{"id":33398,"date":"2022-11-12T15:03:02","date_gmt":"2022-11-12T15:03:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33398"},"modified":"2022-11-12T15:12:04","modified_gmt":"2022-11-12T15:12:04","slug":"zeljk0-karaula-sekula-drljevic-1884-1945-politicka-biografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33398","title":{"rendered":"\u017deljko Karaula, \u201eSekula Drljevi\u0107 1884-1945. Politi\u010dka biografija&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U izdanju Crnogorskog kulturnog foruma (Cetinje) i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Crne Gore iza\u0161la je voluminozna knjiga (734. str.) dr. sc. \u017deljka Karaule \u201eSekula Drljevi\u0107 1884-1945. Politi\u010dka biografija\u201c. Radi se o biografiji kontroverznog crnogorskog politi\u010dara koji je na politi\u010dkoj sceni Balkana, Crne Gore i Jugoslavije te NDH kao ministar na dvoru kralja Nikole I. i kao (ne)formalni vo\u0111a crnogorskih federalista (zelena\u0161i) u razdoblju od 1920. do 1945. dao svoj pe\u010dat crnogorskoj povijesti. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prenosimo iz recenzije knjige prof. dr. sc. Ive Goldsteina: \u201eKnjiga \u017deljka Karaule \u201eSekula Drljevi\u0107 1884.-1945. Politi\u010dka biografija\u201d jest rezultat vje\u0161te, profesionalno koncipirane standardne znanstvene historiografske metodologije kombinirane sa znanjima i praksama tipi\u010dnim za biografsku leksikografiju i publicistiku. Karaula je stvorio djelo koje odudara od uobi\u010dajene znanstvene produkcije \u2013 premda zadovoljava njene kriterije &#8211; na polju dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti. Na zanimljiv na\u010din, kombiniraju\u0107i tematski i kronolo\u0161ki pristup, uz kori\u0161tenje impresivne koli\u010dine arhivske gra\u0111e, literature, kao i tekstova samoga Drljevi\u0107a, Karaula je napisao biografiju jedne od va\u017enih li\u010dnosti crnogorske povijesti prve polovine 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Drljevi\u0107evoj se biografiji, nema potrebe to nagla\u0161avati, ogleda i slika epohe u kojoj je djelovao. Poseban zna\u010daj ovog rada jest afirmacija na ju\u017enoslavenskom prostoru pomalo zapostavljenog historiografskog \u017eanra \u2013 biografije. Ovaj \u017eanr jest, s jedne strane, pogodan za preno\u0161enje znanstvenih istra\u017eivanja \u0161iroj \u010ditateljskoj publici (u \u010demu crnogorska historiografija i historiografije susjedne zemalja nisu dosad uvijek uspijevale), a s druge, nosi sa sobom mnoge opasnosti zastranjivanja: mogu\u0107e je napisati tekst isklju\u010divo kao kronologiju djelovanja neke li\u010dnosti, \u0161to kod \u010ditatelja naj\u010de\u0161\u0107e izaziva dosadu ili, pak, oti\u0107i u drugu krajnost, odnosno, \u0161iroko kontekstualizirati doga\u0111aje tako da tekst postane preduga\u010dak, a djelovanje li\u010dnosti \u010diji se \u017eivot opisuje gotovo i ne vidi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor je izbjegao obje opasnosti. Osobito su mi se dopali dijelovi knjige koji tematiziraju klju\u010dne trenutke Drljevi\u0107eva politi\u010dkog puta \u2013 nakon 1918. godine, kada se odmi\u010de od re\u017eima \u010diju je uspostavu svesrdno podr\u017eavao, potom neposredno predratno razdoblje u kojem zaokru\u017euje koncepciju samosvojne crnogorske nacije te ratno razdoblje, u kojem pada u bezna\u0111e kvislin\u0161ke pozicije. I\u0161\u010ditavanjem tih dijelova knjige postaju jasniji svi motivi, zadatosti, konteksti u osebujnom politi\u010dkom putu Sekule Drljevi\u0107a o kojima smo dosad iz literature bili obavije\u0161teni uglavnom fragmentarno.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-file\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Drljevic-korice.pdf\">Drljevic-korice<\/a><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Drljevic-korice.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1509\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1509<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33399,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-33398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Drljevic-korice.jpg?fit=2097%2C1412&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55806,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55806","url_meta":{"origin":33398,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a \u201eBrzina mraka \u2013 politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.\u201c u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice i Hajnrih Bel fondacija (HBS), Ured u Sarajevu, organizirali su promociju knjige Edina Omer\u010di\u0107a \u201eBrzina mraka \u2013 politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.\u201c Promocija je odr\u017eana 12. oktobra 2026. u Narodnoj biblioteci \u201eRadosav Ljumovi\u0107\u201c u Podgorici.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Promocija-knjige-Brzina-mraka.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Promocija-knjige-Brzina-mraka.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Promocija-knjige-Brzina-mraka.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Promocija-knjige-Brzina-mraka.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55247,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55247","url_meta":{"origin":33398,"position":1},"title":"\u201eAnalogni mostovi svjetlosti \u2013 crnogorski i hrvatski fotografi (1845\u20131975)\u201d\u00a0 &#8211; Maja \u0110uri\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eAnalogni mostovi svjetlosti \u2013 hrvatski i crnogorski fotografi (1845\u20131975)\u201d Maje \u0110uri\u0107 predstavlja bogato ilustrovanu studiju koja prati i dokumentuje 130 godina vizuelne razmjene izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore. Umjesto da fotografsko naslje\u0111e posmatra kroz nacionalne ili \u0161kolske okvire, autorka istra\u017euje tokove ljudi, ideja, tehnika i motiva koji su povezivali\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Analogni-mostovi-svjetlosti-%E2%80%93-crnogorski-i-hrvatski-fotografi-1845%E2%80%931975.png?fit=654%2C827&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Analogni-mostovi-svjetlosti-%E2%80%93-crnogorski-i-hrvatski-fotografi-1845%E2%80%931975.png?fit=654%2C827&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Analogni-mostovi-svjetlosti-%E2%80%93-crnogorski-i-hrvatski-fotografi-1845%E2%80%931975.png?fit=654%2C827&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":33398,"position":2},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":33398,"position":3},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":33398,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":33398,"position":5},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33398"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33398\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33404,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33398\/revisions\/33404"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}