{"id":3377,"date":"2017-03-16T09:10:05","date_gmt":"2017-03-16T09:10:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3377"},"modified":"2022-09-19T13:39:03","modified_gmt":"2022-09-19T13:39:03","slug":"cabaret-dannunzio-kroz-razdoblja-zivota-kontroverzne-povijesne-figure","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3377","title":{"rendered":"\u201eCabaret D\u2019Annunzio\u201c kroz razdoblja \u017eivota kontroverzne povijesne figure"},"content":{"rendered":"<p>Premijera u petak, 17. o\u017eujka 2017. na maloj sceni HNK Ivana Zajca Rijeka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Hrvatsko narodno kazali\u0161te Ivana pl. Zajca Rijeka<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eCabaret D\u2019Annunzio\u201c novi je projekt ansambla Talijanske drame, \u017eanrovski podnaslovljen kao glazbena komedija, \u010dija je premijera u petak, 17. o\u017eujka 2017. na maloj sceni HNK Ivana pl. Zajca. Predstava je nastala prema tekstu Fabrizia Sinisija te u re\u017eiji Gianpiera Borgie, a u suradnji s talijanskim Teatrom dei Borgia.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kako je kazao intendant Marin Bla\u017eevi\u0107 na konferenciji za novinare, D\u2019Annunzio je vjerojatno najkontroverznija epizoda grada Rijeke no upravo zbog toga pitanje je kako joj kazali\u0161no pristupiti i uprizoriti je. Rje\u0161enje je prona\u0111eno u formi cabareta, ali ne onom koji nudi puku zabavu, ples, glazbu i ske\u010d, ve\u0107 onome koji ima dimenziju groteske pa onda i tragedije, a prije svega dimenziju kriti\u010dkog promi\u0161lljanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ravnateljica Talijanske drame Rosanna Bubola, koja i glumi u predstavi, istaknula je istra\u017eiva\u010dki dio rada koji je prethodio radu na pozornici, odnosno rad u arhivima s ciljem pronalaska povijesno utemeljenih \u010dinjenica, na\/s kojima se onda gradio cabaret. \u201eGabriele D\u2019Annunzio nije bio ona ista osoba kakvom se prikazivao u javnosti. Ova predstava putuje kroz razdoblja njegova \u017eivota, i kroz nju izranja D\u2019Annunzijevo bi\u0107e komedija\u0161a povijesti, sublimirane oholosti u jasnoj kontradikciji s doga\u0111ajima vremena i njegovim nastojanjem da \u201estvori svoj lik\u201d.Postoji li bolji na\u010din od cabareta za prikaz \u010dovjeka kojeg je najvi\u0161e privla\u010dilo blje\u0161tavilo? Jer, zanemarimo li pjesnika i osvaja\u010da, od D\u2019Annunzijeva lika na kraju ostaje tek \u0161a\u010dica izbljedjelih \u0161ljokica\u201c, kazala je Rosanna Bubola.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Redatelj Gianpiero Borgia naglasio je kako je D\u2019Annunzio kontroverzna figura, i iz talijanske i iz hrvatske perspektive, a zbog njegove iznimne umje\u0161nosti u kori\u0161tenju medija pomo\u0107u kojih je od sebe stvorio onodobnu ekscentri\u010dnu zvijezdu usporedio ga je s Lady Gagom. No, istodobno misli kako nije dobro povijesnu osobu naprosto \u201epospremiti u jednu ladicu\u201c odnosno gledati na nju jednostrano. Tako, s jedne strane, postoje pravi obo\u017eavatelji D\u2019Annunzija, a s druge isklju\u010divi osporavatelji. \u201eAko napravimo predstavu koja se ne\u0107e svidjeti ni jednima ni drugima, zna\u010dit \u0107e da smo napravili dobru predstavu\u201c, kazao je Borgia i dodao kako su u radu na predstavi koristili i \u201eDanuncijadu\u201c Viktora Cara Emina.<br \/>\n\u201e Od mladena\u010dke samopromotivne izmi\u0161ljotine vlastite smrti do osvajanja mondenog \u017eivota Rima, od pohoda na Rijeku do pari\u0161kog egzila, od ljubavni\u010dkog i ratni\u010dkog vitalizma do rasko\u0161nog sutona kojeg utjelovljuje Vittoriale: Gabriele D\u2019Annunzio je neosporno egzistirao izvan svakog okvira\u201c, rije\u010di su Gianpiera Borgie, koji uz to isti\u010de kako je \u201eRijeka bila scena i \u017ertva njegova najslavnijeg pohoda, pa stoga ovaj projekt Talijanske drame nosi osobit zna\u010daj.\u201c D\u2019Annunzio je, prema njegovu mi\u0161ljenju, prvi u mogu\u0107oj galeriji ,,nezgodnih\u201d povijesnih li\u010dnosti talijanske kulture kojima treba posvetiti kazali\u0161ni ciklus, ciklus kojem bi upravo \u201eCabaret D\u2019Annunzio\u201c mogao biti inauguracijom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U predstavi uz glumce ansambla Talijanske drame, glume i gosti iz Italije. Tako naslovnu ulogu tuma\u010di Fabrizio Coniglio, a ulogu Eleonore Duse Elena Cotugno. U ostalim su ulogama Ivna Bruck, Rosanna Bubola, Giuseppe Nicodemo, Anton Ple\u0161i\u0107, Sabina Salamon, Mirko Soldano, Leonora Surian Popov, Valerio Trombone te glazbenik Aleksandar Valen\u010di\u0107 koji potpisuje glazbu. Scenografiju pak potpisuje Aleksandra Ana Bukovi\u0107, kostimografiju Manuela Paladin \u0160abanovi\u0107, a svjetlo Ivan Bauk.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/hnk-zajc.hr\/cabaret-dannunzio-kroz-razdoblja-zivota-kontroverzne-povijesne-figure\/\">http:\/\/hnk-zajc.hr\/cabaret-dannunzio-kroz-razdoblja-zivota-kontroverzne-povijesne-figure\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/hnk-zajc.hr\/predstava\/cabaret-dannunzio\/\">http:\/\/hnk-zajc.hr\/predstava\/cabaret-dannunzio\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3378,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-3377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/cabaret-plakat.jpg?fit=715%2C575&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":3377,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":3377,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":3377,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":3377,"position":3},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":3377,"position":4},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":3377,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3377"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3380,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3377\/revisions\/3380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}