{"id":33451,"date":"2022-11-16T23:55:00","date_gmt":"2022-11-16T23:55:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33451"},"modified":"2022-11-17T00:36:53","modified_gmt":"2022-11-17T00:36:53","slug":"natasa-matausic-rajka-bucin-reagiranje-na-naslovnu-stranicu-i-tekst-objavljen-u-hrvatskom-tjedniku-br-946-od-11-11-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33451","title":{"rendered":"Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107, Rajka Bu\u0107in: Reagiranje na naslovnu stranicu i tekst objavljen u “Hrvatskom tjedniku”, br. 946 od 11.11.2022."},"content":{"rendered":"\n

Reagiranje na naslovnu stranicu i tekst objavljen u “Hrvatskom tjedniku”, br. 946 od 11.11.2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U organizaciji \u201dUdruge za promicanje istine o hrvatskoj povijesti\u201d (predsjednik Andrija Hebrang, dopredsjednik Igor Vuki\u0107, tajnik Tihomir Dujmovi\u0107) koju financira gospodin Marko Franovi\u0107 iz Australije, u Osijeku je u \u010detvrtak 3. studenog 2022. odr\u017eana u jednoj od dvorana Vikarijata \u0110akova\u010dke nadbiskupije javna tribina o sudbini kozara\u010dke djece u Drugom svjetskom ratu.  <\/p>\n\n\n\n

Organizator tribine u ime \u201dUdruge\u201d bio je gospodin Pero \u0160ola iz \u0110akova. Na tribini su sudjelovali novinar i publicist Igor Vuki\u0107, prof. dr. Ilija Kuzman, dr. sc. Rajka Bu\u0107in, arhivska savjetnica u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu i ja, Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107, doktorica povijesnih znanosti, muzejska savjetnica i biv\u0161a dugogodi\u0161nja predsjednica Upravnog vije\u0107a JUSP Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n

Iako su kolegicu\u00a0 Bu\u0107in i mene kolege dobronamjerno odgovarale od sudjelovanja na tribini, ipak smo odlu\u010dile sudjelovati, kako bismo iznijele svoje mi\u0161ljenje o ovoj jo\u0161 uvijek polemi\u010dnoj i traumati\u010dnoj epizodi hrvatske povijesti. O stavovima Igora Vuki\u0107a i Ilije Kuzmana bile smo upoznate, tim vi\u0161e \u0161to je nedavno objavljen i njihov zajedni\u010dki znanstveni rad u \u010dasopisu \u201dPilar\u201d pod naslovom: Neke spoznaje o\u00a0zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatili\u0161tima 1942.<\/em> Unaprijed smo znale da ih ne\u0107emo mo\u0107i razuvjeriti u njihovim stavovima, ali smo \u017eeljele iznijeti i na\u0161e stavove, tim vi\u0161e \u0161to je cilj tribine trebala biti znanstvena rasprava, odnosno dijalog izme\u0111u onih koji imaju razli\u010dita \u00a0mi\u0161ljenja o toj temi.<\/p>\n\n\n\n

Tema dijaloga okvirno je utvr\u0111ena, a kolegica Rajka Bu\u0107in prihvatila je prijedlog da govori o kartoteci \u201dkozara\u010dke djece\u201d. Kartoteka koju je na\u010dinila Diana Budisavljevi\u0107 oduzeta joj je u svibnju 1945. Vodila ju je \u010ditavo vrijeme rata, s velikim trudom, ne samo 1942.\u00a0 tijekom akcije spa\u0161avanje \u201ekozara\u010dke\u201c djece iz usta\u0161kih logora, ve\u0107 i kasnije,\u00a0kad je prikupljala podatke sa svih lokacija na kojima su djeca bila smje\u0161tena.<\/p>\n\n\n\n

Dvorana Vikarijata u Osijeku bila je puna. Tribina koja je trajala dva sata zavr\u0161ila je uz \u2013 Rajki Bu\u0107in i meni \u2013 neobi\u010dna pitanja. No, bile smo zadovoljne jer smo pred svima prisutnima iznijele svoja mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n

No, zadovoljstvo je bilo kratkog vijeka. Neugodno nas je iznenadila naslovna stranica \u201dHrvatskog tjednika\u201d od 11. studenoga 2022. koja sadr\u017ei neistinite, a za mene i uvredljive i diskreditiraju\u0107e zaklju\u010dke. Ni\u0161ta od onoga \u0161to na naslovnici pi\u0161e nije to\u010dno i ne odgovara onome \u0161to sam rekla, a \u0161to se lako mo\u017ee vidjeti i na linkovima u prilogu ovog teksta. Ve\u0107 sama \u010dinjenica da sam na naslovnici tog opskurnog tjednika za mene je uvreda. <\/p>\n\n\n\n

Na naslovnici uz moju fotografiju pi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n

\u201dVeliko priznanje i obrat jasenova\u010dke povjesni\u010darke\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne znam o kojem se to velikom priznanju radi, a kamoli obratu? <\/p>\n\n\n\n

O svemu \u0161to sam dugogodi\u0161njim istra\u017eivanjima temeljem izvorne arhivske gra\u0111e zaklju\u010dila, a na temu spa\u0161avanja kozara\u010dke djece, odnosno djece \u017ertava usta\u0161kog terora (jer tu se ne radi samo o kozara\u010dkoj djeci) objavila sam u svojoj disertaciji i knjizi \u201dDiana Budisavljevi\u0107 \u2013 pre\u0161u\u0107ena heroina\u201d. Na tribini i pred TV kamerama nisam izjavila ni\u0161ta \u0161to je suprotno onom o \u010demu sam do sada pisala. <\/p>\n\n\n\n

\u201djasenova\u010dka povjesni\u010darka\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stvarno ne znam \u0161to bi to trebalo zna\u010diti? Nikad nisam radila u JUSP Jasenovac, a doista sam objavila nekoliko knjiga o logoru Jasenovac. Mo\u017eda je vrli urednik mislio na to? Da sam zato \u201djasenova\u010dka povjesni\u010darka\u201d? <\/p>\n\n\n\n

Nadalje: \u201dDr. Nata\u0161a Matu\u0161i\u0107 na tribini u Osijeku kontra Pupovca i SPC-a?\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O \u010demu se to radi, \u00a0zna samo urednik. Mo\u017eda je mislio na molbu SPC Svetom Arhijerejskom Sinodu od 15. svibnja 2021. da se \u201eKomisiji Svetoga Arhijerejskog Sabora za kononizaciju novih svetih\u201c dostavi prijedlog\u00a0\u201eda se uvrsti praznik Svetih novomu\u010denika \u2013 mladenaca Jastrebarskih, koji bi u\u0161li u Heortologion i Kalendar svetih\u201c. Ako je tako,\u00a0onda se mogu slo\u017eiti s time, jer u Jastrebarskom prema svim mojim istra\u017eivanjima nije bio logor za djecu. Ali ne znam \u0161to gospodin Pupovac ima s time. Uostalom na tribini niti jednom rje\u010dju nisam spomenula ni SPC ni gospodina Pupovca, kojeg izuzetno cijenim.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

I sada slijedi ono \u0161to me je najvi\u0161e povrijedilo jer je izvu\u010deno iz konteksta te prilago\u0111eno potrebama senzacionalizma, a ne odgovara onome o \u010demu sam govorila. Na naslovnoj stranici pi\u0161e, kao da su to moje rije\u010di: \u201dNitko nije ubijao ni zlostavljao kozara\u010dku djecu u Jastrebarskom i Sisku niti je bilo takve namjere. Usta\u0161ki ih je pokret spa\u0161avao.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da, rekla sam da Dr\u017eavni dje\u010dji dom u Jastrebarskom nije bio logor za djecu, a da se o djeci brinulo tridesetak  \u010dasnih sestra i mnogobrojni lije\u010dnici: dr. Branko Dragi\u0161i\u0107 sa suprugom lije\u010dnicom Ninom, dr. Niktopolion (Nik\u0161a) \u010cernozubov tako\u0111er sa suprugom Jelenom i k\u0107erkom Tatjanom, dr. Karlo Weissmann, Tatjana Marini\u0107 sa svojim u\u010denicama \u0160kole za odgajateljice (njih petnaestak), te lije\u010dnik Branko Davila.<\/p>\n\n\n\n

Rekla sam i \u00a0da su dom u Jastrebarskom vodile \u010dasne sestre, uglavnom Slovenke, koje su se, izme\u0111u ostaloga, koristile u ono vrijeme prili\u010dno uobi\u010dajenim odgojnim metodama koje su daleko od suvremenog poimanja pedagogije, me\u0111u kojima je bila i \u0161iba, da su potkraj rata, a naro\u010dito po njegovom zavr\u0161etku u vrijeme obra\u010duna sa Crkvom \u010dasne sestre optu\u017eivane za mu\u010denja, ubijanja i izgladnjivanje djece, ali da niti jedna nije bila pozvana na sud, saslu\u0161ana ni osu\u0111ena, te da je jedna od njih \u010dak oti\u0161la u partizane. To su povijesne \u010dinjenice i od njih ne odustajem.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

O Jastrebarskom i o Sisku nisam govorila na isti na\u010din, niti \u0107u ikada govoriti. Ako u Sisku i nije bilo unaprijed smi\u0161ljene namjere da se pristigla djeca zlostavljaju i ubijaju, lo\u0161a ishrana, nedostatak lije\u010dni\u010dke skrbi i nehigijenski uvjeti \u017eivota doveli su tamo do velike smrtnosti djece, najve\u0107e u odnosu na sva druga mjesta gdje su djeca bila smje\u0161tena, \u0161to sam jasno rekla i za TV Slavonije i Baranje i za emisiju \u201dMir i dobro\u201d. <\/p>\n\n\n\n

I zadnja re\u010denica u crvenoj boji: \u201dUsta\u0161ki ih je pokret spa\u0161avao\u201d. <\/strong>Prema naslovnici i u skladu s ostalim tekstom name\u0107e se \u010dinjenica da sam ja to izgovorila?!  To je posve neto\u010dno i najvi\u0161e me povrijedilo. Bilo bi to kao da sam pljunula sama sebi u lice. Mo\u017eemo se zapitati od koga ih je usta\u0161ki pokret spa\u0161avao? Od usta\u0161a? Koji su srpsku djecu strpali u logore, a onda ih iz njih \u201chumano spa\u0161avali\u201d? <\/p>\n\n\n\n

Tekst o tribini objavljen je na stranicama 8. i 9. \u201eHrvatskog tjednika\u201c, a potpisan je inicijalima RI (redakcijski izvje\u0161taj). U osvrtu se ne\u0107u referirati na ono o \u010demu su govorili Igor Vuki\u0107 i Ilija Kuzman, ve\u0107 ono \u0161to smo govorile kolegica Rajka Bu\u0107in i ja, koje smo i do\u0161le kao tim.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Prvo o podnaslovima:<\/p>\n\n\n\n

\u201dDr. Matau\u0161i\u0107 nasuprot Pupovcu, SPC i partizanskim udrugama: ‘Te\u0161ka je izmi\u0161ljotina da je djeci u\u0161trcavan otrov. Hrvatske \u017eene iz Siska predvo\u0111ene predsjednicom \u017denske loze usta\u0161kog pokreta Julijom \u0160epi\u0107 \u0161ivale su dje\u010dju odje\u0107u i pelene za male pravoslavce pristigle u Sisak…’\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to sam to\u010dno rekla? Vi\u0161e sam puta naglasila da  – govore\u0107i o Sisku – ne govorim o prihvatili\u0161tu ve\u0107 o logoru, \u0161to sam i elaborirala u svom izlaganju. Da, rekla sam da djeci nije u\u0161trcavan otrov i da je to doista izmi\u0161ljotina (ali nisam izgovorila frazu \u201emali pravoslavci\u201c). Da, rekla sam da su hrvatske \u017eene iz Siska  predvo\u0111ene Julijom \u0160epi\u0107 (bez onog \u201cpredsjednica \u017denske loze usta\u0161kog pokreta\u201d) \u0161ivale benkice i pelene, ali da je toga uvijek nedostajalo…  Rekla sam da je postojala nedovoljna briga da se djeci pru\u017ei adekvatna skrb. Ono \u0161to sam jo\u0161 rekla, a piscu teksta nije odgovaralo, naravno da nije spomenuo. <\/p>\n\n\n\n

Podnaslov: Matau\u0161i\u0107: La\u017e je da su redovnice zlostavljale djecu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da, rekla sam da u Dje\u010djem domu u Jastrebarskom redovnice nisu zlostavljale djecu. Istovremeno naglasila sam da je \u010dasna sestra, voditeljica samostana u Sisku, gdje su bila smje\u0161tena najmanja i bolesna djeca tra\u017eila od Kamila Breslera da tu djecu izmjesti iz prostorija samostana, jer moraju u tim prostorijama organizirati \u0161kolu za djecu iz Siska. Bila su to prva djeca preba\u010dena u Zagreb.<\/p>\n\n\n\n

Podnaslov: Vuki\u0107: Sustav NDH spa\u0161avao je djecu, uloga D. Budisavljevi\u0107 bila je sporedna.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O naporima na izradi kartoteke djece govorila je Rajka Bu\u0107in. Iz njenog je izlaganja jasno da uloga Diane Budisavljevi\u0107 nje bila sporedna, kao uostalom ni utjecaj predstavnika njema\u010dkih vlasti na dono\u0161enje odluke o preuzimanju djece.<\/p>\n\n\n\n

Diana Budisavljevi\u0107 zapo\u010dela je u ljeto 1942. voditi kartoteku djece temeljem svih podataka koji su joj bili dostupni, i to ne samo \u201ekozara\u010dke djece\u201c (kozara\u010dka ofenziva trajala je od sredine lipnja do sredine srpnja 1942.). Zapo\u010dela ju je evidentiranjem djece iz transporta s radnicima s podru\u010dja Banovine, transporta koji je bio upu\u0107en na rad u Njema\u010dku, pro\u0161ao je kroz Zagreb 8. lipnja, a 14. lipnja 1942. vra\u0107en je u Zagreb iz Maribora, zbog bolesti djece, \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n

O tome transportu bila je upoznata preko lije\u010dnika Branka Kesi\u0107a iz Gline, koji joj je krajem svibnja javio o masovnom odvo\u0111enju srpskog stanovni\u0161tva, (kako ih je nazvao \u2013 \u201cprelaznika\u201d), ali nije znao kuda ih vode. Kasnije se utvrdilo da su odvedeni u logor Stara Gradi\u0161ka. Diana Budisavljevi\u0107 je 9-10. srpnja po prvi puta i sama boravila u tome logoru, sa sestrama Hrvatskog crvenog kri\u017ea, te je potom svjedo\u010dila o lo\u0161em stanju ondje zate\u010dene djece, koja su, uz njezinu pomo\u0107 i pomo\u0107 sestara, dovedena u Zagreb (ta su djeca  bila iz Dubice, ali i iz Petrinje i Cetingrada).<\/p>\n\n\n\n

U dnevniku koji je Hrvatski dr\u017eavni arhiv objavio 2003. svjedo\u010dila je o kontaktima s osobama koje su se uklju\u010dile u akciju spa\u0161avanja i zbrinjavanja djece, od kojih su neki bili iz resora socijale, poput Kamila Breslera i Ljudevita \u0160afari\u0107a, ali napominje i da je stupila u kontakt i dobila pomo\u0107 Stjepana Dumi\u0107a, direktora Karitasa, te je na vi\u0161e mjesta navela i da je kontaktirala s osobama iz njema\u010dkog upravnog i vojnog aparata. Me\u0111u njima je preko lije\u010dnika Branka Dragi\u0161i\u0107a 27. lipnja 1942. upoznala i zamjenika zapovjednika zagreba\u010dke Feldkomandature, bojnika Wilhelma Knehea. Knehe je nakon rata pro\u0161ao kroz postupak denacifikacije, upravo uz Dragi\u0161i\u0107evo svjedo\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Sa\u010duvan je i dokument koji svjedo\u010di o susretu Wilhema Knehea s Eugenom Kvaternikom, \u010delnom osobom Usta\u0161ke nadzorne slu\u017ebe, u drugoj polovici srpnja 1942., iz kojega se vidi kad je i kako je donesena odluka da \u0107e djeca biti preuzeta i zbrinuta po razli\u010ditim organizacijama, Crvenom kri\u017eu i sl., kao \u0161to se uostalom iz drugih izvora iz srpnja 1942. vidi da se s njema\u010dke strane tra\u017eilo da se Usta\u0161ka nadzorna slu\u017eba (tj. Usta\u0161ka obrana kao dio UNS-e nadle\u017ean za logore) isklju\u010di iz tih aktivnosti. <\/p>\n\n\n\n

Kolegica Bu\u0107in je komentirala i sadr\u017eaj kartoteke, \u010dije je vo\u0111enje oko 15. kolovoza 1942. zapo\u010deto u Ministarstvu udru\u017ebe zalaganjem Kamila Breslera. Bresler je Diani Budisavljevi\u0107 tada dostavio transportne liste za transporte u popisivanju kojih nije sama sudjelovala. Ona je zauzvrat njemu slala podatke na (neotisnutim) listi\u0107ima (za svako dijete), koji su ondje prepisivani na slu\u017ebene kartice Ministarstva. Tako su podaci prikupljani na dva mjesta, a Kamilo Bresler, mogu\u0107e i zabrinut za sudbinu kartoteke u Ministarstvu, dostavljao je i kasnije Diani Budisavljevi\u0107 sve \u0161to je njemu bilo dostupno.<\/p>\n\n\n\n

Kad  je Bresler u travnju 1943. uklonjen s mjesta na\u010delnika odsjeka u tada\u0161njem Glavnom ravnateljstvu za udru\u017ebu i dru\u0161tvovnu skrb, Diana je prionula sastavljanju kopija svoje kartoteke, koje je napravila u dva primjerka te je jedan pohranila kod nadbiskupa zagreba\u010dkog Alojzija Stepinca. To tako\u0111er govori o \u201epovjerenju\u201c sudionika ove akcije u vlasti NDH. Jedan  primjerak prijepisa  kartoteke (napravljen je u obliku triju bilje\u017enica) ostao je sa\u010duvan u njezinoj ostav\u0161tini, a kopija se danas nalazi u HDA.<\/p>\n\n\n\n

U trenutku oduzimanja izvorne kartoteke Diane Budisavljevi\u0107 u svibnju 1945., ona se sastojala od 25 ladica s oko 12.000 kartote\u010dnih kartona s podatcima o djeci preuzetoj iz logora, ne samo o onima koju su pre\u017eivjeli, ve\u0107 i o onima koji su umrli od posljedica boravka u logorima, po dolasku u Zagreb, Jastrebarsko i Sisak. Danas je ta kartoteka nedostupna, tj. izgubio joj se trag. <\/p>\n\n\n\n

Kartoteka Ministarstva udru\u017ebe koja se \u010duva u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, preuzeta je 1987. iz tada\u0161njega Republi\u010dkog komiteta za zdravstvenu i socijalnu za\u0161titu SRH. Na njoj su radile druge ruke, no koriste\u0107i i podatke koje je dostavljala Diana. U fondu Diane Budisavljevi\u0107 \u010duva se tek 400-tinjak kopija izvornih Dianinih kartica, u kojima se nalaze podatci o djeci koja su u Zagreb prispjela s izgubljenim identitetom te onih \u010diji su roditelji poslani na rad u Njema\u010dku, a vi\u0161e nisu znali gdje im se djeca nalaze. U toj kartoteci ima podataka o djeci s kojom su se majke rastale upravo u Staroj Gradi\u0161ki, no o njima nema traga niti u jednoj od spomenutih kartoteka, tj. u prijepisu Dianine kartoteke i kartoteci u Ministarstva udru\u017ebe. Njih se danas mo\u017ee na\u0107i na popisima mrtvih (kao \u0161to je popis \u017ertava rata nastao 1964.), tako da je i taj dio njezinog anga\u017emana dragocjen.<\/p>\n\n\n\n

Uostalom, Odredba o kolonizaciji djece  donesena je tek 23. kolovoza 1942., a prva djeca iz usta\u0161kih logora dolaze u Zagreb 11. srpnja 1942. Isto tako, upravo je Dianin prijedlog bio da sve poslove kolonizacije preuzme Karitas nadbiskupije zagreba\u010dke. <\/p>\n\n\n\n

Logori u NDH bili su u nadle\u017enosti Usta\u0161ke nadzorne slu\u017ebe i njenog nadzornog povjerenika Eugena Dide Kvaternika. Jedino je on mogao dati dozvolu za preuzimanje djece iz logora. O tome je zasigurno morao obavijestiti \u0161efa dr\u017eave Antu Paveli\u0107a. Inicijativa za preuzimanje djece iz usta\u0161kih logora, neosporno je bila Diane Budisavljevi\u0107 (ubrzo je dobila potporu i predstavnika njema\u010dkih tijela, od kojih je Wilhelm Knehe posebno istaknut). Svakako, mo\u017eemo se zapitati – a za\u0161to djeca ve\u0107 prije njezinih napora za dobivanjem dozvole nisu preuzeta iz logora i smje\u0161tena u prihvatili\u0161ta, kolonizirana i udomljena u obitelji, ako je takav plan postojao? A znamo da su se djeca ondje nalazila ve\u0107 od svibnja 1942.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje u tekstu pi\u0161e: \u201dBudu\u0107i da su se sudionici tribine slo\u017eili kako u prihvatili\u0161tima nije bilo ubijanja djece, a ona prije dolaska nisu ni ulazila u logor Jasenovac (a tek je jedan dio kra\u0107e vrijeme boravio u Staroj Gradi\u0161ki), Vuki\u0107 je pitao Nata\u0161u Matau\u0161i\u0107 otkud onda na popisu JUSP Jasenovac imena 20 000 djece? Imena i mnoge umrle u Zagrebu i Sisku tako\u0111er se nalaze na jasenova\u010dkom popisu?! Dr. Matau\u0161i\u0107 od 1998. do 2002. bila je predsjednica Upravnog vije\u0107a JUSP-a, ali jasnog odgovora nije bilo, tek poziv da se JUSP-u upute dopisi kad se zapaze pogrje\u0161ke na popisu \u201dpa \u0107e to oni ispraviti.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne znam otkuda autoru teksta proizvoljna konstatacija iz prve re\u010denice. Da, rekla sam da nije bilo namjernog ubijanja i zlostavljanja djece, ali da je nedostatak adekvatne skrbi, lije\u010dnika, lijekova, hrane i odje\u0107e uz neprikladne uvjete smje\u0161taja doveo do velike smrtnosti djece u logoru u Sisku. Da je lije\u010dnik i upravitelj \u201dprihvatili\u0161ta\u201d Antun Naj\u017ear odlu\u010dio prebaciti bolesnu i zara\u017eenu djecu iz \u201dStaklane\u201d u Pu\u010dku \u0161kolu Sisak Novi, u kojoj do dolaska bolesne djece nije bilo niti jednog smrtnog slu\u010daja, a nakon toga broj smrtnih slu\u010dajeva rastao je iz dana u dan.<\/p>\n\n\n\n

O tome da \u201ddjeca prije dolaska nisu ni ulazila u logor Jasenovac, a da je tek jedan dio kra\u0107e boravio u Staroj Gradi\u0161ki\u201d<\/strong> kolegica Rajka Bu\u0107in i ja nismo govorile. No Rajka Bu\u0107in opisala je temeljem \u201dDnevnika Diane Budisavljevi\u0107\u201d katastrofalnu situaciju u kojoj su se nalazila djeca u logoru Stara Gradi\u0161ka, \u010diji su roditelji po\u010detkom srpnja odvedeni na prisilni rad u Njema\u010dku.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, na konstataciju Igora Vuki\u0107a da se \u201dna popisu Jasenovca (mislio je na popis JUSP-a Jasenovac) i dan danas vodi da je u Jasenovcu i Staroj Gradi\u0161ki ubijeno 20.000 djece \u0161to je blasfemija, absurd i la\u017e\u201d odgovorila je Rajka Bu\u0107in, a ne ja, rije\u010dima da je jedan dio te djece umro od posljedica boravka u logoru. <\/p>\n\n\n\n

Na pitanje jednog od sudionika tribine, \u010dlana Dr\u017eavnog povjereni\u0161tva za iskapanje grobi\u0161ta, (a ne Igora Vuki\u0107a kako pi\u0161e u tekstu), otkuda ona brojka od 83.000 \u017ertava na tom popisu, a da prema njegovim saznanjima broj \u017ertava logora Jasenovac iznosi maksimalno od 26 do 29.000 \u017ertava odgovorila sam, da parafraziram: da su na Poimeni\u010dnom popisu \u017ertava logora Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka radili kustosi JUSP Jasenovac, \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107 i Jelka Smreka polaze\u0107i od popisa iz 1964. Sve podatke o stradalnicima logora provjeravali su kroz svu dostupnu literaturu, pa \u010dak i popise umrlih na spomenicima. Kazala sam i da  nitko nije nepogre\u0161iv, te da i na web stranici, gdje je popis objavljen, stoji zamolba korisnicima za ispravak eventualno neto\u010dnih navoda i njihovu dopunu. I da,  ispravak jo\u0161 jednog neto\u010dnog navoda: bila sam predsjednica Upravnog vije\u0107a JUSP Jasenovac od 1997. do odlaska u mirovinu 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n

Prije po\u010detka tribine snimili su izjave svih  sudionika za emisiju \u201dMir i dobro\u201d, a nakon tribine mene su zamolili za izjavu za TV Slavonije i Baranje. Ono \u0161to sam rekla dostupno je na ova dva linka:<\/p>\n\n\n\n

\n