{"id":33318,"date":"2022-11-08T20:02:13","date_gmt":"2022-11-08T20:02:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33318"},"modified":"2022-11-08T20:04:13","modified_gmt":"2022-11-08T20:04:13","slug":"leila-slimani-u-zemlji-drugih-knjiga-druga-gledajte-kako-plesemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33318","title":{"rendered":"Le\u00efla Slimani, \u201eU zemlji drugih: knjiga druga. Gledajte kako ple\u0161emo\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Maroko 1968. Obitelj Belhaj uspje\u0161na je i prosperitetna. Otac Amine vodi obiteljsko gospodarstvo te privla\u010di mnoge \u017eene, njegova supruga Mathilde naizgled je uspje\u0161na, ali duboko je nesretna, a njihova djeca, me\u0111usobno toliko razli\u010dita, tra\u017ee sebe i svoj put. Aicha, sna\u017ena i marljiva, odlazi iz Maroka studirati medicinu u Francusku, domovinu svoje majke, a njezin brat Selim udaljit \u0107e se od obitelji i pridru\u017eiti koloniji europskih hipija koji dolaze u Maroko kako bi iskusili slobodnu ljubav i otvorili vrata uma.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Aicha i Selim svoje ja tra\u017ee u tzv. olovnim godinama nakon dekolonizacije. Kolebaju se izme\u0111u oslobo\u0111enja od okova tradicije i nastavka \u017eivota vi\u0161e srednje klase, izme\u0111u kompromisa i ideala svoje generacije. Stalno bivaju\u0107i drugima, te u obje svoje domovine trpe\u0107i prikriveni rasizam i osje\u0107aj napu\u0161tenosti, pro\u017eivljavaju sve strahove i uzbu\u0111enja <em>baby boomera<\/em>. Trebaju napraviti najva\u017eniji korak: shvatiti tko su te u kojoj i kakvoj zemlji mogu i \u017eele \u017eivjeti, tko su im prave ljubavi i \u0161to ih o\u010dekuje u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Gledajte kako ple\u0161emo \u2013 <\/em>drugi dio svjetske uspje\u0161nice <em>U zemlji drugih<\/em> autorice bestselera <em>Uspavanka<\/em> i <em>U vrtu \u010dudovi\u0161ta<\/em> Le\u00efle Slimani \u2013 roman je o ludim 1960-ima, o njihovu odjeku u cijelom svijetu, o osloba\u0111anju od stega pro\u0161losti, o istra\u017eivanju seksualnosti&#8230; Oslanjaju\u0107i se na inspirativnu povijest i pri\u010du vlastite obitelji, Leila Slimani ispisala je veli\u010danstvenu kroniku neumorne ljudske i nadasve \u017eenske potrage za slobodom i samospoznajom.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Gledajte kako ple\u0161emo<\/em> veli\u010danstvena je obiteljska i politi\u010dka romansa generacije mu\u0161karaca i \u017eena koji tra\u017ee svoje mjesto pod suncem \u2018izme\u0111u grabe\u017eljivaca i ovaca\u2019 u autoritarnom re\u017eimu. Mra\u010dan, zapaljiv roman.\u201d \u2013 <em>Elle<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cUvijek tako nadahnuta, Le\u00efla Slimani mije\u0161a intimne tragedije i preokrete u marokanskom dru\u0161tvu, prikazuju\u0107i odnose dominacije izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, svoju omiljenu temu, kroz tijelo, \u017eelju, maj\u010dinstvo. Njezino vrlo lijepo i evokativno pisanje uranja nas u prirodu svojim mirisima, ritam je postojan, a likovi su duboko simpati\u010dni.\u201d \u2013 <em>Version Femina<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSavr\u0161eno izmjenjuju\u0107i mikrokozmos (obitelj) i makrokozmos (nacionalni), izme\u0111u \u017eenskih tijela i dr\u017eavnih tijela, ova knjiga radikalno ispituje odnose mo\u0107i.\u201d \u2013 <em>Causette<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cZastra\u0161uju\u0107a epopeja, politi\u010dka koliko i ljudska, koja mnogo govori o mukama biv\u0161ih francuskih kolonija odjednom prepu\u0161tenih samima sebi, gdje svatko poku\u0161ava prona\u0107i svoje mjesto u dru\u0161tvu koje oscilira izme\u0111u raspadanja i ponovnog sastavljanja.\u201d \u2013 <em>Lib\u00e9ration<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Vlatka Tor<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 296<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: listopad 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Le pays des autres \u2013 Volume 2: Regardez-nous danser<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/gledajte-kako-plesemo.html\">https:\/\/fraktura.hr\/gledajte-kako-plesemo.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Ea50iOCGu2\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31705\">Le\u00efla Slimani \u201cU zemlji drugih. Knjiga prva: Rat, rat, rat\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Le\u00efla Slimani \u201cU zemlji drugih. Knjiga prva: Rat, rat, rat\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31705&#038;embed=true#?secret=Ea50iOCGu2\" data-secret=\"Ea50iOCGu2\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33319,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-33318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/gledajte_kako_plesemo.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":33318,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":33318,"position":1},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":33318,"position":2},"title":"Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":33318,"position":3},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54971,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54971","url_meta":{"origin":33318,"position":4},"title":"Ferdia Lennon, &#8220;Slavni podvizi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Godina je 412. pr. Kr. Nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju tisu\u0107e zarobljenih Atenjana zavr\u0161ile su u kamenolomima Sirakuze, prepu\u0161tene gladi, bolesti i zaboravu. Dok ve\u0107ina stanovnika u njima vidi tek mrske neprijatelje, dvojica mladih Siraku\u017eana, Lampon i Gelon, otkrivaju ne\u0161to posve neo\u010dekivano \u2013 zajedni\u010dku ljubav prema poeziji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":33318,"position":5},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33318"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33321,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33318\/revisions\/33321"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}