{"id":33109,"date":"2022-10-20T17:00:08","date_gmt":"2022-10-20T17:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33109"},"modified":"2022-10-20T17:00:08","modified_gmt":"2022-10-20T17:00:08","slug":"eva-menasse-dunkelblum-roman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33109","title":{"rendered":"Eva Menasse, \u201eDunkelblum. Roman\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod s njema\u010dkoga: Andy Jel\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Svatko \u0161uti o ne\u010demu drugom.<br><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na prvi pogled je Dunkelblum gradi\u0107 poput svakog drugog. No iza pro\u010delja austrijskoga mjesta\u0161ca skriva se povijest grozna zlo\u010dina. Svijest o tome doga\u0111aju ve\u0107 desetlje\u0107ima povezuje starije stanovnike Dunkelbluma &#8211; jednako kao i \u0161utnja o tome \u010dinu i njegovim po\u010diniteljima. Kasnih ljetnih dana godina 1989., dok iza obli\u017enje ma\u0111arske granice ve\u0107 \u010dekaju stotine izbjeglica iz DR Njema\u010dke, u grad dolazi zagonetni posjetitelj. Tu se stvari iznenada uzburkaju: na livadi na rubu grada iskopan je kostur, a mlada \u017eena nestaje. Kao u nekoj stra\u0161noj pri\u010di pojavljuju se tragovi staroga zlo\u010dina &#8211; i suo\u010davaju stanovnike Dunkelbluma s pro\u0161lo\u0161\u0107u koju su odavno smatrali prevladanom. U novome romanu Eva Menasse ocrtava veliku povijesnu panoramu na primjeru gradi\u0107a koji opetovano postaje pozornicom svjetske politike i pripovijeda o odnosu stanovnika prema povijesnoj krivnji. Dunkelblum je jezivo-komi\u010dni ep o ranama u krajoliku i ljudskim du\u0161ama koje za razliku od sje\u0107anja ne nestaju.<br>\u201eKao \u0161to mu ve\u0107 ime govori, sudionici zajedni\u010dki znaju cijelu istinu. Zbog toga je se naknadno vi\u0161e ne mo\u017ee ispravno sastaviti, jer od onih koji su dr\u017eali neki njezin komadi\u0107 odmah ih nekoliko umre. Ili pak la\u017eu ili im je sje\u0107anje slabo.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Novinarka i knji\u017eevnica Eva Menasse ro\u0111ena je 11. svibnja 1970. godine u Be\u010du kao k\u0107i nekada\u0161njega austrijskog nogometa\u0161a Hansa Menassea i polusestra pisca Roberta Menassea. Studirala je germanistiku i povijest u Be\u010du. Nakon studija najprije radi kao novinarka za austrijske novine, a u isto vrijeme dopisnica je njema\u010dkih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung. U izravnoj dopisni\u010dkoj ulozi iz Londona je 2000. godine izvje\u0161tavala o sudskoj parnici protiv poricatelja holokausta Davida Irvinga. Rasprava o tom procesu poslu\u017eila joj je kao predlo\u017eak za njezinu prvu knjigu, koju je jo\u0161 iste godine objavila pod naslovom Holocaust vor Gericht. Pet godina poslije objavljuje svoj prvi roman, Vienna, za koji je iste godine nagra\u0111ena. Zbirku pripovijedaka L\u00e4ssliche Tods\u00fcnden objavljuje 2009., a za naslove pojedinih pripovijedaka poslu\u017eilo je sedam smrtnih grijeha. Potom objavljuje djelo Wien. K\u00fcss die Hand, Moderne (2011.), roman Quasikristalle (2013.), zbirku eseja Lieber aufgeregt als abgekl\u00e4rt (2015.), roman Tiere f\u00fcr Fortgeschrittene (2017.) i novi roman Dunkelblum (2021.) godine. U pisanju i istra\u017eivanju Menasse je usredoto\u010dena na teme kao \u0161to su suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, identitet \u017didova, traumatska iskustva i posljedice, kao i na individualne i kolektivne mehanizme potiskivanja pro\u0161losti. Njezina djela prevedena su na vi\u0161e svjetskih jezika, a za svoje knji\u017eevno stvarala\u0161tvo nagra\u0111ena je nekoliko puta, \u0161to je \u010dini jednom od istaknutijih knji\u017eevnica dana\u0161nje Austrije. Danas \u017eivi kao slobodna spisateljica i publicistica u Berlinu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=246\">https:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=246<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33110,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-33109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Menasse.jpg?fit=246%2C402&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":33109,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":33109,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":33109,"position":2},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":33109,"position":3},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55809","url_meta":{"origin":33109,"position":4},"title":"Documenta: Usta\u0161ki pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije naslje\u0111e na kojem je izgra\u0111ena Hrvatska","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv \u0160panjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsje\u0107amo na \u010dinjenice o pozdravu \u201cZa dom spremni\u201d i njegovoj neodvojivoj povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postoje\u0107im pravnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55156","url_meta":{"origin":33109,"position":5},"title":"Povodom nove knjige o Biljani Plav\u0161i\u0107: o poricanju, rehabilitaciji i pitanjima koja na\u0161a dru\u0161tva izbjegavaju \u2013 intervju s Oliverom Simi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"An English translation of the interview is available below. Olivera Simi\u0107 pravnica je, profesorica i spisateljica ro\u0111ena u Banjoj Luci, koja se ve\u0107 vi\u0161e od dvije desetlje\u0107a bavi istra\u017eivanjem tranzicijske pravde, ratnih zlo\u010dina i rodne perspektive u postkonfliktnim dru\u0161tvima. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini napustila je zemlju, a kasnije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=1050%2C600&ssl=1 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33109"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33111,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33109\/revisions\/33111"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33110"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}