpske vojske, njihovoj hrabrosti i po\u017ertvovanosti. Izuzmu li se apologetski dijelovi knjige, ona je svakako va\u017ean izvor za istra\u017eiva\u010de koji se bave tematikom Prvoga svjetskoga rata.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Valentina Kezi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-34297","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":34297,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":34297,"position":1},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":34297,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":34297,"position":3},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":34297,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":34297,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34297"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34298,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34297\/revisions\/34298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}