{"id":33632,"date":"2022-12-01T22:20:48","date_gmt":"2022-12-01T22:20:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33632"},"modified":"2022-12-01T22:20:48","modified_gmt":"2022-12-01T22:20:48","slug":"predstavljena-povijesna-knjiga-vrgorac-1690-autora-branka-radonica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33632","title":{"rendered":"Predstavljena povijesna knjiga \u2018Vrgorac 1690.\u2019 autora Branka Radoni\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201eMoram da vidim hrpe kamenja i vite kule gdje sam se rodio, kraj bogat historijom, a pogotovo nejasno\u0107ama historije\u201c, tim je rije\u010dima knji\u017eevnika Tina Ujevi\u0107a voditeljica programa \u017deljka Opa\u010dak otvorila sve\u010dano predstavljanje knjige povjesni\u010dara Branka Radoni\u0107a \u201eVrgorac 1690. \u2013 Izvje\u0161taj mleta\u010dkoga generalnog providura Alessandra Molina o osloba\u0111anju Vrgorca od Osmanlija\u201c koje je odr\u017eano u petak 25. studenoga u restoranu Kula u Vrgorcu. Datum predstavljanja nije odabran slu\u010dajno jer se radilo o 332. obljetnici oslobo\u0111enja Vrgorca od Osmanlija i blagdanu Svete Katarine Aleksandrijske kroz \u010dije su \u0161tovanje Vrgor\u010dani stolje\u0107ima sa\u010duvali sje\u0107anje da je ba\u0161 na taj dan 1690. grad oslobo\u0111en od Osmanlija.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz autora, pred dupkom ispunjenom dvoranom knjigu su u formi okruglog stola predstavili profesori Filozofskog fakulteta u Splitu \u2013 doktorica znanosti Maja Bezi\u0107, izvanredna profesorica na Odsjeku za talijanski jezik i knji\u017eevnost kao prevoditeljica, te doktor znanosti, Marko Rimac, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest u ulozi korektora.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor izdanja Branko Radoni\u0107 je uvodno rekao kako knjiga po prvi put donosi cjeloviti prijevod, transkript i faksimil izvje\u0161taja mleta\u010dkog generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Alessandra Molina o oslobo\u0111enju Vrgorca od Osmanlija. Molin je ovaj izvje\u0161taj na 20 stranica s \u010detiri priloga poslao s galije usidrene u Su\u0107urju 28. studenoga 1690. godine i u njemu op\u0161irno opisao okolnosti koje su dovele do napada na Vrgorac: organizaciju, tijek, posljedice i va\u017enost tog osvojenja u \u0161irim okvirima Morejskog rata \u010dija se fronta tada prostirala od Dalmacije do Gr\u010dke.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Cijeli \u010dlanak dostupan je na sljede\u0107oj poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-drustvo-prijatelja-vrgorske-starine\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HEe7bvRCFg\"><a href=\"https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/11\/27\/predstavljena-povijesna-knjiga-vrgorac-1690-autora-branka-radonica\/\">Predstavljena povijesna knjiga &#8216;Vrgorac 1690.&#8217; autora Branka Radoni\u0107a<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljena povijesna knjiga &#8216;Vrgorac 1690.&#8217; autora Branka Radoni\u0107a&#8221; &#8212; Dru\u0161tvo prijatelja vrgorske starine\" src=\"https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/11\/27\/predstavljena-povijesna-knjiga-vrgorac-1690-autora-branka-radonica\/embed\/#?secret=1As076ty5a#?secret=HEe7bvRCFg\" data-secret=\"HEe7bvRCFg\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Branko\u00a0Radoni\u0107,\u00a0<em>Vrgorac\u00a01690.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga \u201eVrgorac 1690. \u2013 Izvje\u0161taj mleta\u010dkoga generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Alessandra Molina o osloba\u0111anju Vrgorca od Osmanlija\u201c, autora povjesni\u010dara Branka Radoni\u0107a objavljena je 2022. u Biblioteci zbirki povijesnih izvora \u201cMatica\u201d Dru\u0161tva prijatelja vrgorske starine.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga donosi studiju o povijesti Vrgorca u vrijeme Morejskog rata (1684.-1699.) vo\u0111enog izme\u0111u Mleta\u010dke Republike i Osmanlijskog Carstva. Potom se objavljuju prijevod, transkript i faksimil izvje\u0161taja generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Alessandra Molina o osloba\u0111anju Vrgorca od Osmanlija, zajedno s \u010detiri priloga, od kojih se jedan sastoji od vrlo detaljnog crte\u017ea Vrgorca, nastalog netom po osvojenju. Dokument je providur Molin poslao iz Su\u0107urja na Hvaru 28. studenoga 1690. du\u017edu u Veneciju i izvorno se \u010duva u tamo\u0161njem Dr\u017eavnom arhivu.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz Molinovog izvje\u0161taja doznaje se kako je do\u0161lo do odluke o pokretanju napada na osmanlijski Vrgorac, kako su organizirani napad i prate\u0107a logistika, potom sam tijek napada i njegove posljedice, ne samo na lokalnoj razini, ve\u0107 i u okviru mleta\u010dke ratne strategije u Dalmaciji u tom trenutku Morejskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor Branko Radoni\u0107 je Molinov izvje\u0161taj obogatio s preko 50 op\u0161irnih bilje\u0161ki u kojima se donose opisi osloba\u0111anja Vrgorca iz pera drugih autora te se isti su\u010deljavaju s onime \u0161to govori Molin. Tu su i brojna obja\u0161njenja povijesno-geografskih detalja spomenutih u providurovu izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi se nalazi i iscrpan popis izvora i literature, bilje\u0161ke, fotografije i faksimili.<\/p>\n\n\n\n<p>O knjizi: <a href=\"https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/11\/26\/branko-radonic-vrgorac-1690-monografija-2022\/\">https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/11\/26\/branko-radonic-vrgorac-1690-monografija-2022\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33633,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-33632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Snimio-Jure-Divic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":33632,"position":0},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova &#8211; projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":33632,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":33632,"position":2},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":33632,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":33632,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":33632,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33632"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33634,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33632\/revisions\/33634"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}