{"id":33748,"date":"2022-12-08T17:00:44","date_gmt":"2022-12-08T17:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33748"},"modified":"2022-12-08T17:00:44","modified_gmt":"2022-12-08T17:00:44","slug":"robert-perisic-brod-za-issu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33748","title":{"rendered":"Robert Peri\u0161i\u0107, \u201eBrod za Issu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Horizont \u201eBroda za Issu\u201c je ekolo\u0161ko-historijski (pri \u010demu Peri\u0161i\u0107 nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj knji\u017eevnosti), u njemu se sre\u0107u povijest i priroda, kre\u0107e se kroz milenije i uspijeva odr\u017eati vertikalu pri\u010de. Tra\u017ee\u0107i nove putove, roman pronalazi na\u010din da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Romani Roberta Peri\u0161i\u0107a ne nastaju brzo, izlaze u ove\u0107im razmacima, no utje\u0161no je da dugo traju. Roman Podru\u010dje bez signala iz 2015. imao je prvo uspje\u0161an put od hrvatske do francuske i ameri\u010dke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, vi\u0161ekratno me\u0111unarodno nagra\u0111ivana. Peri\u0161i\u0107ev pak roman Na\u0161 \u010dovjek na terenu, iz 2007., nakon \u0161to je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; o\u010dito, desetlje\u0107e i pol razmaka nije na\u0161kodilo ni toj pri\u010di, premda sna\u017eno uronjenoj u onda\u0161nji trenutak, jer ovaj pripovjeda\u010d vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pri\u010damo ovdje o vremenu jer ono \u2013 zavinuto i \u0161umno poput duboke \u0161koljke \u2013 jest i stvarno podru\u010dje radnje Broda za Issu.<\/p>\n\n\n\n<p>Dosada\u0161nje \u010ditatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti \u2013 ovo je ne\u0161to posve druk\u010dije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kalija, ro\u0111en kao rob u Sirakuzi, i jedan neobi\u010dni Vjetropir, vode nas u pri\u010du koja zaranja u ono zaboravljeno, po\u010detno. Ovo je pri\u010da o bazi\u010dnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obi\u010dno metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako \u0107e vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom mo\u017ee zanimati pri\u010da u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i ma\u010dke i magarci i loze na\u0161eg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, \u010dije je nebo bilo \u017eensko? Je li \u010dovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, u\u010dinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismeno\u0161\u0107u i urbanizmom, do\u0161la ma\u010dka? Je li magarac, vje\u010dno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagru\u017ei?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Sandorf<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 380\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Brod za Issu<\/em> nadilazi realizam i portretiranja i vodi nas u predjele ekspresije i simbola.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Nell Zink o ameri\u010dkom izdanju<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Lirski roman o anti\u010dkom Mediteranu&#8230; Graciozna meditacija o povijesti i prirodi.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Iz prikaza u ameri\u010dkom Kirkusu<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>O dosada\u0161njem radu autora:<\/p>\n\n\n\n<p>Robert Peri\u0161i\u0107 pi\u0161e pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskuju\u0107i nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se pre\u017eivljava, ve\u0107 kao o mjestu koje ne\u0161to zna\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jonathan Franzen<\/p>\n\n\n\n<p>Polifonijsko pripovijedanje oboga\u0107uje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ken Kalfus o Podru\u010dju bez signala, New York Times<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz komi\u010dna previranja Peri\u0161i\u0107 nas je uveo u razotkrivanje i razo\u010daranje likova koji prkose apsurdnome svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Le Figaro o Na\u0161em \u010dovjeku na terenu<\/p>\n\n\n\n<p>Robert Peri\u0161i\u0107 pripovijeda upe\u010datljivu pri\u010du o dru\u0161tvu usred mutacije, pri\u010du koja \u0107e vam se zavu\u0107i pod ko\u017eu.<\/p>\n\n\n\n<p>Florence Bouchy o Na\u0161em \u010dovjeku na terenu, Le Monde<\/p>\n\n\n\n<p>Podru\u010dje bez signala hrvatskog knji\u017eevnika Roberta Peri\u0161i\u0107a jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju ba\u0161tina univerzalne biblioteke.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Federica Manzon, La Stampa<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Robert-Perisic\/Brod-za-Issu\/44960\">http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Robert-Perisic\/Brod-za-Issu\/44960<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-33748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Brod_za_Issu.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":33748,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54532,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54532","url_meta":{"origin":33748,"position":1},"title":"Objavljen prvi broj \u010dasopisa &#8220;Savremena istorija&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za savremenu istoriju iz Beograda objavljen je prvi broj novopokrenutog \u010dasopisa Savremena istorija. Cjelokupni broj dostupan je na web-stranici \u010dasopisa: https:\/\/savremenaistorija.rs\/god-1-br-1-2026\/ Informacije o \u010dasopisu dostupne su i na dru\u0161tvenim mre\u017eama: Facebook Instagram Obavijest o \u010dasopisu objavljena je i na portalu Historiografija.ba: https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/jugoistocna-evropa\/prvi-broj-casopisa-savremena-istorija","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/savremena-istorija.jpg?fit=550%2C518&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/savremena-istorija.jpg?fit=550%2C518&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/savremena-istorija.jpg?fit=550%2C518&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":33748,"position":2},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":33748,"position":3},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":33748,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":33748,"position":5},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33748"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33750,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33748\/revisions\/33750"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}