{"id":33481,"date":"2022-11-21T13:23:05","date_gmt":"2022-11-21T13:23:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33481"},"modified":"2022-11-21T13:23:40","modified_gmt":"2022-11-21T13:23:40","slug":"zeljko-rapanic-studije-o-ranom-srednjovjekovlju-priredio-ivan-basic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33481","title":{"rendered":"\u017deljko Rapani\u0107, \u201eStudije o ranom srednjovjekovlju\u201c (priredio Ivan Basi\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010d: Knji\u017eevni krug Split<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>Serija: Biblioteka znanstvenih djela, sv. 199<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 685<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>U knjizi \u017deljka Rapani\u0107a <em>Studije o ranom srednjovjekovlju<\/em> objavljuje se 20 njegovih radova iz polja povijesti i povijesti umjetnosti kasne antike i ranog srednjeg vijeka s teritorija isto\u010dnojadranske obale. Premda su predmetne teme u knjizi zemljopisno relativno usko definirane, rasprava o njima daleko nadilazi te me\u0111e jer postavljenom problematikom i na\u010dinom njihova rje\u0161avanja zadiru \u0161iroko i duboko u op\u0107eeuropsku znanost koja se bavi tim pitanjima. Neki od tih radova ve\u0107 su davno objavljeni, no, kasniji istra\u017eiva\u010di tih tema u mnogim segmentima nisu ih nadi\u0161li pa su Rapani\u0107evi znanstveni dosezi i napose metodologija njihova postizanja jo\u0161 uvijeke nenadma\u0161eni u na\u0161oj znanosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U struci i znanosti Rapani\u0107 je djelovao na razne na\u010dine; kao muzealac i arheolog, kao konzervator i rukovoditelj na\u0161ih va\u017enih institucija i na koncu kao istra\u017eiva\u010d na institutu i sveu\u010dili\u0161ni profesor, \u0161to mu je omogu\u0107ilo brojne kontakte s kolegama u zemlji i u svijetu te \u0161iroko polje djelovanja. Rapani\u0107 je uz to izuzetan poznavatelj povijesnih izvora, vrsni je latinist i posljedi\u010dno epigrafi\u010dar te nenadma\u0161ni stilist suvremenog hrvatskog jezika pa je svako novo \u010ditanje njegovih tekstova i nova prilika za dodatno obrazovanje svima, a napose studentima i mladim kolegama koji jo\u0161 razmi\u0161ljaju kojim putem i na koji na\u010din krenuti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupni Rapani\u0107ev opus te\u017eio je, dakle, interdisciplinarnom razumijevanju i tuma\u010denju brojnih i raznovrsnih pitanja iz dalmatinske predromanike, nikada ne zaboravljaju\u0107i njene korijene u bogatoj anti\u010dkoj, kasnoanti\u010dkoj i starokr\u0161\u0107anskoj ba\u0161tini na koju se ona naslanjala i na kojoj se razvijala. Rezultati koje je na tome postigao doprinijeli su tome da 7. i 8. stolje\u0107e, koja smo donedavno zvali \u201dtamnim stolje\u0107ima\u201d i nisu vi\u0161e tako tamna. Zbog toga danas puno lak\u0161e razumijemo dru\u0161tvene okolnosti i dru\u0161tveno uvjetovanu umjetnost nakon 800. godine koju zdu\u0161no afirmira mlada Hrvatska kne\u017eevina u zale\u0111u gradova na dalmatinskoj obali koji su ostali u interesnoj sferi tada\u0161nje bizantske velesile te utjecaja koje je prema njoj emitirala druga tada\u0161nja velesila, Karolin\u0161ko Carstvo uz potporu Rima.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz dana\u0161nje perspektive gledano, nema nikakve sumnje da su njegovi tekstovi objavljeni u vrijeme kada su nastajali bili, a i danas su, u samom vrhu internacionalne znanosti pa je njihova ponovna afirmacija, uz suvremene stru\u010dne opservacije, na neki na\u010din i kulturolo\u0161ki dug kojega je trebalo napraviti.<\/p>\n\n\n\n<p>Napose treba istaknuti Rapani\u0107ev bogat literarni jezik, re\u010deni\u010dke konstrukcije i \u010desto esejisti\u010dki na\u010din pisanja kojim otvara, raspravlja, obrazla\u017ee i zaklju\u010duje pitanje koje si je postavio, \u0161to kod nas ne\u0107e tako skoro biti nadma\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n<p>Odabir tekstova koji su prire\u0111eni u knjizi <em>Studije o ranom srednjovjekovlju<\/em> izvrsno oslikava upravo taj segment Rapani\u0107eva rada, jo\u0161 jednom ga potvr\u0111uju\u0107i kao jednoga od najva\u017enijih, ako ne i najva\u017enijeg znanstvenika koji je, s razli\u010ditih motri\u0161ta, vrlo temeljito i objektivno osvjetljavao predromani\u010dko dalmatinsko umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo i s njim u vezi ranosrednjovjekovni kulturni pejsa\u017e \u010dime je za du\u017ee vrijeme zadu\u017eio hrvatsku kulturu op\u0107enito. Vrijednosti knjige doprinose zavr\u0161na poglavlja (izvori i literatura, sa\u017eetci na stranim jezicima, kazala), a u knjigu nas uvodi op\u0161iran tekst prire\u0111iva\u010da i pisca predgovora, izv. prof. dr. sc. Ivana Basi\u0107a, povjesni\u010dara sa Splitskog sveu\u010dili\u0161ta, koji se ve\u0107 dokazao kao izvrstan poznavalac opusa \u017d. Rapani\u0107a, kada je temeljito vrednovao cijeli njegov opus te uredio njegovu bibliografiju za zbornik <em>Munuscula in honorem \u017deljko Rapani\u0107<\/em>, povodom njegova osamdesetog ro\u0111endana.<\/p>\n\n\n\n<p>(Iz recenzija <strong>dr. sc. Ante Milo\u0161evi\u0107a<\/strong> i <strong>prof. dr. sc. Nikole Jak\u0161i\u0107a<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"720\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"33482\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=33482\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?fit=996%2C1417&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"996,1417\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Zeljko_Rapanic_Studije\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?fit=720%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?resize=720%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-33482\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?resize=720%2C1024&amp;ssl=1 720w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?resize=211%2C300&amp;ssl=1 211w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?resize=768%2C1093&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?w=996&amp;ssl=1 996w\" sizes=\"auto, (max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33482,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-33481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Zeljko_Rapanic_Studije.jpg?fit=996%2C1417&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33481"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33484,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33481\/revisions\/33484"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}