{"id":33748,"date":"2022-12-08T17:00:44","date_gmt":"2022-12-08T17:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33748"},"modified":"2022-12-08T17:00:44","modified_gmt":"2022-12-08T17:00:44","slug":"robert-perisic-brod-za-issu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33748","title":{"rendered":"Robert Peri\u0161i\u0107, \u201eBrod za Issu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Horizont \u201eBroda za Issu\u201c je ekolo\u0161ko-historijski (pri \u010demu Peri\u0161i\u0107 nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj knji\u017eevnosti), u njemu se sre\u0107u povijest i priroda, kre\u0107e se kroz milenije i uspijeva odr\u017eati vertikalu pri\u010de. Tra\u017ee\u0107i nove putove, roman pronalazi na\u010din da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Romani Roberta Peri\u0161i\u0107a ne nastaju brzo, izlaze u ove\u0107im razmacima, no utje\u0161no je da dugo traju. Roman Podru\u010dje bez signala iz 2015. imao je prvo uspje\u0161an put od hrvatske do francuske i ameri\u010dke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, vi\u0161ekratno me\u0111unarodno nagra\u0111ivana. Peri\u0161i\u0107ev pak roman Na\u0161 \u010dovjek na terenu, iz 2007., nakon \u0161to je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; o\u010dito, desetlje\u0107e i pol razmaka nije na\u0161kodilo ni toj pri\u010di, premda sna\u017eno uronjenoj u onda\u0161nji trenutak, jer ovaj pripovjeda\u010d vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pri\u010damo ovdje o vremenu jer ono \u2013 zavinuto i \u0161umno poput duboke \u0161koljke \u2013 jest i stvarno podru\u010dje radnje Broda za Issu.<\/p>\n\n\n\n<p>Dosada\u0161nje \u010ditatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti \u2013 ovo je ne\u0161to posve druk\u010dije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kalija, ro\u0111en kao rob u Sirakuzi, i jedan neobi\u010dni Vjetropir, vode nas u pri\u010du koja zaranja u ono zaboravljeno, po\u010detno. Ovo je pri\u010da o bazi\u010dnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obi\u010dno metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako \u0107e vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom mo\u017ee zanimati pri\u010da u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i ma\u010dke i magarci i loze na\u0161eg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, \u010dije je nebo bilo \u017eensko? Je li \u010dovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, u\u010dinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismeno\u0161\u0107u i urbanizmom, do\u0161la ma\u010dka? Je li magarac, vje\u010dno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagru\u017ei?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Sandorf<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 380\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Brod za Issu<\/em> nadilazi realizam i portretiranja i vodi nas u predjele ekspresije i simbola.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Nell Zink o ameri\u010dkom izdanju<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Lirski roman o anti\u010dkom Mediteranu&#8230; Graciozna meditacija o povijesti i prirodi.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Iz prikaza u ameri\u010dkom Kirkusu<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>O dosada\u0161njem radu autora:<\/p>\n\n\n\n<p>Robert Peri\u0161i\u0107 pi\u0161e pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskuju\u0107i nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se pre\u017eivljava, ve\u0107 kao o mjestu koje ne\u0161to zna\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jonathan Franzen<\/p>\n\n\n\n<p>Polifonijsko pripovijedanje oboga\u0107uje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ken Kalfus o Podru\u010dju bez signala, New York Times<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz komi\u010dna previranja Peri\u0161i\u0107 nas je uveo u razotkrivanje i razo\u010daranje likova koji prkose apsurdnome svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Le Figaro o Na\u0161em \u010dovjeku na terenu<\/p>\n\n\n\n<p>Robert Peri\u0161i\u0107 pripovijeda upe\u010datljivu pri\u010du o dru\u0161tvu usred mutacije, pri\u010du koja \u0107e vam se zavu\u0107i pod ko\u017eu.<\/p>\n\n\n\n<p>Florence Bouchy o Na\u0161em \u010dovjeku na terenu, Le Monde<\/p>\n\n\n\n<p>Podru\u010dje bez signala hrvatskog knji\u017eevnika Roberta Peri\u0161i\u0107a jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju ba\u0161tina univerzalne biblioteke.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Federica Manzon, La Stampa<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Robert-Perisic\/Brod-za-Issu\/44960\">http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Robert-Perisic\/Brod-za-Issu\/44960<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-33748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Brod_za_Issu.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":33748,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":33748,"position":1},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":33748,"position":2},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":33748,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53604","url_meta":{"origin":33748,"position":4},"title":"O budu\u0107nosti arhiva Ha\u0161kog suda","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savjet sigurnosti UN-a 2010. godine osnovao je Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MRMKS) koji je preuzeo osnovne preostale funkcije Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) i Me\u0111unarodnog kaznenog suda za Ruandu (MKSR). Jedna od zada\u0107a Mehanizma jest \u010duvanje i vo\u0111enje arhiva te osiguravanje njegove dostupnosti javnosti. Baza podataka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":33748,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33748"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33750,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33748\/revisions\/33750"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}