{"id":33291,"date":"2022-11-07T12:50:46","date_gmt":"2022-11-07T12:50:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33291"},"modified":"2022-11-07T12:50:46","modified_gmt":"2022-11-07T12:50:46","slug":"interliber-2022-41-izlozba-izdavacke-djelatnosti-hrvatskih-muzeja-i-galerija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33291","title":{"rendered":"Interliber 2022: 41. izlo\u017eba izdava\u010dke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija"},"content":{"rendered":"\n

Od 8. do 13. studenoga 2022. Zagreba\u010dki velesajam u svojim paviljonima ugo\u0161\u0107uje 44. po redu Me\u0111unarodni sajam knjiga Interliber, a svi posjetitelji na\u0161e najve\u0107e knji\u017ene manifestacije mo\u0107i \u0107e se, u skladu s ve\u0107 ustaljenom tradicijom, upoznati s bogatstvom i potencijalima hrvatske kulturne ba\u0161tine na 41. Izlo\u017ebi izdava\u010dke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija<\/em> (paviljon broj 6, \u0161tand 7c).<\/p>\n\n\n\n

Najdugovje\u010dniji projekt Muzejskoga dokumentacijskog centra objedinit \u0107e na jednom mjestu 109 muzeja iz 60 hrvatskih gadova s ciljem predstavljana najnovijih muzejskih izdanja, prezentiranja bogatog kulturnog naslje\u0111a iz svih krajeva Hrvatske i upoznavanja s drugim va\u017enim i odgovornim ulogama muzejske djelatnosti kao \u0161to su poticanje demokratskih vrijednosti, socijalne uklju\u010denosti i dijaloga me\u0111u razli\u010ditim kulturama, odnosno pru\u017eanje razli\u010ditih mogu\u0107nosti za cjelo\u017eivotno u\u010denje i obrazovanje. Na ovogodi\u0161njoj izlo\u017ebi publika \u0107e imati prilike razgledati 516 novih naslova \u2013 muzejske vodi\u010de kroz stalne postave i pojedine muzejske zbirke prire\u0111ene u razli\u010ditim formatima za djecu i odrasle, kataloge povremenih izlo\u017eaba, opse\u017ene monografije posve\u0107ene razli\u010ditim autorima, umjetni\u010dkim pravcima ili samim ustanovama, muzejske slikovnice i edukativne publikacije za djecu i mlade, te brojna druga izdanja koje otkrivaju mnoge zanimljive teme kao \u0161to su povijest farmaceutske botanike ili revitalizacija industrijskog naslje\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

U pregledu  ovogodi\u0161nje nakladni\u010dke produkcije, autorica izlo\u017ebe mr. sc. Snje\u017eana Radovanlija Mileusni\u0107 istaknula je neke od zanimljivih tema. Me\u0111u njima su publikacije muzeja koji su tijekom 2021. i 2022. godine obilje\u017eili obljetnice svojega djelovanja prigodnim izlo\u017ebama i popratnim katalozima. Gradski muzej Kri\u017eevci u katalogu \u010cuvar kri\u017eeva\u010dke ba\u0161tine <\/em>\u010ditatelje upoznaje s nastankom, razvojem i djelovanjem kri\u017eeva\u010dkog muzeja od njegova osnutka prije 70 godina do dana\u0161njih dana, Tiflolo\u0161ki muzej publikacijom 60 godina Taktilne galerije <\/em>prezentira povijest jedinstvenog izlaga\u010dkog prostora u kojom su izlagani radovi akademskih autora kao i slijepih kipara amatera koji se mogu do\u017eivjeti putem dodira, dok Muzej krapinskih neandertalaca katalogom izlo\u017ebe Pola stolje\u0107a muzeja na Hu\u0161njakovu <\/em>javnosti pribli\u017eava povijesni razvoj muzejske djelatnosti na jedinstvenom paleolitskom stani\u0161tu neandertalskog \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n

Kao i svake godine najzastupljenije su likovne teme – Nove tendencije 60 godina poslije <\/em>Muzeja suvremene umjetnosti govore o najva\u017enijem umjetni\u010dkom pokretu druge polovice 20. stolje\u0107a kojem je izvori\u0161te bilo u Zagrebu, Fragmenti melankolije<\/em> (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) kroz razli\u010dite umjetni\u010dke discipline istra\u017euje tamna, romantizirana i bole\u0107iva stanja duha, projicirana procesima stvaranja u motiv i ugo\u0111aj umjetni\u010dkog djela, Galerija Klovi\u0107evi dvori katalogom retrospektivne izlo\u017ebe Sergije Glumac<\/em> pribli\u017eava ostav\u0161tinu jednog od na\u0161ih najzna\u010dajnijih avangardnih umjetnika i pionira hrvatskog grafi\u010dkog dizajna, dok nas rije\u010dki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u O\u017eiljcima <\/em>vodi u desetlje\u0107e obilje\u017eeno ratovima, procesima tranzicije, brzorastu\u0107im nacionalizmima, korupcijom i kriminalom. Pa\u017enju plijeni i katalog Umjetni\u010dke Galerije Dubrovnik Vlaho<\/em> Bukovac (1855. \u2013 1922.): rekapitulacija iz zbirke UGD <\/em>koji, <\/em>uz stotu godi\u0161njicu smrti, predstavlja umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo za\u010detnika hrvatskog modernog slikarstva.<\/p>\n\n\n\n

U vrlo \u0161irokom rasponu tema koje su muzeji nakon izlo\u017eaba ukori\u010dili u svojim knjigama i katalozima, nalaze se i brojne poznate li\u010dnosti. Tako je svoju muzejsku knjigu dobila na\u0161 poznata skladateljica, pijanistica i violinistica Dora Peja\u010devi\u0107 koja je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj i europskoj glazbenoj literaturi (Izazovi ba\u0161tine Dore Peja\u010devi\u0107<\/em>, Zavi\u010dajni muzej Na\u0161ice), kao i jedna od najzna\u010dajnijih i najmo\u0107nijih hrvatskih plemi\u0107kih obitelji (Zrinski i \u010dakove\u010dki Stari grad<\/em>, Muzej Me\u0111imurja). U \u017eivotu i smrti \u2013 crtice iz zajedni\u010dkoga \u017eivota Bele i Miroslava Krle\u017ee<\/em> (Muzej grada Zagreba) otkriva nam privatni \u017eivot Bele i Miroslava Krle\u017ee iza zatvorenih vrata vile na zagreba\u010dkom Gvozdu, dok Poetski skalpel Vesne Parun<\/em> (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) predstavlja radove umjetnica i umjetnika s kojima je na\u0161a istaknuta knji\u017eevnica i pjesnikinja sura\u0111ivala. Tu i bogato ilustrirana monografija Zagreb Ve\u0107eslava Holjevca od 1952. do 1963. <\/em>(Muzej suvremene umjetnosti), posve\u0107ena najistaknutijem zagreba\u010dkom gradona\u010delniku za \u010dijeg je mandata grad \u201eiskora\u010dio” na drugu obalu Save \u0161ire\u0107i se prema jedinstvenom primjeru planske izgradnje.<\/p>\n\n\n\n

Pogled na \u017eene iz muzejskoga kuta otkrivaju nam \u017dene i tehnika<\/em> Tehni\u010dkog muzeja Nikola Tesla koji istra\u017euje utjecaj razvoja znanosti i tehnologije na \u017eivot i dru\u0161tveni status \u017eena, zatim \u017dene i fotografija u Hrvatskoj izme\u0111u 1950-ih i 1970-ih <\/em>Galerije umjetnina Split koja rasvjetljava poziciju \u017eena u eksperimentima na podru\u010dju fotografije, propituju\u0107i je li na\u010din na koji su snimale specifi\u010dan za “\u017eenski pogled” ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike, te \u017denske ru\u010dne radnje pu\u010dko djevoja\u010dke \u0161kole u Brdovcu<\/em> Muzeja Brdovec koji \u010ditatelju pribli\u017eava obrazovanje \u017eena u pro\u0161lim stolje\u0107ima u kojima je \u017eenski ru\u010dni rad zaprimao najve\u0107i dio \u0161kolske satnice.<\/p>\n\n\n\n

Elektroni\u010dki katalog 41. izlo\u017ebe i detaljan raspored popratnih aktivnosti mo\u017eete pogledati na mre\u017enim stranicama i dru\u0161tvenim mre\u017eama Muzejskog dokumentacijskog centra.<\/a><\/p>\n\n\n\n

(MDC)<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33292,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-33291","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/MDC.jpg?fit=540%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33291","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33291"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33291\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33293,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33291\/revisions\/33293"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33292"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33291"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33291"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33291"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}