\u010covje\u010danstvo se kroz iskustvo totalitarnih poredaka i zlo\u010dina\u010dkih namjera njihovih vo\u0111a vi\u0161e puta na\u0161lo na rubu samouni\u0161tenja. Ta prijetnja ne prolazi niti postoje racionalno sigurna jamstva da bi opasnost ubrzo mogla nestati. Dvadeseto je stolje\u0107e duboko bolno svjedo\u010danstvo takvog iskustva. Realizacija zlo\u010dina\u010dkih nauma dovela je do negacije dru\u0161tva i \u010dovjeka, a negativna je utopija prestala biti utopija i postala stvarnost. (\u2026) \u0160to se u me\u0111uvremenu dogodilo s dubokim dru\u0161tvenim uzorcima totalitarnih poredaka i diktatura koje prijete \u010dovje\u010danstvu? Jesu li uo\u010deni i prepoznati? Radi li se uop\u0107e, i koliko, na njihovu uklanjanju? Jesmo li sposobni i pripremljeni za humaniju budu\u0107nost, za budu\u0107nost koja bi eliminirala nasilje?<\/p>\n\n\n\n
Naslovom Dru\u0161tvo i otpor fa\u0161izmu \u2013 Istarski pou\u010dak i globalni izazovi nastoji se definirati tema i okvir unutar kojega se navedena pitanja poku\u0161avaju barem dijelom otvoriti. Prije svega, rasprava o fenomenu fa\u0161isti\u010dkog nasilja te \u010dinjenica da je zlo koje se korak po korak gradilo puna dva desetlje\u0107a, da bi se razvilo do granica globalne prijetnje opstanku \u010dovje\u010danstva, na kraju uspjelo preplaviti cijeli svijet, u samom svom za\u010detku, kada je njegov razvoj mogao biti zaustavljen, pokazuje da je ono prepoznato samo i jedino u Istri. Upravo se tamo zbog doga\u0111aja iz 1920. i 1921. godine (Vodnjanska bitka; Krvavi prvi maj; Pale\u017e radni\u010dkog doma i Hrvatske \u010ditaonice u Puli; Mussolinijev dolazak u Pulu \u2013 prijetnja i gra\u0111anski odgovor; Pro\u0161tinska buna; Labinski ustanak) s pravom mo\u017ee govoriti o stvarnom po\u010detku antifa\u0161isti\u010dke borbe u Hrvatskoj. (Iz Uvoda)<\/p>\n\n\n\n
Svijetla to\u010dka na globalnoj mapi gdje otpor poprima \u0161iri narodni karakter i prije pojave fa\u0161isti\u010dke dr\u017eave i objave globalne prijetnje opstanku \u010dovje\u010danstva jest Istra. Rije\u010d je o otporu na nasilje, \u010diji se jedinstveni zlokobni karakter razotkriva u samom za\u010detku\u2026<\/p>\n\n\n\n
Renato Mati\u0107, sociolog, redovni profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1988), magistrirao (1994) i doktorirao (2001) sociologiju. Podru\u010dja njegova znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog i nastavni\u010dkog djelovanja, uz op\u0107u sociologiju, jesu sociologija kriminala i dru\u0161tvene devijantnosti, problemi nasilja i korupcije te dru\u0161tveni uzroci predrasuda i diskriminacije s naglaskom na devijantne pojave i probleme hrvatskog dru\u0161tva u tranziciji.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n