{"id":33519,"date":"2022-11-22T10:45:31","date_gmt":"2022-11-22T10:45:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33519"},"modified":"2022-11-22T10:47:43","modified_gmt":"2022-11-22T10:47:43","slug":"razgovor-o-knjizi-jurgena-osterhammela-preobrazaj-sveta-globalna-istorija-19-veka-u-novom-sadu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33519","title":{"rendered":"Razgovor o knjizi J\u00fcrgena Osterhammela \u201ePreobra\u017eaj sveta. Globalna istorija 19. veka\u201c u Novom Sadu"},"content":{"rendered":"\n<p>Razgovor o knjizi Jirgena Osterhamela Preobra\u017eaj sveta. Globalna istorija 19. veka bi\u0107e odr\u017ean u \u010detvrtak, 24. novembra u 18 \u010dasova u Sali za sednice Matice srpske u Novom Sadu. Pozdravne re\u010di \u0107e uputiti glavna urednica i direktorka Akademske knjige Bora Babi\u0107, koja je ujedno i izdava\u010d ovog naslova, i urednik izdanja dr Mihael Antolovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><br>U razgovoru \u0107e u\u010destvovati nau\u010dni savetnik i direktor Instituta za savremenu istoriju dr Predrag J. Markovi\u0107, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dr Du\u0161ko M. Kova\u010devi\u0107, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milo\u0161 Kovi\u0107, redovni profesor Filozofskog fakulteta u u Novom Sadu dr Sr\u0111an \u0160ljuki\u0107, vanredni profesor Pedago\u0161kog fakulteta u Somboru Mihael Antolovi\u0107, istra\u017eiva\u010d Instituta za evropske studije u Beogradu msr Petar S. \u0106ur\u0107i\u0107 i doktorand Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Vuka\u0161in Mari\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><br>U ovoj veli\u010danstvenoj Globalnoj istoriji 19. veka Jirgen Osterhamel znala\u010dki, dinami\u010dno i vi\u0161eslojno pripoveda o svetu koji se na\u0161ao na prekretnici. Njegov duboko utemeljen portret te fascinantne epohe nastao je iz bogatog materijala i mno\u0161tva razli\u010ditih perspektiva. Osterhamel postavlja pitanje o strukturama i obrascima, markira prekretnice i kontinuitete, sli\u010dnosti i razlike. Njegovi kulturolo\u0161ki sveobuhvatni, tematski \u0161iroki prikazi i analize prepli\u0107u se pritom u jednu smelu istorijsku panoramu koja ne samo da daleko prevazilazi tradicionalne evrocentri\u010dne pristupe, nego ujedno i nudi znatno vi\u0161e od standardnih istoriografskih paradigmi, kao \u0161to su industrijalizacija ili kolonijalizam. On pritom tematizuje i razvoj razli\u010ditih dru\u0161tava zasnovanih na znanju, \u010dovekov odnos prema prirodi, njegovo opho\u0111enje sa bole\u0161\u0107u i razli\u010ditostima, kao i specifi\u010dnosti urbanizacije, razli\u010dite oblike gra\u0111anskih ure\u0111enja, zakonitosti migracija i \u017eivota u stalnim naseobinama, procese prilago\u0111avanja i pru\u017eanja otpora, sekularizaciju i religioznost. Istovremeno, Osterhamel neprestano uspostavlja paralele sa dana\u0161njim svetom.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Njegova knjiga Preobra\u017eaj sveta prevedena je na nekoliko jezika.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Knjigu su s nema\u010dkog jezika na srpski preveli \u0110or\u0111e Tri\u0161ovi\u0107, Mihael Antolovi\u0107, \u017deljko Radinkovi\u0107, Emina Peruni\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Jirgen Osterhamel (J\u00fcrgen Osterhammel, 1952), jedan je od najistaknutijih nema\u010dkih istori\u010dara i vode\u0107i predstavnik globalne istorije \u2013 uticajnog pravca u istorijskom mi\u0161ljenju koji se konstituisao tokom poslednje tri decenije. Osterhamel je studirao u Marburgu, stru\u010dno usavr\u0161avanje nastavio je na presti\u017enoj Londonskoj \u0161koli ekonomije da bi 1990. na Univerzitetu u Frajburgu odbranio habilitacioni rad pod nazivom Kina i globalno dru\u0161tvo \u2013 od 18. veka do savremenog doba. Predavao je na Univerzitetu u Hagenu i Visokoj \u0161koli za istra\u017eivanje me\u0111unarodnih odnosa u \u017denevi da bi, potom, u zvanju redovnog profesora predavao Modernu i savremenu istoriju na Univerzitetu u Konstancu (1999\u20132018). Osterhamel je \u010dlan brojnih stru\u010dnih udru\u017eenja (pored ostalog i Britanske akademije nauka), po\u010dasni je doktor Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci, nosilac nema\u010dkog ordena Pour le M\u00e9rite, i dobitnik brojnih nagrada uklju\u010duju\u0107i i Lajbnicovu nagradu (2010), Nagradu Sigmund Frojd koju dodeljuje Nema\u010dka akademija za jezik i knji\u017eevnost (2014), Nagradu Arnold Tojnbi (2017) i Balzanovu nagradu za doprinos razvoju globalne istorije (2018). Osterhamelov magnum opus predstavlja voluminozna knjiga Preobra\u017eaj sveta. Globalna istorija 19. veka koja je prevedena na brojne jezika donev\u0161i svome autoru laskavo priznanje \u201eFernana Brodela 21. veka\u201c.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"724\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"33520\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=33520\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?fit=1080%2C1528&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1080,1528\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Osterhammel-razgovor\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?fit=724%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?resize=724%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-33520\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?resize=724%2C1024&amp;ssl=1 724w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?resize=212%2C300&amp;ssl=1 212w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?resize=768%2C1087&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor.jpg?w=1080&amp;ssl=1 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 724px) 100vw, 724px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/913628662895611\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/913628662895611\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-\u043c\u0430\u0442\u0438\u0446\u0430-\u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0430\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"UIk2hTHh5d\"><a href=\"https:\/\/www.maticasrpska.org.rs\/razgovori-o-kizi-irgena-osterkhamela-preobrazha-sveta-globalna-istoria-19-veka-24-11-2022-u-18h\/\">\u0420\u0430\u0437\u0433\u043e\u0432\u043e\u0440\u0438 \u043e \u043a\u045a\u0438\u0437\u0438 \u0408\u0438\u0440\u0433\u0435\u043d\u0430 \u041e\u0441\u0442\u0435\u0440\u0445\u0430\u043c\u0435\u043b\u0430: \u201e\u041f\u0440\u0435\u043e\u0431\u0440\u0430\u0436\u0430\u0458 \u0441\u0432\u0435\u0442\u0430. \u0413\u043b\u043e\u0431\u0430\u043b\u043d\u0430 \u0438\u0441\u0442\u043e\u0440\u0438\u0458\u0430 19. \u0432\u0435\u043a\u0430\u201d, 24.11.2022. \u0443 18h<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;\u0420\u0430\u0437\u0433\u043e\u0432\u043e\u0440\u0438 \u043e \u043a\u045a\u0438\u0437\u0438 \u0408\u0438\u0440\u0433\u0435\u043d\u0430 \u041e\u0441\u0442\u0435\u0440\u0445\u0430\u043c\u0435\u043b\u0430: \u201e\u041f\u0440\u0435\u043e\u0431\u0440\u0430\u0436\u0430\u0458 \u0441\u0432\u0435\u0442\u0430. \u0413\u043b\u043e\u0431\u0430\u043b\u043d\u0430 \u0438\u0441\u0442\u043e\u0440\u0438\u0458\u0430 19. \u0432\u0435\u043a\u0430\u201d, 24.11.2022. \u0443 18h&#147; &#8212; \u041c\u0430\u0442\u0438\u0446\u0430 \u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0430\" src=\"https:\/\/www.maticasrpska.org.rs\/razgovori-o-kizi-irgena-osterkhamela-preobrazha-sveta-globalna-istoria-19-veka-24-11-2022-u-18h\/embed\/#?secret=UIk2hTHh5d\" data-secret=\"UIk2hTHh5d\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33523,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-33519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Osterhammel-razgovor-naslovnica.jpg?fit=1080%2C570&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":33519,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":33519,"position":1},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":33519,"position":2},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53171,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53171","url_meta":{"origin":33519,"position":3},"title":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca &#8220;Partizani&#8221; u Beogradu i Novom Sadu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca \"Partizani\" odr\u017eana su 7. i 8. svibnja 2026. u Muzeju Jugoslavije u Beogradu i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu. Izvori i dodatne obavijesti: https:\/\/www.facebook.com\/AkademskaKnjiga https:\/\/www.portalnovosti.com\/bez-partizanskog-pokreta-sve-bi-bilo-drukcije https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/promocija-knjige-partizani-jozeta-pirjevca\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":33519,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":33519,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33519"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33524,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33519\/revisions\/33524"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}