{"id":33338,"date":"2022-11-09T11:27:22","date_gmt":"2022-11-09T11:27:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33338"},"modified":"2022-11-09T11:28:27","modified_gmt":"2022-11-09T11:28:27","slug":"bela-hamvas-pet-genija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33338","title":{"rendered":"B\u00e9la Hamvas, \u201ePet genija\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S ma\u0111arskoga prevela Kristina Peternai<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 212<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U slavnom eseju <em>Pet genija<\/em> ma\u0111arski filozof <strong>B\u00e9la Hamvas<\/strong> tuma\u010di teoriju prema kojoj je Ma\u0111arska smje\u0161tena na razme\u0111i pet geografsko-kulturnih predjela: Istoka, Zapada, Sjevera, Juga i Transilvanije. Svaki je od navedenih predjela osobit, ima svoj specifi\u010dni duh, \u201cgenij\u201d: prostranstva Istoka donose te\u017enju za slobodom (od tamo su, uostalom, stigli Huni), Zapad ozna\u010dava dru\u0161tvenu progresiju i stabilnost, Sjever vezu s prirodom, Jug nosi <em>joie de vivre<\/em>, dok posebno mjesto u tom sustavu zauzima Transilvanija i njena \u201cvrsta\u201d \u2013 Homo Transylvanicus \u2013 koji u sebi utjelovljuje proturje\u010dne elemente ostalih arhetipova. Prema Hamvasevu tuma\u010denju, biti Ma\u0111arom zna\u010di prona\u0107i ravnote\u017eu me\u0111u navedenim arhetipovima: \u201cMa\u0111ari \u017eive i moraju \u017eivjeti od jedinstva ovih arhetipova, i za svoj \u017eivot nemaju drugog izbora.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim \u0161to se bavi specifi\u010dnim kulturno-povijesnim prostorom, Havmas u <em>Pet genija<\/em> predstavlja razliku izme\u0111u mjesta i prostora, tuma\u010de\u0107i kako je prostor ono podlo\u017eno broju i mjerljivo, dok je mjesto \u201cslika i crte\u017e\u201d koji postoji isklju\u010divo relacijski, u odnosu prema promatra\u010du. \u201cProstor je odre\u0111en formulama, dok je mjesto posljedica genija.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Pet genija<\/em> va\u017ean je i pronicljiv tekst ma\u0111arskog mislioca koji \u0107e svakom \u010ditatelju, tuma\u010de\u0107i ono natalo\u017eeno povije\u0161\u0107u i specifi\u010dno, podastrijeti ono apstraktno, teorijsko i univerzalno mislivo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"pwcAQvJECt\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/pet-genija\/\">PET GENIJA<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;PET GENIJA&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/pet-genija\/embed\/#?secret=ihP1WxwdUf#?secret=pwcAQvJECt\" data-secret=\"pwcAQvJECt\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33341,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-33338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Hamvas.jpg?fit=800%2C445&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":33338,"position":0},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":33338,"position":1},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55560,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55560","url_meta":{"origin":33338,"position":2},"title":"Knji\u017eevno-znanstveni skup KNJI\u017dEVNA, JEZIKOSLOVNA I MISIONARSKA DJELATNOST FRANJEVACA KROZ POVIJEST NA PROSTORU HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 1. listopada 2026. u 10:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb OTVARANJE SKUPA FRA MARKO KARAMATI\u0106Na tragu Franje Asi\u0161koga BO\u017dIDAR PETRA\u010cDanteov sveti Franjo MIRO GAVRANFra Didak Bunti\u0107 kao nadahnu\u0107e za roman Nekoliko ptica i jedno nebo MILANA VUKOVI\u0106 RUNJI\u0106Misti\u010dni cvat slavonske ma\u0161te: Sveta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/mh_franjevci_u_hr_i_bih.jpg?fit=680%2C364&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/mh_franjevci_u_hr_i_bih.jpg?fit=680%2C364&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/mh_franjevci_u_hr_i_bih.jpg?fit=680%2C364&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":33338,"position":3},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":33338,"position":4},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55301,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55301","url_meta":{"origin":33338,"position":5},"title":"WEBINAR: Ma\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo da \u0107e 21. rujna 2026. izv. prof. dr. sc. Denis Njari (Filozofski fakultet u Osijeku) odr\u017eati webinar \u201cMa\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju i njezini dugoro\u010dni utjecaji na oblikovanje kulture sje\u0107anja i nacionalnog narativa\u201d. Detalji i registracija slijede uskoro. Webinar donosi pogled na bitku na Moha\u010dkom polju 1526. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33338"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33340,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33338\/revisions\/33340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33341"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}