{"id":33333,"date":"2022-11-09T11:19:29","date_gmt":"2022-11-09T11:19:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33333"},"modified":"2022-11-09T11:23:41","modified_gmt":"2022-11-09T11:23:41","slug":"egidio-ivetic-povijest-jadrana-more-i-njegova-civilizacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33333","title":{"rendered":"Egidio Iveti\u0107, \u201ePovijest Jadrana. More i njegova civilizacija\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>S talijanskog prevela Anita Buhin<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jadran je Sredozemlje Sredozemlja. U pro\u0161losti definiran kao sinus, u\u0161\u0107e ili zaljev, Jadran je morski prolaz koji vi\u0161e od tisu\u0107lje\u0107a spaja istok sa zapadom. Prote\u017eu\u0107i se prema jugoistoku oblikuje Italiju i Balkan. S njega se mo\u017ee opaziti nebo Levanta, vidjeti Alpe i osjetiti Srednju Europu. Jo\u0161 je po\u010detkom 20. stolje\u0107a bilo ra\u0161ireno mi\u0161ljenje da Bliski istok po\u010dinje na njegovim balkanskim obalama. [\u2026] Sinteza pred vama svedena je na bitno, ali s ambicijom da predlo\u017ei \u010ditanje povijesnih i kulturnih naslaga koje se mogu prona\u0107i i na stvarnom, dana\u0161njem Jadranu, i u jadranskoj civilizaciji, mo\u017eda jo\u0161 neosvije\u0161tenoj, ali svejedno prisutnoj. (Iz autorova predgovora)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Egidio Iveti\u0107 je profesor povijesti Mediterana i ranog novog vijeka na Sveu\u010dili\u0161tu u Padovi te direktor Instituta za povijest Venecije, Fondazione Giorgio Cini i Veneciji.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"aUvaTkZc1N\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/povijest-jadrana-more-i-njegova-civilizacija\/\">Povijest Jadrana. More i njegova civilizacija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Povijest Jadrana. More i njegova civilizacija&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/povijest-jadrana-more-i-njegova-civilizacija\/embed\/#?secret=aUvaTkZc1N\" data-secret=\"aUvaTkZc1N\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"viyeBbTunv\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22160\">Egidio Ivetic, &#8220;Storia dell&#8217;Adriatico. Un mare e la sua civilt\u00e0&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Egidio Ivetic, &#8220;Storia dell&#8217;Adriatico. Un mare e la sua civilt\u00e0&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22160&#038;embed=true#?secret=viyeBbTunv\" data-secret=\"viyeBbTunv\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/istorija-jadrana\/\">https:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/istorija-jadrana\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-arhipelag\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"vVGMyLWW9T\"><a href=\"https:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/granica-na-mediteranu-istocni-jadran-izmedu-italije-i-juznoslovenskog-sveta-od-xiii-do-xx-veka\/\">Granica na Mediteranu. Isto\u010dni Jadran izme\u0111u Italije i ju\u017enoslovenskog sveta od XIII do XX veka<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Granica na Mediteranu. Isto\u010dni Jadran izme\u0111u Italije i ju\u017enoslovenskog sveta od XIII do XX veka&#8221; &#8212; Arhipelag\" src=\"https:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/granica-na-mediteranu-istocni-jadran-izmedu-italije-i-juznoslovenskog-sveta-od-xiii-do-xx-veka\/embed\/#?secret=OmLM3QLVI9#?secret=vVGMyLWW9T\" data-secret=\"vVGMyLWW9T\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33334,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-33333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Povijest-Jadrana.jpg?fit=526%2C701&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":33333,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54367,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54367","url_meta":{"origin":33333,"position":1},"title":"O usponima i padovima vladara na OLJK-u u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tko je bio ljubljen, tko brisan, a \u010diji spomenik ru\u0161en samo su neka pitanja za ljetno dru\u017eenje u Muzeju Slavonije. Nestat mogu vladari i dr\u017eave, ali ostat \u0107e uspomena jo\u0161 je jedno dru\u017eenje uz razgovor koje organizira Muzej Slavonije. Odr\u017eat \u0107e se 2. srpnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":33333,"position":2},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54794,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54794","url_meta":{"origin":33333,"position":3},"title":"Novo (vizualno) poglavlje Historiografije.hr","author":"Filip \u0160imunjak","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon niza godina tijekom kojih je svojim prepoznatljivim \u2013 pomalo vintage izgledom \u2013 uspje\u0161no odolijevala promjenama, do\u0161lo je vrijeme da Historiografija.hr dobije novo lice. U pozadini ve\u0107 neko vrijeme radimo na potpunom redizajnu portala kojim \u017eelimo s jedne strane vizualno osvje\u017eiti stranicu, a s druge podi\u0107i je na suvremene standarde,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Historiografija-2.0-Featured.png?fit=1200%2C916&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Historiografija-2.0-Featured.png?fit=1200%2C916&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Historiografija-2.0-Featured.png?fit=1200%2C916&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Historiografija-2.0-Featured.png?fit=1200%2C916&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Historiografija-2.0-Featured.png?fit=1200%2C916&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":33333,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":33333,"position":5},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine &#8211; povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33333"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33337,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33333\/revisions\/33337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}