{"id":33660,"date":"2022-12-02T22:38:35","date_gmt":"2022-12-02T22:38:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33660"},"modified":"2023-02-22T22:06:21","modified_gmt":"2023-02-22T22:06:21","slug":"milivoj-beslin-o-knjizi-istorija-jugoslavije-u-svjetlu-kritike-sarajevo-beograd-zagreb-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33660","title":{"rendered":"Milivoj Be\u0161lin &#8211; O knjizi &#8220;Istorija Jugoslavije u svjetlu kritike&#8221;, Sarajevo \u2013 Beograd \u2013 Zagreb, 2022."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>POLEMIKA KOJA JE NAGOVESTILA RASPAD JUGOSLAVIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>ISTORIJA JUGOSLAVIJE U SVJETLU KRITIKE. Polemike u jugoslavenskim \u010dasopisima 1973-1976<\/em>, prir. Bo\u017eidar Jak\u0161i\u0107, Sarajevo \u2013 Beograd \u2013 Zagreb, 2022, str. 373.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Tema knjige <em>Istorija Jugoslavije u svjetlu kritike <\/em>je vi\u0161egodi\u0161nja nau\u010dna polemika najrelevantnijih istori\u010dara u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, vo\u0111ena na stranicama stru\u010dnih \u010dasopisa izme\u0111u 1973. i 1976. godine. Pokaza\u0107e se da je iz nau\u010dnog disputa istori\u010dara, povodom objavljivanja knjige <em>Istorija Jugoslavije<\/em>, autora Ivana Bo\u017ei\u0107a, Sime \u0106irkovi\u0107a, Milorada Ekme\u010di\u0107a i Vladimira Dedijera, izraslanajva\u017enija istoriografska polemika vo\u0111ena tokom trajanja jugoslovenske dr\u017eave i dru\u0161tva. U polemici su u\u010destvovala vode\u0107a imena istorijske nauke, iz bezmalo svih delova Jugoslavije, a me\u0111u njima i Mirjana Gross, Milorad Ekme\u010di\u0107, Mustafa Imamovi\u0107, Veselin \u0110ureti\u0107, Ali Hadri, Branislav Gligorijevi\u0107, Bogdan Krizman, Avdo Su\u0107eska, Jaroslav \u0160idak, Hrvoje Matkovi\u0107, Branko Petranovi\u0107, Mom\u010dilo Ze\u010devi\u0107 itd. Utoliko je ova tema od primarne va\u017enosti i &nbsp;s pravom se mo\u017ee okarakterisati kao specifi\u010dni ju\u017enoslovenski \u201esukob istori\u010dara\u201c, domicilni <em>Historikerstreit<\/em>, sli\u010dan onom koji \u0107e, u druga\u010dijim okolnostima, buknuti u SR Nema\u010dkoj deceniju &nbsp;i po kasnije.<\/p>\n\n\n\n<p>Fundamentalne teme koje su najuticajniji hrvatski, srpski, kosovski, bosansko-hercegova\u010dki i crnogorski istori\u010dari &nbsp;pokrenuli u najva\u017enijoj nau\u010dnoj polemici istori\u010dara u Jugoslaviji, osim relevantnosti za dru\u0161tveno-humanisti\u010dke nauke i posebno kriti\u010dku istoriografiju, ima\u0107e veliki zna\u010daj i za naj\u0161ire \u010ditateljstvo. Istorijska pitanja koje ove polemike tematizuju, vezane za slo\u017eene procese intersubjektivnosti ju\u017enoslovenskih naroda, njihove me\u0111usobne odnose i kontroverze iz pro\u0161losti, \u010dine da sukob istori\u010dara dobije epitet ne samo nau\u010dno nezaobilazne, ve\u0107 i veoma potrebne za naj\u0161iri dru\u0161tveni kontekst, jer su politi\u010dki procesi najavljeni jo\u0161 tokom ovih polemika, sredinom 1970-ih godina, iza\u0161li na povr\u0161inu u svojoj najradikalnijoj formi poslednje decenije 20. veka.<\/p>\n\n\n\n<p>Metodologija kojom su se vodili prire\u0111iva\u010d i urednici knjige je u najboljem duhu kriti\u010dke istoriografije \u2013 bez dileme nau\u010dna i u svim segmentima profesionalna. Izvori su znala\u010dki odabrani, prikazani celovito i bez selektivnosti koja bi pru\u017eala iskrivljenu sliku. Tako\u0111e, uvod u \u010ditanje istorijskih izvora sakupljenih u knjizi, iz pera Bo\u017eidara Jak\u0161i\u0107a, neophodan je i va\u017ean &#8216;klju\u010d&#8217; za razumevanje i genezu nastanka knjige. Posebna pohvala je namenjena trojnom izdava\u010dkom poduhvatu i saradnji sarajevskog <em>Buybooka<\/em>, beogradskog <em>MostArta<\/em> i zagreba\u010dke <em>Srednje Europe<\/em>, kao i vrhunskom vizuelnom identitetu knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom nau\u010dne polemike istori\u010dara, vo\u0111ene povodom izlaska iz \u0161tampe <em>Istorije Jugoslavije <\/em>(Beograd, 1972), brojni kriti\u010dari su iznose\u0107i svoje neslaganje sa \u010detvoricom autora, izneli va\u017ene \u010dinjenice, argumente i interpretacije iz istorije ju\u017enoslovenskih naroda, u prvom redu Srba, Hrvata i Muslimana. Metod kojim istori\u010dari-kriti\u010dari pristupaju knjizi, kao i odgovori kritikovanih autora, \u010dine da knjiga <em>Istorija Jugoslavije u svjetlu kritike<\/em> zaslu\u017euje epitet nau\u010dno veoma intrigantne, jer je tokom polemike objavljeno mno\u0161tvo novih saznanja, nau\u010dnih pogleda, istoriografskih interpretacija. Istorijska nauka je temeljno unapre\u0111ena ovom polemikom, a dana\u0161njim generacijama su i sama polemika kao i njen sadr\u017eaj i brojna nau\u010dna saznanja ostali uglavnom nepoznati, jer su tekstovi objavljivani u razli\u010ditim stru\u010dnim \u010dasopisima pre pola veka, danas ve\u0107 te\u0161ko dostupni. Ipak, nau\u010dni zna\u010daj dela se nalazi i u \u010dinjenici da polemike vo\u0111ene pune tri godine od 1973. do 1976. godine, imaju sasvim druga\u010diji zna\u010daj kada se svi ovi istorijski izvori objave na jednom mestu, jedni pokraj drugih \u2013 \u010dime dobija na zna\u010daju kumulativni efekat kondenzovanih saznanja o pro\u0161losti, njenim metodama i tuma\u010denjima. Tako\u0111e, nau\u010dno je vrlo relevantna i \u010dinjenica da je razumevanje istorijskih izvora bezmalo pola veka kasnije veoma razli\u010dito od njihovog &#8216;\u010ditanja&#8217; u trenutku pisanja. Polemike sabrane u ovoj knjizi predstavljaju i svedo\u010danstvo o najva\u017enijem kriti\u010dkom preispitivanju nau\u010dne istoriografije ju\u017enoslovenskih naroda od nastanka ove dru\u0161tveno-humanisti\u010dke discipline na na\u0161im prostorima. Zbog toga je knjiga <em>Istorija Jugoslavije u svjetlu kritike<\/em> nezaobilazna u postizanju samosvesti istoriografske struke i poziva istori\u010dara tokom jugoslovenske epohe. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko bi ovo delo afirmisalo nove polemike i kontroverze, recimo oko toga da li su neki istori\u010dari ve\u0107 tada pripremali teren za raspad Jugoslavije i bujanje velikodr\u017eavnih nacionalizama, tim bolje po na\u0161a dru\u0161tva i istorijsku nauku u kojoj je utemeljena i pouzdana nau\u010dna kritika i polemika sasvim izumrla. Naposletku, \u010ditaocima ostavljam procenu, s obzirom na to da se kao kardinalna imena ove polemike pojavljuju sarajevski, a potonji beogradski istori\u010dar Milorad Ekme\u010di\u0107 i zagreba\u010dka istori\u010darka Mirjana Gross: ko je bio nau\u010dno sna\u017eniji i odneo pobedu u polemici, a ko je jo\u0161 u prvoj polovini 1970-ih svojim (ne)nau\u010dnim interpretacijama pripremao, makar i podsvesno, krvavi raspad Jugoslavije. Lepota \u010ditanja ovako inspirativne polemike je u tome, \u0161to nakon pola veka, mo\u017eemo re\u0107i da obe strane i njihove argumentacije nisu u jednakoj meri istrpele test vremena.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Milivoj Be\u0161lin<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Danas, <\/em>26-27. novembar 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"555\" height=\"374\" data-attachment-id=\"33662\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=33662\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Istorija-Jugoslavije.jpg?fit=555%2C374&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"555,374\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Istorija-Jugoslavije\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Istorija-Jugoslavije.jpg?fit=555%2C374&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Istorija-Jugoslavije.jpg?resize=555%2C374&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-33662\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Istorija-Jugoslavije.jpg?w=555&amp;ssl=1 555w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Istorija-Jugoslavije.jpg?resize=300%2C202&amp;ssl=1 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 555px) 100vw, 555px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijesti o knjizi:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1501\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1501<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ibkNXzPHgM\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/istorija-jugoslavije-u-svjetlu-kritike\/\">Istorija Jugoslavije u svjetlu kritike<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Istorija Jugoslavije u svjetlu kritike&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/istorija-jugoslavije-u-svjetlu-kritike\/embed\/#?secret=ibkNXzPHgM\" data-secret=\"ibkNXzPHgM\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-33660","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33660"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34562,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33660\/revisions\/34562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}