{"id":33723,"date":"2022-12-07T10:04:36","date_gmt":"2022-12-07T10:04:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33723"},"modified":"2022-12-07T10:06:15","modified_gmt":"2022-12-07T10:06:15","slug":"izlozba-arheolosko-blago-cetine-u-muzeju-triljskog-kraja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33723","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eArheolo\u0161ko blago Cetine\u201c u Muzeju triljskog kraja"},"content":{"rendered":"\n<p>U Muzeju triljskog kraja u suradnji s Muzejom Cetinske krajine \u2013 Sinj nedavno je otvorena izlo\u017eba <em>Arheolo\u0161ko blago Cetine<\/em> koja putem brojnih arheolo\u0161kih nalaza popra\u0107enih fotorealisti\u010dnim scenama, 3D modelima i vizualizacijama publici otkriva kako su \u017eivjeli, \u010dime su se bavili i u \u0161to su vjerovali Delmati, stanovnici Cetinske krajine u kasnom bron\u010danom i ranom \u017eeljeznom dobu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ideja o izlo\u017ebi kod autorica Sanje Budi\u0107 Leto i Darije Domazet sazrijevala je du\u017ee vrijeme, no kako je rije\u010d o ve\u0107inom slu\u010dajnim nalazima bez arheolo\u0161koga konteksta, bilo je potrebno izvr\u0161iti odre\u0111ene pripremne radnje te nalazima\/muzealijama dati smislen sekundarni kontekst. Stoga je u suradnji s Me\u0111unarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru izvr\u0161en podvodni pregled dijela korita rijeka Cetine i Rude koji je rezultirao novim spoznajama o prapovijesnim sojeni\u010dkim naseljima na njihovim obalama. Aktivnosti vezane uz ovu izlo\u017ebu dio su vi\u0161egodi\u0161njega projekta Delmati u kojem, uz MCK i MTK, sudjeluju brojni drugi muzeji iz Dalmacije te Bosne i Hercegovine \u2013 Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu, Arheolo\u0161ki muzej u Splitu, Muzej grada Ka\u0161tela, Franjeva\u010dki muzej u Tomislavgradu te Franjeva\u010dki muzej i galerija Gorica Livno.<\/p>\n\n\n\n<p>Delmati su mo\u017eda najpoznatiji po ratni\u010dkom karakteru i dugotrajnim ratovima s Rimljanima, stoga ne iznena\u0111uje da je ve\u0107ina nalaza i eksponata zastupljena primjercima za\u0161titne i navalne vojne opreme; gr\u010dko-ilirskim kacigama, knemidom, ma\u010dem, kopljima, karikama i \u0161iljcima prsnog oklopa, tutulima i sulicama te srpovima koji su imali dvostruku, uporabnu i borbenu funkciju. Najvi\u0161e se isti\u010de bron\u010dani predmet interpretiran kao umbo \u0161tita, ukra\u0161en geometrijskim uzorkom. Nakit je zastupljen primjercima spiralno-nao\u010darastih i kasnolatenskih fibula te bron\u010danim iglama. Cilj je izlo\u017ebe bio predstaviti su\u017eivot Delmata i Cetine u svakom pogledu, tako je uz impresivnu ratni\u010dku opremu izlo\u017een i izbor uporabnih predmeta, gruboga kerami\u010dkog posu\u0111a i utega za tkala\u010dki stan, koji ponajbolje svjedo\u010de prapovijesnoj svakodnevici uz obale Cetine.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da je prostor presje\u010den rijekom i ome\u0111en planinama bio faktor koji je uvelike diktirao na\u010din \u017eivota na podru\u010dju Trilja i Cetinske krajine, bilo je neminovno dotaknuti se i rimskoga legijskog logora Tilurija (1. st.), podignutoga na strate\u0161kom polo\u017eaju iznad desne obale Cetine u mjestu Gardun pokraj Trilja. Nakon gotovo 170 godina ratovanja s Delmatima, a po slomu Velikog ilirskog tj. Batonskog ustanka (6. \u2013 9. g.), Rimljani su preuzeli kontrolu nad ovim podru\u010djem i prijelazom preko rijeke. Dva \u017eeljezna oja\u010danja drvenih pilona prona\u0111ena nekoliko desetaka metara nizvodno od suvremenoga cestovnog mosta u Trilju, datirana u kasnocarsko razdoblje, uz anti\u010dke itinerere, svjedo\u010de postojanju mostne ili sli\u010dne konstrukcije na navedenome polo\u017eaju te ukazuju na period rimske dominacije. Iz istoga razdoblja potje\u010de i \u017ertvenik beneficijara Gneja Tulija Faventina posve\u0107en Jupiteru i bo\u017eanstvu rijeke <em>Hippus<\/em> tj. rijeke Cetine. Potonji je spomenik prona\u0111en uz lijevu obalu Cetine 1939. godine, a za potrebe izlo\u017ebe posu\u0111en od Arheolo\u0161kog muzeja u Splitu gdje se trajno \u010duva.<\/p>\n\n\n\n<p>Audio-vizualna muzeografska pomagala uklju\u010duju idealnu rekonstrukciju sojeni\u010dke nastambe na polo\u017eaju <em>Veliki Drini\u0107<\/em> u Trilju, uklopljene u renderiranu fotorealisti\u010dnu scenu dana\u0161njeg okoli\u0161a. Rekonstrukcije eksterijera i interijera zastupljene su i interaktivnim 3D modelom te videom u izradi tvrtke Simpert iz Slavonskoga Broda, a taj digitalni materijal mo\u017ee se preuzeti na QR kodu koji se nalazi ne samo na izlo\u017ebi, nego i u tiskanome obliku u deplijanu izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p>(Sanja Budi\u0107 Leto i Daria Domazet)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-29-11-2022\/#cetina\">https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-29-11-2022\/#cetina<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-muzej-triljskog-kraja\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"QpW125WiMy\"><a href=\"https:\/\/muzejtriljskogkraja.hr\/otvaranje-izlozbe-arheolosko-blago-cetine\/\">Otvaranje izlo\u017ebe Arheolo\u0161ko blago Cetine<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Otvaranje izlo\u017ebe Arheolo\u0161ko blago Cetine&#8221; &#8212; Muzej Triljskog Kraja\" src=\"https:\/\/muzejtriljskogkraja.hr\/otvaranje-izlozbe-arheolosko-blago-cetine\/embed\/#?secret=Rp5VUdoxRu#?secret=QpW125WiMy\" data-secret=\"QpW125WiMy\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-33723","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Arheolosko-blago-Cetine-izlozba.jpg?fit=2178%2C822&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":33723,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":33723,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":33723,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":33723,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":33723,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":33723,"position":5},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33723","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33723"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33723\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33725,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33723\/revisions\/33725"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33723"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33723"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33723"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}