{"id":33414,"date":"2022-11-12T18:24:51","date_gmt":"2022-11-12T18:24:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33414"},"modified":"2022-11-12T18:28:49","modified_gmt":"2022-11-12T18:28:49","slug":"tony-judt-poslije-rata-povijest-europe-od-1945-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33414","title":{"rendered":"Tony Judt, &#8220;Poslije rata: povijest Europe od 1945. godine&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon \u0161to je godinama najavljivano, kona\u010dno je prije nekoliko mjeseci u prijevodu Petra Vuja\u010di\u0107a i izdanju VBZ-a objavljeno hrvatsko izdanje kapitalnog djela povjesni\u010dara Tonyja Judta (1948-2010) <strong><em>Poslije rata: povijest Europe od 1945. godine<\/em><\/strong>, koje je opravdano popra\u0107eno nizom medijskih zapisa. Objavljeno u dva sveska, mo\u017eda je ba\u0161 ono \u2013 usprkos znatnoj skupo\u0107i \u2013 potencijalni izbor za veliku interlibarsku investiciju me\u0111u na\u0161im \u010ditateljima. Informacijama o recepciji Tonyja Judta u hrvatskoj historiografiji (o kojoj u pogovoru knjige pi\u0161e Tvrtko Jakovina) pridodajemo podatke o opse\u017enom osvrtu koji je o engleskom izvorniku Judtova djela <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/75646\">napisala<\/a> Mirjana Gross 2007. i jedinom nekrologu T. Judtu u nas koji je <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/176756\">napisao<\/a> Branimir Jankovi\u0107 2011. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong><em>Poslije rata<\/em><\/strong> najva\u017enije je djelo o Europi u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata 1945. do 2005. iz pera jednog od najcjenjenijih povjesni\u010dara s prijelaza 20. u 21. stolje\u0107e Tonyja Judta. Ovo je prva moderna povijest o \u0161ezdeset dugih godina koje su presudno oblikovale na\u0161 kontinent, u njegovu zapadnom dijelu, kao i u zemljama koje su velik dio tog razdoblja provele iza \u017deljezne zavjese. Nastalo na temelju istra\u017eivanja na \u0161est jezika, Judtovo djelo provodi \u010ditatelje kroz trideset \u010detiri zemlje u turbulentnom razdoblju politi\u010dkih i kulturnih promjena zapo\u010detih Hitlerovim porazom, detaljno obja\u0161njavaju\u0107i pozadinu povijesnih tijekova koji su doveli do podjele Njema\u010dke i Europe, Hladnoga rata koji se prelamao na europskim le\u0111ima, pada Berlinskog zida i rata u biv\u0161oj Jugoslaviji, sve do konsolidacije Europske unije po\u010detkom novog stolje\u0107a. Ambiciozno napisano, a lako \u010ditljivo, Judtovo remek-djelo <strong><em>Poslije rata<\/em><\/strong> pru\u017ea rijedak u\u017eitak \u010ditatelju i omogu\u0107ava nam da bolje razumijemo dana\u0161nja zbivanja u svjetlu europskog povijesno-politi\u010dkog naslje\u0111a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cBriljantno. Knjiga koja se \u010dita trilerskim tempom, a opsegom je enciklopedija.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>The New York Review of Books<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cIznimno djelo\u2026 Napisano tako da odra\u017eava puninu \u017eivota, a na\u010din na koji prati male zemlje kao i one velike doslovno je nadljudski; povrh svega, od korica do korica puno je neo\u010dekivanih podataka i novih opa\u017eanja, ili pak onih ve\u0107 vi\u0111enih ali sagledanih u novom svjetlu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>The New Yorker<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cMaestralno. Ovo je nedvojbeno silno opse\u017ena, mjerodavna i vrlo \u010ditka poslijeratna povijest.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>The Boston Globe<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cJudtov silan, mudar i briljantno detaljan prikaz oporavka Europe od haranja Drugog svjetskog rata naovamo predstavlja panoramu cijelog kontinenta, a usto se s gotovo svake stranice \u010duje detonacija.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>The New York Times Book Review<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Pro\u010ditaj odlomak:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-vbz-online-bookstore\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"jlGrJ4gzir\"><a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/poslije-rata-1-povijest-europe-od-1945\/\">Poslije rata 1 &#8211;  Povijest Europe od 1945.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Poslije rata 1 &#8211;  Povijest Europe od 1945.&#8221; &#8212; VBZ online bookstore\" src=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/poslije-rata-1-povijest-europe-od-1945\/embed\/#?secret=Zp7zucHA9a#?secret=jlGrJ4gzir\" data-secret=\"jlGrJ4gzir\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-vbz-online-bookstore\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"CIGvAjzN2M\"><a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/poslije-rata-2-povijest-europe-od-1945\/\">Poslije rata 2 &#8211; Povijest Europe od 1945.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Poslije rata 2 &#8211; Povijest Europe od 1945.&#8221; &#8212; VBZ online bookstore\" src=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/poslije-rata-2-povijest-europe-od-1945\/embed\/#?secret=yvKl9xdW0s#?secret=CIGvAjzN2M\" data-secret=\"CIGvAjzN2M\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/poslije-rata-bolje-temeljitije-pametnije-originalnije-i-potpunije-povijesti-europe-nakon-1945-nije-bilo-15232341\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/poslije-rata-bolje-temeljitije-pametnije-originalnije-i-potpunije-povijesti-europe-nakon-1945-nije-bilo-15232341<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-novi-list\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"O4DjAxKpjS\"><a href=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/knjizevnost\/procitali-smo-knjigu-tonyja-judta-poslije-rata-povijest-europe-od-1945-godine\/\">Pro\u010ditali smo knjigu Tonyja Judta &#8220;Poslije rata: Povijest Europe od 1945. godine&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Pro\u010ditali smo knjigu Tonyja Judta &#8220;Poslije rata: Povijest Europe od 1945. godine&#8221;&#8221; &#8212; Novi list\" src=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/knjizevnost\/procitali-smo-knjigu-tonyja-judta-poslije-rata-povijest-europe-od-1945-godine\/embed\/#?secret=qLOC0syPSc#?secret=O4DjAxKpjS\" data-secret=\"O4DjAxKpjS\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/kultura\/knjizevnost\/djelo-povjesnicara-tonyja-judta-poslije-rata-1-i-2-bas-bi-svatko-zbog-svog-zdravlja-trebao-imati-na-kantunalu-a-dosta-je-prostora-posvetio-i-nama-1223734\">https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/kultura\/knjizevnost\/djelo-povjesnicara-tonyja-judta-poslije-rata-1-i-2-bas-bi-svatko-zbog-svog-zdravlja-trebao-imati-na-kantunalu-a-dosta-je-prostora-posvetio-i-nama-1223734<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/express.24sata.hr\/top-news\/poslije-rata-buducnost-se-zna-proslost-je-nepredvidiva-25980\">https:\/\/express.24sata.hr\/top-news\/poslije-rata-buducnost-se-zna-proslost-je-nepredvidiva-25980<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/showbiz\/da-biste-razumjeli-europu-u-kojoj-zivite-sebe-i-druge-u-njoj-njezine-demone-i-ideale-trebali-biste-procitati-knjigu-tonyja-judta-1623191\">https:\/\/www.vecernji.hr\/showbiz\/da-biste-razumjeli-europu-u-kojoj-zivite-sebe-i-druge-u-njoj-njezine-demone-i-ideale-trebali-biste-procitati-knjigu-tonyja-judta-1623191<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/epohalno-djelo-poslije-rata-tonyja-judta-donosi-povijest-europe-od-1945-do-2005-20220621\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/epohalno-djelo-poslije-rata-tonyja-judta-donosi-povijest-europe-od-1945-do-2005-20220621<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-nacional-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"2RhYpayKln\"><a href=\"https:\/\/www.nacional.hr\/feljton-sad-je-jos-1991-podrzavao-jugoslaviju-koja-se-raspadala\/\">FELJTON: SAD je jo\u0161 1991. podr\u017eavao Jugoslaviju koja se raspadala<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;FELJTON: SAD je jo\u0161 1991. podr\u017eavao Jugoslaviju koja se raspadala&#8221; &#8212; NACIONAL.HR\" src=\"https:\/\/www.nacional.hr\/feljton-sad-je-jos-1991-podrzavao-jugoslaviju-koja-se-raspadala\/embed\/#?secret=2RhYpayKln\" data-secret=\"2RhYpayKln\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/svi-nasi-zlocini\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/svi-nasi-zlocini<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1457\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1457<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1457\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1457<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1260\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1260<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33415,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-33414","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Judt.jpg?fit=1280%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":33414,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":33414,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":33414,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":33414,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":33414,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":33414,"position":5},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33414","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33414"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33414\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33419,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33414\/revisions\/33419"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}