{"id":33429,"date":"2022-11-14T23:50:37","date_gmt":"2022-11-14T23:50:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33429"},"modified":"2022-11-14T23:50:37","modified_gmt":"2022-11-14T23:50:37","slug":"agrippa-daubigne-tragicari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33429","title":{"rendered":"Agrippa d&#8217;Aubign\u00e9, \u201eTragi\u010dari\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Preveo \u017deljko Klai\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Th\u00e9odore Agrippa d\u2019Aubign\u00e9 (1552\u20131630) francuski je knji\u017eevnik, povjesni\u010dar i vojskovo\u0111a, autor religiozno-politi\u010dkoga epa <em>Tragi\u010dari<\/em> (1616), koji se smatra remek-djelom francuskoga baroka. Opse\u017eno djelo, pisano tijekom vi\u0161e od tri desetlje\u0107a, sastoji se od oko devet tisu\u0107a stihova, a pripovijeda o sukobima izme\u0111u katolika i protestanata za vrijeme vjerskih ratova u Francuskoj. Ep ima sedam dijelova i proslov, a u opisu doga\u0111aja mije\u0161aju se uzvi\u0161eni i satiri\u010dni registri. Mnogi dijelovi D&#8217;Aubign\u00e9ova pjesmotvora imaju iznimnu poeti\u010dku snagu, a \u010desto preuzimaju rje\u010dnik i patos biblijskih stihova. Nakon objave, ep je pao u zaborav da bi tek romanti\u010dari otkrili njegovu snagu, ljepotu lirskih dionica te bogatstvo imaginativnih uzleta. \u201eU <em>Tragi\u010darima<\/em> je d\u2019Aubign\u00e9 od pera napravio no\u017e. Njegovo pero re\u017ee kao no\u017e njegova ne\u0161to ranijeg suvremenika anatoma i kirurga Ambroisea Par\u00e9a, pronicljivog promatra\u010da i iscjelitelja izmrcvarenog ljudskog tijela. Poput Par\u00e9a na anatomskom stolu, D\u2019Aubign\u00e9 rije\u010dima otvara, razabire utrobu i imenuje pokidane \u017eile i razderane mi\u0161i\u0107e, uzburkane sokove i \u017eu\u010di \u0161to ih je tada\u0161nja medicina zvala <em>humores<\/em>; opisuje raspadaju\u0107e tijelo Francuske &#8216;\u0161to sklad po\u010dela nesuglasjem truje&#8217;, pi\u0161e stravi\u010dnu anatomiju vjerskog rata.\u201c (<em>Nenad Ivi\u0107<\/em>)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Biblioteka Posebna izdanja, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, pogovor Nenad Ivi\u0107, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Neven Osojnik, tisak Grafomark. d.o.o. (Zagreb).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Agrippa d&#8217;Aubign\u00e9<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Francuski pjesnik, povjesni\u010dar i satiri\u010dar (8. II. 1552 \u2013 9. V. 1630). Uvjereni kalvinist, u doba vjerskih ratova borio se na strani Henrika IV. Autor zbirke soneta, stanci i oda <em>Prolje\u0107e<\/em> (<em>Printemps<\/em>, 1570), <em>Op\u0107e povijesti<\/em> (<em>Histoire universelle<\/em>, 1616\u201320), satiri\u010dkoga romana <em>Pustolovine baruna Faenestea<\/em> (<em>Aventures du baron de Faeneste<\/em>, 1617\u20131630). Jedan od prvih predstavnika knji\u017eevnog baroka u Francuskoj. Ogor\u010den ubojstvom Henrika IV, objavljuje svoje glavno djelo, spjev <em>Tragi\u010dari<\/em> (<em>Les Tragiques<\/em>, 1616), nastao na satiri\u010dkoj i lirskoj tradiciji protestantskoga pjesni\u0161tva i pamfleta, u kojemu anga\u017eirano i izra\u017eajno napada dvoli\u010dnost katoli\u010dkih vladar\u00e2, opisuje muke seljaka i mu\u010deni\u0161tvo protestanata u Francuskoj u XVI. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>broj stranica: 377<\/p>\n\n\n\n<p>godina izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p>mjesto: Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/tragicari-1403\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/tragicari-1403\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33430,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-33429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/tragicari.jpeg?fit=300%2C427&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":33429,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":33429,"position":1},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":33429,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Pola stolje\u0107a P(p)anenke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":33429,"position":3},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu &#8211; Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":33429,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":33429,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33429"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33431,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33429\/revisions\/33431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}